Uvođenje netržišnih principa poslovanja i dampinških cijena od strane privatne firme “Port of Adria”, neodređenost u domenu upravljanja lučkom infrastrukturom, narušena cjelovitost lučke željezničke mreže i mreže lučkih drumskih saobraćajnica samo su neki od problema sa kojima se suočava Luka Bar nakon privatizacije nekadašnjih “Kontejnerskih terminala”, koji su bili dio ove državne firme.
U razgovoru za “Vijesti” ovo ističe izvršni direktor Luke Bar Ilija Pješčić , koji smatra da nadležni državni organi treba da neprekidno rade na regulisanju odnosa između državne firme i “Port of Adria”, posebno u domenu neodređenosti vezanih za lučku infrastrukturu.
Turski “Global Ports” je većinsko vlasništvo u nekadašnjim “Kontejnerskim terminalima” (sada “Port of Adria”) kupio početkom 2014. godine za osam miliona eura. Koncesioni ugovor koji je Vlada potpisala sa turskim investitorom za lučke djelatnosti, opravku, finansiranje i održavanje kontejnerskih terminala i generalnih tereta nije objelodanjen.
U međuvremenu “Port of Adria” pokrenula je u Privrednom sudu dvije tužbe protiv državne firme u kojima traži nadoknadu štete zbog ometanja u vršenju koncesionih prava.
“Privatizacijom nekadašnje ‘Kontejnerski terminal i generalnih tereta’ (sada ‘Port of Adria’) su pojačane neke neodređenosti u domenu upravljanja lučkom infrastrukturom, posebno u dijelu elektroenergetske infrastrkture (u odnosu na raspodjelu prava i obaveza vezanih za korišćenje i održavanje lučke infrastrukture), narušena je integralnost (cjelovitost) lučke željezničke mreže i mreže lučkih drumskih saobraćajnica itd. Suočena sa negativnim trendovima poslovanja, umjesto razvoja djelatnosti pretovara kontejnera i generalnih tereta “Port of Adria” uvodi netržišne principe poslovanja na području luke Bar i dampinškom cjenovnom politikom preuzeli su neke poslove. Na primjer, posao na pretovaru automobila iz fabrike u Kragujevicu u 2020. godini, koji je od 2012. godine do 2019. godine uspješno, po značajno većim cijenama, realizovala Luka Bar. Terminal za generalne terete se koristi za opsluživanje kruzera, iako je prostorno, infrastrukturno i sa svih drugih aspekata neprilagođen toj namjeni…”, navodi Pješčić.
On je naglasio da kada se sve ima u vidu može se konstatovati da je jedan od većih negativnih efekata privatizacije pojačanje “unutrašnje konkurencije” na području luke Bar.
“Prisutni su slučajevi kada, zbog postupanja ‘Port of Adria’, primarne postaju težnje vezane za jedan isti posao, umjesto da se energija usmjerava na privlačenje novih korisnika usluga i ukupno unapređenje pozicije Luke u logističkom sistemu regiona. Nadležni državni organi treba da neprekidno rade na regulisanju odnosa između Luka Bar i ‘Port of Adria’, posebno u domenu pomenutih neodređenosti vezanih za lučku infrastrukturu, ali i da, adekvatnim mjerama, omoguće ispunjenje preduslova za intenziviranje ukupnih aktivnosti na lučkom području. U tom kontekstu, naglasio bih značaj objedinjavanja Luke Bar i ‘Port of Adria’ u jedinstven sistem, čime bi se mnoge od aktuelnih neodređenosti/ograničenja automatski eliminisala i omogućila efikasnija realizacija aktivnosti radi ispunjenja davno promovisanog cilja da Luka Bar istinski postane lukom od regionalnog značaja”, istakao je Pješčić.
On je kazao da je prvi spor “Port of Adria” pred Privrednim sudom pokrenula radi utvrđenja da Luka Bar počev od 27. 12. 2013. nema pravo rukovanja kontejnerima i generalnim teretima, neosnovanog obogaćenja i naknade štete – izmakle koristi od 27. 12. 2013. do 2. 10. 2019. sa kamatom od dana vještačenja.
“’Port of Adria’ prvenstveno zahtijeva utvrđenje da joj Luka Bar smeta u vršenju koncesionih prava pretovara generalnih tereta i kontejnera, zatim da se zabrani dalje ometanje tužioca u vršenju tih prava, potražuje naknadu štete zbog smetanja koncesionih prava tužioca i naknadu na ime neosnovanog obogaćenja. Luka Bar je tražila da ‘Port of Adria’ dostavi Ugovor o koncesiji na kome temelji tužbeni zahtjev, odnosno koji joj daje navodno ekskluzivno pravo pretovara kontejnera i generalnih tereta. U spisima je mišljenje Agencije za zaštitu konkurencije iz 2015. godine prema kome ‘Port of Adria’ nema pravo njihovog ekskluzivnog pretovara, jer nije ispunila uslove iz Zakona o zaštiti konkurencije, te ga ne može isticati ni prema Luci Bar, ni prema drugim licima. Privredni sud je, od Uprave pomorske sigurnosti Bar pribavio Ugovor o koncesiji zaključen između pravnog prethodnika tužioca – ‘Kontejnerski terminal i generalni tereti’ i Vlade Crne Gore od 27. 12. 2013. godine i dostavio strankama na uvid i izjašnjenje”, navodi Pješčić.
“Port of Adria” drugi spor vodi protiv protiv “Mediteran Shipping” kao prvotuženog i Luke Bar, kao tuženog drugog reda, radi utvrđenja da joj smetaju u vršenju koncesionih prava, radi zabrane smetanja, kao i neosnovanog obogaćenja, zabrane rukovanja kontejnerima, od strane “Mediteran Shippinga” i obavezu da joj solidarno nadoknade štetu na ime sticanja bez osnova i izmakle koristi od 27. 12. 2013. do 2. 10. 2019. godine.
“’Port of Adria’ traži da se utvrdi da ‘Mediteran Shipping’ i Luka Bar kao operator Slobodne zone, smetaju joj u vršenju koncesionih prava, da se to smetanje zabrani i da joj nadoknade štetu. Od Luke Bar se traži nadoknada štete iz razloga što je, navodno, ‘Mediteran Shipping’ to omogućila kao operator slobodne zone”, naveo je Pješčić.
Vlada premijera Dritana Abazovića je sa 12 miliona eura kupila dodatnih 23 odsto akcije Luke Bar, kako bi imala više od dvije trećine akcija i mogla donijeti odluku o ponovnom spajanju sa “Port of Adria” i pokrenula je pregovore sa turskom firmom “Global Ports” koja ima 62 odsto akcija u ovoj privatnoj firmi. Iz Abazovićeve Vlade je u oktobru prošle godine saopšteno da razmatraju ekonomske i pravne aspekte kupovine “Port of Adrie” da će nakon te analize donijeti konačnu odluku.
“Port of Adria” uvodi netržišne principe poslovanja na području luke Bar i dampinškom cjenovnom politikom preuzeli su neke poslove. Na primjer posao na pretovaru automobila iz fabrike u Kragujevicu u 2020. godini, koji je od 2012. godine do 2019. godine uspješno, po značajno većim cijenama, realizovala Luka Bar, navodi Pješčić
Nezvanično je saopšteno da su pregovori koji su počeli u januaru lani usporeni zbog negativnih bilansa kompanije i zakonskih ograničenja da se ne mogu restrukturirati – spajati kompanije sa negativnim bilansom.
Akumulirani gubitak “Port of Adria” iznosi 36,7 miliona eura, kratkoročni i dugoročni dugovi i obaveze vrijede 32,3 miliona, dolaze na plaćanje uskoro dva kredita koja iznose 20 i pet miliona eura, dok su moguća obaveze po tužbama između 13 i 15 miliona eura.
Iz Privrednog suda “Vijestima” je zvanično rečeno da se u oba predmeta koja se vode pred tim sudom po tužbama “Port of Adria” iznosi tužbenih zahtjeva biti precizirani nakon vještačenja.
“U predmetu P.br. 795/20, po tužbi tužioca ‘Port of Adria’ protiv tuženog Luka Bar i u predmetu P.br. 66/21, po tužbi tužioca ‘Port of Adria’ protiv tuženih ‘Mediteran Shipping’ i Luka Bar, iznos tužbenih zahtjeva će biti preciziran nakon izrade nalaza i mišljenja vještaka ekonomsko-finansijske struke. U tim predmetima zakazana su ročišta glavne rasprave i određeno je da se izvedu pisani dokazi, kao i vještačenja po vještaku ekonomsko-finansijske struke”, rečeno je u Privrednom sudu.
Luka Bar je za prva tri mjeseca ove godine ostvarila dobit u iznosu od 250.433 eura, ukupni prihodi u tom periodu su bili 3.918.911 euro, a ukupni rashodi 3.668.478 eura.
“Radi poređenja, ostvarena dobit u uporednom periodu prethodne godine iznosila je 207.981 euro. Za prva četiri mjeseca ove godine ostvarena je dobit u iznosu od 440.852 eura. Ukupni prihodi u ovom periodu iznosili su 5.420.949 eura, a rashodi 4.980.097 eura”, kazao je Pješčić.
Ovogodišnjim biznis planom ukupni prihodi planirani su na iznos od 16.938.486 eura, a rashodi na 15.001.448 eura, odnosno, dobit u iznosu od 1.937.038 eura.
U spisima predmeta u Privrednom sudu je mišljenje Agencije za zaštitu konkurencije iz 2015. godine prema kome „Port of Adria“ nema pravo ekskluzivnog pretovara, jer nije ispunila uslove iz Zakona o zaštiti konkurencije, te ga ne može isticati ni prema Luci Bar, ni prema drugim licima
Pješić navodi da su za prva tri mjeseca pretovarene ukupno 402.652 tona tereta, što je na nivou prošlogodišnjeg pretovara u istom periodu.
“Dominiraju rasuti tereti sa 347.143 pretovarenih tona, a u njima dvije robe – koncentrat bakra i ruda boksita. Za prva četiri mjeseca ove godine ostvaren je brodski pretovar od 574.919 tona. U odnosu na uporedni period prethodne godine ostvaren je veći pretovar za 14.738 tona”, naveo je Pješčić
Planirani brodski pretovar za 2024. godinu iznosi 2.312.750 tona.
