Inicijativa kojom Jakov Milatović traži od Milanovića da “lobira”, može se, prema riječima politikologa Miloša Perovića, prvenstveno tumačiti kao gest ka smanjenju tenzija i jačanju regionalnog dijaloga
Kabinet crnogorskog šefa države nije direktno odgovorio na pitanje zašto se Milatović baš sad odlučio na taj potez, s obzirom na to da su Mandić, Bečić i Knežević nepoželjni u Hrvatskoj gotovo 15 mjeseci
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović teško može uticati na ukidanje zabrane ulaska u tu državu šefu crnogorskog parlamenta Andriji Mandiću (Nova srpska demokratija), potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću (Demokrate) i poslaniku i šefu Demokratske narodne partije (DNP) Milanu Kneževiću , jer poluge moći u toj situaciji drži izvršna vlast Andreja Plenkovića . Uz to, upitno je da li će se Milanović uopšte baviti tom temom, jer mu ona može nanijeti političku štetu.
Tako profesor u penziji Filozofskog fakulteta u Zagrebu Žarko Puhovski komentariše za “Vijesti” izjavu crnogorskog šefa države Jakova Milatovića da je od Milanovića tražio da se zauzme da se trojica crnogorskih političara “skinu” s liste nepoželjnih u Zagrebu.
“Bez obzira na različite političke stavove, politika proglašenja za persone non grata naših političara i građana u okviru regiona, nije put saradnje i dijaloga”, rekao je Milatović prekjuče, nakon sastanka lidera Brdo-Brioni procesa u Albaniji.
Puhovski ocjenjuje da se postavlja pitanje da li Milanović uopšte ima motiva da se zauzme za Mandića, Bečića i Kneževića, jer takav potez, prema njegovim riječima, vjerovatno ne bi bio naročito popularan u Hrvatskoj.
“… A ne vidim da bi on takvu stvar činio ako ne dobija neke poene u javnosti”, kazao je sagovornik.
Proglašenje crnogorskih političara za persone non grata u Hrvatskoj krajem jula prošle godine, jedan je u nizu poteza koji su doveli do “zahlađenja” odnosa između dvije zemlje. Ta oduka Zagreba bila je direktna posljedica izglasavanja Rezolucije o genocidu u sistemu logora u Jasenovcu, Dahau i Mauthauzenu u crnogorskoj Skupštini.
Taj dokument usvojen je na inicijativu dijela vladajuće većine, nakon što je Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila krajem maja 2024. Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. To je učinjeno uz podršku Crne Gore, čemu su se protivile partije nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) – Mandićeva Nova i Kneževićev DNP, koje su zbog toga zahtijevale da se crnogorski parlament odredi rezolucijom o Jasenovcu.
Iz Milanovićevog kabineta nisu odgovorili na pitanja lista koje je njegovo mišljenje o Milatovićevoj inicijativi, te da li će se tražiti da se trojici crnogorskih političara ukine zabrana ulaska u Hrvatsku.
Kabinet crnogorskog šefa države nije direktno odgovorio na pitanje redakcije zašto se Milatović baš u ovom trenutku odlučio na taj potez, s obzirom na to da su Mandić, Bečić i Knežević na “crnoj” listi gotovo 15 mjeseci, navodeći da je predsjednik istakao da je “na njemu bilo da prenese tu poruku i podstakne dijalog”.
Puhovski je rekao da Milanović ne može puno da učini za trojicu crnogorskih političara zato što sve poluge moći u konkretnom slučaju drži tamošnja vlada.
Najjači činilac izvršne vlasti u Zagrebu je Plenkovićeva Hrvatska demokratska zajednica, dok je Milanović član opozicione Socijaldemokratske partije.
“To nije neka naročita tema u Hrvatskoj, to se dogodilo kao jedna vrsta dječje igre na rubu nekih trvenja između Crne Gore i Hrvatske, i to je manipulisanje izvornim smislom tog koncepta. Naime, persona non grata je koncept smišljen kao oznaka za diplomate koji se nalaze u inostranstvu, u nekoj državi, pa ih ta država izbacuje. A ne kao koncept kojim se zaustavlja neko da dođe u državu, pogotovo neko ko je visoki funkcioner susjedne države, za koju se tvrdi da ima dobre odnose s Hrvatskom”, pojašnjava sagovornik.
Prema njegovim riječima, upravo je tu i nastao cijeli niz nesporazuma.
“Meni se čini da su rečena gospoda sebi dopuštala neke formulacije s crnogorske strane koje u najmanju ruku nisu baš razumne, da o pristojnosti ne govorimo, ali mislim da je hrvatska reakcija bila pretjerana”, konstatuje Puhovski.
Politikolog Miloš Perović kazao je redakciji da se Milatovićeva inicijativa može posmatrati više kao simbolički potez, s ne tako velikim šansama za brzu realizaciju, s obzirom na to da su “instrumenti” u rukama Vlade Hrvatske. On je dodao da je Milanović ranije sugerisao da su “političari (Mandić, Bečić i Knežević) sami krivi za svoj status”.
Istakao je da se potez predsjednika države može prvenstveno tumačiti kao gest ka smanjenju tenzija i jačanju regionalnog dijaloga, “tačnije kao pokušaj Milatovića da se postavi kao stabilizujući faktor u regionalnim odnosima, zalažući se za prevazilaženje prepreka, čak i onih koje se tiču političara s kojima se često ne slaže”.
“Ukratko, vidim Milatovićev potez kao jednu pragmatičnu diplomatsku inicijativu podstaknutu neposrednom prilikom na regionalnom samitu i visokim funkcijama koje Mandić i Bečić obavljaju, čime je pitanje iz interne politike preraslo u ozbiljan diplomatski problem u odnosima između dvije susjedne države”, navodi sagovornik.
Perović je ukazao da je prisustvo Milatovića i Milanovića na procesu Brdo-Brioni pružilo direktnu priliku za otvaranje pitanja u kontekstu unapređenja regionalne saradnje i dijaloga.
“Iako je Milanović predsjednik i nema direktne instrumente, on svakako ima politički uticaj”, napomenuo je Perović, ističući da je Milatović vjerovatno izabrao vrijeme “kad je osjećao da je to najpovoljnije za diplomatsku inicijativu”, makar i samo kao javni gest.
Zahlađenje odnosa Podgorice i Zagreba počelo je na zimu 2024, nakon što je hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić otkazao, tokom posjete Crnoj Gori, susret s crnogorskim kolegom Draganom Krapovićem (Demokrate) zbog, kako je objasnio, Krapovićevih stavova o brodu “Jadran” i spomen-ploči u nekadašnjem logoru “Morinj” u Kotoru.
Krapović je prethodno izjavio da Hrvatska nema pravo da traži “Jadran” i da ploča u “Morinju” treba da bude zamijenjena drugom, “s adekvatnim tekstom”. Na ploči, otkrivenoj u oktobru 2022, pominje se “velikosrpska agresija na Hrvatsku”, i piše: “Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su preživjeli zatočenici. Da se nikada ne ponovi”.
U logoru “Morinju” su, u nečovječnim uslovima, bile zatvorene 292 osobe iz dubrovačke regije. O nečovječnom postupanju prema njima, svjedočilo je 169 zatvorenika. Za taj ratni zločin, u sudskom procesu osuđene su četiri osobe na 12 godina zatvora.
Ploča je postavljena mimo procedure predviđene Zakonom o spomen-obilježjima, odnosno bez odluke Vlade i saglasnosti Opštine Kotor. Zbog toga je nekadašnja Uprava za inspekcijske poslove sredinom oktobra 2022. donijela rješenje o uklanjanju table i obavezala Opštinu Kotor da ga sprovede. Međutim, uklanjanje su više puta spriječili pripadnici Vojske Crne Gore.
Ploča, prema ocjeni dijela crnogorske javnosti, ne tretira na ispravan način istorijske okolnosti kad je Crna Gora bila učesnik agresije na Hrvatsku na području Konavala i Dubrovnika.
Crna Gora i Hrvatska počele su u januaru bilateralne konsultacije u cilju prevazilaženja sporova zbog kojih je Zagreb onemogućio Podgorici krajem prošle godine zatvaranje poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) u pregovorima s EU.
Kako su “Vijesti” nedavno pisale, dogovor je blizu i trebalo bi da obuhvati isplatu odštete hrvatskim državljanima koji su bili zatočeni u nekadašnjem logoru “Morinj” i neuklanjanje spomen-ploče na tom mjestu, kao i promjenu imena gradskog bazena u Kotoru. Kotorski parlament je u avgustu 2021. odlučio da ga nazove po Zoranu Džimiju Gopčeviću , za kog su rekli da je jedan od najboljih vaterpolista s ovih prostora. Iz Zagreba su to osudili, tvrdeći da je Gopčević bio čuvar u “Morinju”.
Dio dogovora trebalo bi da bude i to da se o brodu “Jadran”, koji Zagreb svojata, ne priča ni u Crnoj Gori, ni u Hrvatskoj, dok se to pitanje ne riješi dogovorom između dvije države ili međunarodnom arbitražom.
Osim “Jadrana”, otvorena će ostati i tema granice na moru između susjeda, dok slučaj splitskog logora “Lora”, u kom je stradalo 14 pripadnika bivše Jugoslovenske narodne armije iz tzv. nikšićko-šavničke grupe, neće, tvrdi izvor “Vijesti”, biti uključen u ovaj djelimični dogovor.
Iz Milatovićevog kabineta su rekli “Vijestima” da je šef države na sastanku lidera Brdo-Brioni procesa rekao da smatra da odnosi među državama regiona treba da se zasnivaju na dijalogu, razumijevanju i međusobnom uvažavanju.
“Podsjetio je i na primjere u regionu koji dodatno potvrđuju potrebu za promjenom takve prakse – jer slučaj iz vašeg pitanja nije izolovan. Slične odluke donose se u brojnim državama Zapadnog Balkana, što nikome ne donosi korist…”
Kazali su da Milatović vjeruje da takva politika ne vodi dijalogu i da “regionu trebaju mostovi, a ne zidovi”.
“Kao turistička i otvorena zemlja, Crna Gora je upućena na svoje susjede. Zato predsjednik Milatović smatra da je naša odgovornost da, i u složenim okolnostima, budemo konstruktivniji, promovišemo saradnju i radimo na stvaranju prostora za međusobno povjerenje. Jedino takva politika može približiti Crnu Goru i region Zapadnog Balkana EU i boljem životu svih građana”.
