Razvoj sjevera Crne Gore mora biti obaveza svake vlade i politika oko koje se ne polemiše, poručio je nekadašnji premijer Duško Marković na Bjelopoljskom biznis forumu.
„To kažemo zbog objektivnih potreba ne samo građana sjevera, već ukupne ekonomske i razvojne politike države. Nema srećne i ekonomski razvijene države bez razvijenog njenog sjevera“, kazao je Marković, koji je bio premijer od 2016. do 2020. godine.
On je, kako je saopšteno iz Privredne komore (PKCG), na panelu na temu uticaja kapitalnih investicija na ravnomjerni regionalni razvoj sa žaljenjem konstatovao da je danas sjeverni region najmanje razvijen, sa najnižim životnim standardom stanovništva, i zapaženim internim i eksternim migracijama.
„Investicije na sjeveru su nužne jer imamo neiskorišćene ogromne razvojne resurse u različitim sektorima – poljoprivredu, turizmu, energetici“, naveo je Marković.
Vlada kojom je predsjedavao, podsjetio je Marković, imala je u fokusu razvoj ovog regiona.
„Sjever je bio u centru razvojne politike 41. Vlade i kapitalni budžet je bio snažno usmjeren na njegov razvoj. Od 350 do 400 miliona EUR kapitalnog budžeta 80 odsto je išlo u projekte na sjeveru“, kazao je Marković i podsjetio na projekte valorizacije Bjelasice i Komova, Cmiljače, Hajle, Žarskog i Đalovića pećine, vrijedne preko 100 miliona eura.
Marković je rekao da se ti projekti danas otežano odvijaju, pa smatra da nijedna vlada ne smije dozvoliti da se zaustave započeti razvojni projekti za koje su sredstva opredijeljena.
On je dodao da je 41. Vlada 90 miliona eura opredijelila za projekte iz sredstava koje je dobila kroz ekonomska državljanstva.
„Započeti projekti moraju biti završeni u mandatu nove vlade i građani sjevera moraju biti glasni kako bi to podstakli“, poručio je Marković.
On je kazao da se karikiralo u javnosti: šta će nam skijališta, imamo li adekvatnu nadmorsku visinu za njih, da li ćemo privući turiste.
„Izgradnjom skijališta valorizujete najljepše planine u Evropi, gradite prilazne puteve i drugu infrastrukturu, razvijate vodovode, IT sadržaje, kao i kvalitetan nivo usluga. Jedna investicija od 100 miliona eura u skijalište znači milijardu eura benefita za ekonomiju i građane Crne Gore“, rekao je Marković.
Državni sekretar Ministarstva kapitalnih investicija, Admir Šahmanović, govorio je o aktivnostima ovog resora na sjeveru, sa posebnim fokusom na realizaciju auto-puta i izgradnju i rekonstrukciju drugih saobraćajnica, projekte u energetici, valorizaciju aerodroma u Beranama, upoznajući učesnike Foruma sa konkretnim realizovanim ulaganjima u te projekte.
„Kapitalni projekti su glavni zamajac ekonomskog razvoja i samo razvijen sjever znači dobro za sve građane Crne Gore i sve regione naše zemlje“, kazao je Šahmanović.
Prema njegovim riječima, saobraćajni projekti vode boljem povezivanju sa regionom, a čemu će doprinijeti i jedinstveni granični prelaz sa Srbijom u Bijelom Polju.
„Auto-put najveći projekat Crne Gore i efekti su vidljivi čak u prvoj godini njegovog rada. Auto-putem je prošlo 2,3 miliona vozila, a efekat na Kolašin je nemjerljiv i svjedočimo „bumu“ na tržištu nekretnina i rastu turističke posjete“, kazao je Šahmanović.
Šahmanović je zaključio izlaganje jasnim opredjeljenjem da doprinese razvoju ovog regiona.
„Nama će biti prioritet da sjever dostigne nivo razvijenosti drugih regiona“, rekao je Šahmanović.
Pomoćnica direktora Uprave za kapitalne projekte, Maja Đurović, je govoreći o infrastrukturnih projekata koji se realizuju, kazala da je riječ o projektima koji doprinose unapređenju života i rada žitelja sjevera, kao i turističkoj atraktivnosti planinskih centara.
Ona je govorila o valorizaciji Durmitora, Đalovića pećine, izgradnji sistema vodosnabdjevanja i osnježavanja na skijalištu u Kolašinu, skijališta na Cmiljači i prateće infrastrukture, ali i ukazala na određene probleme, prije svega administrativne prirode, koji otežavaju realizaciju projekata.
Predsjednik Opštine Plav, Nihad Canović, tokom panela je istakao da potrebe sjevera nijesu samo potrebe njegovih žitelja, već cijele Crne Gore.
„Ne možemo imati razvijenu evropsku državu Crnu Goru bez razvoja Sjevera. Infrastruktura je osnovni problem nerazvijenosti ovog regiona. Ne možemo govoriti o razvoju privrednog ambijenta ako pri prvom snijegu ostajemo bez struje, ako nas odron blokira od ostatka zemlje“, rekao je Canović.
On je zahvalio 41. vladi i Markoviću na iskrenoj posvećenosti razvoju sjevera, podsjećajući da je za vrijeme njenog mandata izgrađen putevi koji su bolje povezali Plav i Gusinje okruženjem.
„Možemo da svjedočimo većem broju turista kao konkrentnom rezultatu ovih projekata. Jer, ako želimo dovesti ljude iz svijeta prvo moramo iz drugih krajeva Crne Gore i okruženja“, rekao je Canović.
On je sa žaljenjem konstatovao da još nijesu realizovani projekti saobraćajnice Plav-Bogićevica-Dečani, koja bi turistički otvorili Plav, kao ni revitalizacija Plavskog jezera.
„Vjerujem da će nova vlada rješavati ove probleme“, kazao je Canović.
O bogatstvu koje predstavlja Đalovića pećina govorio je privrednik koji je sedam godina upravljao Lipskom pećinom, Tomo Knežević.
„Stručnjaci kažu da je Đalovića pećina jedna od najljepših u Evropi. Vi ovdje imate dijamant, a od toga kako ćete ga izbrusiti zavisi kakav ćete turistički proizvod dobiti. Đalovića pećina mogla bi imati od 50 do 100 hiljada posjetilaca. Morate da kreirate sadržaje, suvenirnice, otvorite hotel, da plasirate lokalne poljoprivredne proizvode“, kazao je Knežević.
On smatra da crnogorske atrakcije nemaju adekvatnu prateću infrastrukturu.
„Đalovića pećina je bila tu milion godina prije ljudi, nemojte da ulaznica za takvu elitnu atrakciju bude tri četiri eura“, kazao je Knežević.
On je naveo da država ne smije da ima maćehinski odnos prema prirodnim ljepotama sjevera.
„Samo pet odsto prihoda od turizma da uzme sjever? To je bruka. Otvorimo sjever jer to je razvojna šansa. Potrebno je da se napravi desetogodišnja strategija koju će poštovati sve vlade. Potrebno da imamo posebnog ministra turizma“, poručio je Knežević.
Ova tema i panel, kojim je moderirao predsjednik Savjeta za ekonomski razvoj Opštine Bijelo Polje i jedan od osnivača ovog skupa, Hasan Ramović, pokrenula je veliko interesovanje za pitanja i sugestije privrednika, kao i predstavnika Privredne komore.
