Sindikalci će tokom štrajka upozorenja, koji će trajati sat, tražiti da se nastavi socijalni dijalog, pronađe kompromisno rješenje u okviru Granskog kolektivnog ugovora kako se nastavnicima kroz novi obračun zarada ne bi umanjivala plata. Na listi zahtjeva je i povećanje zarada od 1. 1. 2026. za makar deset odsto.
Iz Sindikata su naveli da sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija nemaju nikakav kontakt već skoro dva mjeseca. Oni kritikuju što na brojne pozive da nastave socijalni dijalog ne dobijaju odgovore.
Radnička organizacija je najavila da će, ako ne bude sporazuma sa Vladom, nakon 15. septembra ući u radikalizaciju zahtjeva. To podrazumijeva da mogu da organizuju generalni štrajk, masovne proteste ili, kako su istakli, nešto još drastičnije.
Prosvjetari po Zakonu o štrajku ne smiju da obustavljaju nastavu, ali je iz Sindikata poručeno da mogu da organizuju štrajk uprkos tome, jer nadležni ne mogu da otpuste skoro sve nastavnike.
Sporni obračun zarada počeo je da se primjenjuje od 1. jula. Pojedinim nastavnicima zarade su umanjene i više od 50 eura. Dok sindikalci tvrde da se ovim obračunom krši GKU, jer im se ne obračunavaju određeni dodaci, iz resornih ministarstava su im odgovorili da se sve sprovodi u skladu sa propisima, te da ranijih godina nastavnici nijesu primali plate u skladu sa zakonom.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija kojim upravlja Anđela Jakšić-Stojanović nedavno je direktorima osnovnih škola upućen dopis o primjeni centralizovanog obračuna zarada. U pismu koje potpisuje sekretar Ministarstva Marko Šljukić navedeno je da predstavnici Sindikata prosvjete iznose neosnovane tvrdnje i dezinformacije. Istaknuto je i da se ,,ne ukidaju bilo kakvi dodaci“ na zarade prosvjetnih radnika. Naveli su da je zbog proizvoljnog tumačenja propisa došlo do situacije da su ustanove neujednačeno obračunavale zarade, čime se vršila diskriminacija određenog broja zaposlenih.
– Dodaci poput onog za rad u dvije škole, za angažman na više od četiri predmeta, kao i drugi predviđeni Zakonom i Granskim kolektivnim ugovorom (GKU) ostaju u obračunu, čak i tokom ljetnjeg perioda. Tokom ljetnjih mjeseci, u skladu sa uobičajenom praksom, ne obračunavaju se jedino časovi koji prelaze normu, što treba uzeti u obzir kada je riječ o visini razlike u zaradama za jul – piše u ovom dopisu koje je Ministarstvo uputilo školama.
Samo su nastavnici u osnovnim školama od jula primili umanjene zarade u iznosu do 50 ili nešto više eura. Sindikat prosvjete kaže da ima informaciju da će se sporni centralizovani obračun zarada primijeniti u vrtićima i srednjim školama tek od prvog januara. Predsjednik Sindikata Radomir Božović isticao je kako iz ministarstava saopštavaju da su nastavnici primali do sada nezakonito zarade i da su ih ozakonili novim obračunom, ali da se onda to bezakonje dozvoljava u osnovnim školama i vrtićima do prvog januara. Božović očekuje da priči o radikalizaciji pristupe nastavnici iz svih obrazovnih ustanova, iako, za sada, još nije svima umanjena zarada.
Sporni obračun zarada završio je i pred Ustavnim sudom. Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Ustavnom sudu podnio je inicijativu da se ocijeni zakonitost i ustavnost članova 16, 17, 18, 21, 22, 23, 24 i 31. Božović je nedavno komentarisao da je to učinjeno dan nakon što su organizovali protest ispred Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, kada su zatražili da nastave dijalog, dođu do kompromisa, kako se ne bi nastavnicima smanjivale plate.
Sindikalci su poručivali da je apsurdno da Vlada traži ocjenu ustavnosti za ono što je sama donijela. Podsjećaju da je o Granskom kolektivnom ugovoru ranije prvo pregovarano između Ministarstva prosvjete i Sindikata prosvjete.
Ministarstvo prosvjete je, s druge strane, školama poručilo da nikada neće donositi odluke koje bi štetile interesima prosvjetnih radnika, te da im je prioritet jačanje profesionalnog i materijalnog položaja zaposlenih, stvaranje uslova za stabilan i dostojanstven rad, kao i kontinuirano unapređenje obrazovnog sistema u cjelini.
