„Istovremenim odašiljanjem slogana o ,’pravu na javnu kritiku sudskih odluka kao nespornom i zaštićenom pravu’ i ‘pravu stranaka da iznesu svoje argumente i izraze nezadovoljstvo donijetom odlukom što je, kako navode ,,potpuno legitimno i očekivano’, želio se stvoriti privid objektivne analize našeg reagovanja i uvažavanja međunarodnih demokratskih standarda, zaobilazeći pri tom suštinu problema na koji smo ukazali. Kako kolege zamišljaju ‘legitimnu i očekivanu kritiku sudskih odluka’, bez kritike stručnosti i ukazivanja na bjelodani izostanak profesionalizma prilikom donošenja presude o kojoj je riječ, treba sami da objasne. U tome im svakako neće koristiti prepisivanje cijelih rečenica iz konvencija i drugih međunarodnih dokumenata“, naveli su u reagovanju iz Đukanovićevog tima.
Umjesto toga, dodali su, neka se pozabave svima dostupnim javnim činjenicama.
„A činjenice ukazuju na sljedeće: javno saopštenje pravnog tima usljedilo je nakon javnog saopštenja, u svim crnogorskim medijima, izreke i obrazloženja presude, sa svim kvalifikacijama od strane sudećeg sudije, pa je blago rečeno krajnje cinično upućivanje pravnih zastupnika gospodina Đukanovića da se drže institucija i da svoja prava ostvaruju samo kroz žalbu na presudu, a medijski prostor valjda treba da ostane sudiji za stručno razigravanje svojih javno objelodanjenih pravnih stavova. Niko se nije bavio ličnošću sudije, kako se to usplahireno ističe u saopštenjima Osnovnog suda i Udruženja sudija, niti je ličnost sudije u fokusu interesovanja i ove priče, već se reaguje isključivo na njeno nezakonito postupanje. Uostalom, i Osnovni sud i Udruženje sudija svojim saopštenjima podstiču pravo na legitimnu i očekivanu kritiku, pa se postavlja pitanje svrsishodnosti njihovog oglašavanja“, navodi se u reagovanju.
U saopštenjima, kažu, nije „osporena ni jedna naša pravno utemeljena tvrdnja, nije sporno što argumentovano osporavamo sudsku presudu, nego izgleda da je sporno jedino što smo to učinili javno, nakon izreke i obrazloženja presude Osnovnog suda koje su prenijeli svi mediji“.
„Kad smo se mi učili pravnoj nauci i profesionalnim pravnim vještinama, ovakav kardinalni promašaj predmeta spora, nepoznavanje instituta dospjelosti i nerazlikovanje meritorne odluke kojom se odbija tužbeni zahtjev od procesne odluke kojim se prekida postupak, kada sud smatra da odluka o predmetu spora zavisi od rješavanja prethodnog (prejudicijelnog) pravnog pitanja, vodilo je nužno preispitivanju stručnosti takvog sudije od onih koji su za to nadležni. Umjesto toga, danas kroz pomenuta saopštenja provijava lažna solidarnost i politički obojene parole o nezavisnosti i nepristrasnosti sudstva, uz sugerisanje da građani treba da imaju povjerenje u takvo sudstvo“, zaključuje se u reagovanju.
Prvostepenom presudom Osnovnog suda u Podgorici odbijen je kao preuranjen tužbeni zahtjev Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije, kojim je bivši predsjednik tražio naknadu nematerijalne štete u iznosu od 5.000 eura zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva.
Sud je ocijenio da se o tom zahtjevu ne može odlučivati dok traje upravni spor pred Upravnim sudom Crne Gore, u kojem Đukanović osporava zakonitost odluke ASK-a da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine u iznosu od 16.741 euro, koje se odnosi na izmirenje duga po revolving kartici Atlas banke.
Sud je naveo da bi odlučivanje o naknadi štete u ovoj fazi značilo posredno ocjenjivanje zakonitosti upravnog akta, što, navode, nije dozvoljeno, te napominju da Đukanović ima pravo da ponovo podnese tužbu nakon pravosnažnog okončanja upravnog spora.
