Ministarstvo rada je prošle sedmice na javnu raspravu stavilo Nacrt zakona do 20 aprila.
“Mišljenja smo da je teško očekivati primjene Zakona počev od ove sezone, čak i da se Zakon usvoji teško će biti primjenjiv za ovu godinu iz razloga što su poslodavci uveliko u zoni obezbjeđivanja radne snage za predstojeću ljetnju turističku sezonu”, istakli su iz UPCG za “Vijesti”.
Cilj zakona je da se smanji nezaposlenost i reguliše manjak radne snage tokom turističke sezone, tako što će se uvesti kategoriju stalnog sezonskog radnika. Time bi se zaposleni zadržali na istim poslovima i van turističke sezone, dobijali bi naknadu i uplatu doprinosa i kada ne rade, dok bi poslodavci dobili stalnu radnu snagu, i za djelove godine sa manjim obimom posla.
Prema Nacrtu zakona, naknadu bi plaćala država posredstvom Zavoda za zapošljavanje, a poslodavci doprinose za penzijsko-invalidsko osiguranje.
PKCG i UPCG saglasne su u ocjeni da bi obaveza plaćanja doprinosa za PIO za “stalne sezonce” i u mjesecima kada ne rade, predstavljala dodatno opterećenje za poslodavce. Dok PKCG ističu za “Vijesti” da bez jasno definisanih državnih subvencija ovaj model teško može zaživjeti u praksi, UPCG predlaže konkretno rješenje – da Zavod za zapošljavanje sufinansira 50% troškova doprinosa, uz napomenu da se oni odnose na minimalnu zaradu. Obije institucije ukazuju na potrebu finansijske podrške države, kako bi novi zakonski model bio održiv i stimulativan za privredu.
“Vijesti” čekaju odgovore od Ministarstva rada, kojim rukovodi Naida Nišić, kada će zakon biti u primjeni i koliki će trošak imati Zavod za zapošljavanje kada su u pitanju ove naknade i da li država može da obezbijedi subvencije za doprinose poslodavcima.
“UPCG je imao svog predstavnika u izradi Nacrta ovog zakonskog rješenja. Svjesni smo činjenice da su smanjeni troškovi na rad u odnosu na mnoge zemlje. Međutim, kako bi zakon bio u dovoljnoj mjeri afirmativan, predložili smo da Zavod za zapošljavanje učestvuje sa sufinansiranjem od 50% troškova namijenjenih za uplatu doprinosa. Treba imati u vidu da se ovi doprinosi odnose na minimalnu zaradu”, kazali su u UPCG-u.
Kako su istakli, neke njihove sugestije u pripremi Nacrta su uvažene, a to su da se i agencije za ustupanje zaposlenih prepoznaju kao poslodavci, budući da su već diskriminisane kroz Zakon o strancima.
“Takođe, uvažena je primjedba da se trgovina i građevinarstvo prepoznaju kao sezonske djelatnosti, kao i da se pojedina odsustva i odmori posebno tretiraju, posebno imajući u vidu činjenicu da osoba neće raditi, na primjer, šest mjeseci u toku godine. Predlog zakonskog rješenja proslijeđen je članstvu UPCG te očekujemo i naše dodatno učešće i tokom javne rasprave”, kazali su UPCG.
Iz PKCG su naveli da su 1. novembra 2024. organizovali okrugli sto u vezi sa Nacrtom zakona o stalnom sezoncu, na kojem su učestvovali predstavnici Ministarstva rada i crnogorske privrede.
“Na okruglom stolu su razmatrane mogućnosti za unapređenje predloženog zakonskog rješenja i njegovo prilagođavanje specifičnostima crnogorskog tržišta rada. Tokom diskusije, naglašena je važnost inkluzivnog pristupa i zajedničkog rada svih relevantnih aktera, kako bi konačan tekst zakona bio sveobuhvatan. PKCG nije bila član Radne grupe koja je pripremala Nacrt zakona, dok je prije nekoliko godina, kroz projekat sa GIZ-om aktuelizovala ovu temu. Tokom okruglog stola, zaključeno je da bi država trebalo da planira budžetska sredstva na ime subvencija poslodavcima ako hoćemo stvarno da riješimo problem nedostatka radne snage i da održimo konkurentnost domaće privrede. Naime, naglasili su da ako država na precizan način ne bude definisala subvencije poslodavcima u vezi sa periodom kada “stalni sezonci” ne budu radili, da će ovaj institut teško zaživjeti u praksi”, istakli su iz PKCG, dodajući da su u toku konsultacije u okviru odbora udruženja pri PKC za sektore kojih se ovaj zakon najviše tiče i čim budemo objedinili mišljenja, biće dostupna javnosti.
Kako su dodali, privrednici su na pomenutom okruglom stolu istakli da je model “stalnog sezonca” u 2025. godini morao otpočeti sa primjenom najkasnije 1. marta 2025. da bi bio primjenjiv u ovoj ljetnjoj sezoni.
Prema nacrtu zakona, poslodavci mogu da angažuju nezaposlene koji se nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, penzionere i studente za “stalne sezonce” na poslovima u sektorima turizma, ugostiteljstva, trgovine, građevinarstva i poljoprivrede.
Potpisivaće se ugovor o radu za stalne sezonske poslove u trajanju od najmanje šest, a najduže osam mjeseci.
Stalnim sezoncima (osim penzionerima) po završetku sezone Zavod za zapošljavanje će plaćati naknadu koju će primati do naredne sezone, a u periodu van sezone poslodavac će im plaćati poreze i doprinose na penzijsko i invalidsko osiguranje.
Prema Nacrtu zakona, naknada koju bi “stalni sezonci” dobijali od Zavoda u pauzi između dvije sezone iznosila bi 120% obračunske vrijednosti koeficijenta u skladu sa opštim propisima o radu, bez poreza. Po odluci Vlade, ovaj koeficijent je 90 eura, što znači da naknada iznosi 108 eura. Prosječna plata u Crnoj Gori trenutno je oko 1.000 eura, od čega oko 190 eura ide na poreze i doprinose.
“Vijesti” su pitale PKCG da li Nacrt ovog zakona treba da sadrži još neka rješenja i koja.
Iz PKCG su kazali su da je prva verzija zakona, o kojoj se raspravljalo na okruglom stolu, obrađivala osim stalnog sezonca, i povremene i privremene poslove koji su zbog prirode posla adekvatniji za sektor poljoprivrede i građevinarstva.
“Tom prilikom je privreda ukazala da su povremeni i privremeni poslovi dobra ideja, iz razloga što se mogu angažovati i osobe koje se ne nalaze na Zavodu za zapošljavanje, što otvara prostor za dodatan broj potencijalno zaposlenih, a posebno što se mogu angažovati strani državljani koji borave u Crnoj Gori na osnovu viznog režima”, kazali su iz PKCG, dodajući da će članovi odbora udruženja dati komentare tokom javne rasprave, koji će biti objedinjeni i poslati predlagaču, a biće dostupni i javnosti.
