Danas se obilježava VELIKA GOSPOJINA

Danas se obilježava VELIKA GOSPOJINA

Pravoslavna crkva i vjernici slave Uspenje presvete Bogorodice, jedan od najvećih hrišćanskih praznika. U narodu poznat kao Velika Gospojina, praznik je majki i djece.

Praznik je uspomena na smrt Bogorodice, prema jevanđeljima, dan kada se uznijela na nebo „i predala svoj duh u ruke Spasitelja“.

Do kraja života živjela je u Jerusalimu, okružena pažnjom apostola i prve hrišćanske zajednice.

Kao što joj je nekad arhangel Gavrilo saopštio da će roditi sina božjeg, tako je sada obavijestio da će se na ovaj dan upokojiti. Vaznijela se na nebo i „predala svoj duh u ruke Spasitelja“.

Predanje kaže da je Bogorodica živjela 60, prema nekim izvorima 72 godine, nadživjela je svoga sina, nastavila njegovu misiju i bila svjedok mnogih događanja.

Praznovanje Uspenja Bogorodice ustanovljeno je 528. godine po želji cara Mavrikija koji je na ovaj dan pobijedio Persijance. Od tog datuma svi hrišćani slave ovaj dan.

U Grčkoj i Rumuniji ovo je i državni praznik. Vjernici masovno posjećuju čudotvorne Bogorodičine ikone. Posebno je svečano u Jerusalimu, gdje se obavlja obred simbolične sahrane Bogorodice.

Običaji i vjerovanja

Nemali broj porodica slavi ovaj praznik kao krsnu slavu, među njima je i užarski esnaf. Kako prazniku prethodi dvonedeljni post, danas se vjernici, posebno žene, pričešćuju.

Ovaj dan uopšteno, smatra se praznikom žena i majki. Ne rade se nikakvi poslovi.

Vrijeme između Velike i Male Gospojine zove se međudnevnica, a i nju, kao i Veliku Gospojinu, prate mnogi običaji.

Za praznik Uspenja Presvete Bogorodice, u narodu poznatog kao Velika Gospojina, vezuju se brojna vjerovanja. Jedno od najpoznatijih je da biljke i trave ubrane na ovaj dan imaju posebna ljekovita svojstva. Žene beru borovnice i ljekovite trave, vjerujući da će one donijeti zdravlje i blagostanje njihovim porodicama.

Bosiljak, koji se smatra božanskom biljkom, naročito je važan. Na Veliku Gospojinu, žene dodaju bosiljak u jela kako bi zaštitile ukućane od zla i prizvale blagoslove Presvete Bogorodice.

Bolesnici se na Veliku Gospojinu umivaju na izvorima ljekovite vode, vjerujući da će im Bogorodica donijeti iscjeljenje.