Bivši direktor FZO Sead Čirgić smatra da država zbog nedostatka sredstava namjerno smanjuje dostupnost zdravstvene zaštite, a troškove sve više prevaljuje na građane. Objašnjava da je pokrivenost potrošnje ljekova iz sredstava Fonda, odnosno budžeta, pala od preko 80 na ispod 70 odsto
Od 1. oktobra ljekovi na recept podizaće se izvjesno vrijeme samo u 56 državnih apoteka, a hronični bolesnici, stariji i ljudi iz manjih mjesta biće ti koji plaćaju cijenu nečije neodgovornosti – čekanjem u redovima, mogućom nestašicom ili dodatnim troškovima.
To je za “Vijesti” ocijenio nekadašnji direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Sead Čirgić , komentarišući to što je država tri i po mjeseca čekala da raspiše javni poziv za privatne apoteke u kojima se izdaju ljekovi na recept, tražeći navodno najbolji model saradnje, da bi se na kraju ipak odlučila za postojeći i to pred sami istek dvogodišnjih ugovora.
Čirgić smatra da država, zbog nedostatka sredstava, namjerno smanjuje dostupnost zdravstvene zaštite i da se teško može reći da je u pitanju nemar. Istakao je da građani, već sada, iz svog džepa plaćaju više od 60 miliona eura godišnje za ljekove – tri puta više u odnosu na period od prije nekoliko godina, dok je ukupna potrošnja skoro duplirana.
“Jasno je da država troškove zdravstvene zaštite sve više prevaljuje na građane. Tako smo došli od pokrivenosti potrošnje ljekova iz sredstava FZO od preko 80 odsto na ispod 70 odsto. To je jedna od posljedica programa Evropa sad 1. Dakle, država zbog nedostatka sredstava namjerno smanjuje dostupnost zdravstvene zaštite zbog čega se može reći da onda ovo nije samo nemar, već politika. Da li je to briga države o pacijentima?”, poručio je Čirgić.
Dakle, mi ovdje imamo sliku funkcionisanja zdravstvenog sistema Crne Gore, koji se ogleda u nesposobnosti zdravstvenih vlasti da na vrijeme obezbijede kontinuitet usluge, bilo zbog loše institucionalne komunikacije, bilo zbog sistemske opstrukcije. Kako bilo, ovakva situacija ugrožava pravo građana na adekvatnu zdravstvenu zaštitu. Kad pacijent čeka na političare, to je recept za propast zdravstvenog sistema”, kaže Čirgić
“Vijesti” su prošle sedmice objavile da građani od oktobra vjerovatno neće moći da podižu ljekove na recept u privatnim apotekama jer nadležni još nisu napravili novi model saradnje sa njima, niti raspisali javni poziv, a važeći ugovori ističu 30. septembra.
Prema tvrdnjama vlasnika privatnih apoteka, ali i menadžmenta FZO, kompletan proces buduće saradnje neće biti okončan do kraja septembra, iako je ustanova kojom rukovodi Vuk Kadić na vrijeme, još u maju ove godine, pokrenula proceduru za raspisivanje javnog poziva.
Nakon pisanja “Vijesti”, javni poziv je raspisan, a na snazi je ostao važeći model koji podrazumijeva da jedna firma može kandidovati jednu apoteku na teritoriji opštine u kojoj se može podizati terapija na recept. Iz Fonda su pojasnili da je zbog procedura izvjesno da će najmanje mjesec samo državni “Montefarm” isporučivati ljekove na recept građanima, te da se početkom novembra mogu očekivati novi ugovori.
“Novi ugovori nisu potpisani. Niko ne zna kad će biti. Ali svi znamo ko će platiti cijenu – pacijenti. U maju je Fond pokrenuo proceduru, u junu se ministar zdravlja ‘sjetio’ da da saglasnost, a Upravni odbor Fonda je cijelo ljeto na mukama koji od ponuđenih modela ugovaranja sa privatnim apotekama da izabere. Na kraju, kada se uveliko ušlo u kašnjenje, sve je ostalo isto”, kaže Čirgić.
On ističe da upravo vremenski rokovi u zdravstvu znače mnogo, ali ne i Ministarstvu zdravlja i Upravnom odboru Fonda.
“Dakle, ovdje imamo cijeli lanac institucionalne neodgovornosti i loše komunikacije gdje se šalje jasna poruka da pacijent nije u centru sistema iako ministar rado to potencira, već politika. Takođe, znamo da predsjednik i jedan član Upravnog odbora dolaze upravo iz Ministarstva zdravlja, pa je teško povjerovati da se ovdje radi samo o sporoj i neodgovornoj administraciji”, kaže on.
Čirgić kaže da se može nagađati da li je u pitanju institucionalna neodgovornost ili i sistemska opstrukcija.
“Možda ministar želi da nam pošalje poruku da je FZO nesposoban da realizuje javni poziv, što znam da nije tako. Ono što ne moramo nagađati jesu posljedice: od 1. oktobra recepti se podižu samo u 56 državnih apoteka Montefarma. To znači devet apoteka na 100.000 stanovnika, dok ih u EU ima oko 30”, naglašava on.
Važeći ugovori Fonda i privatnika na snazi su od septembra 2023. godine, a potpisani su na period od dvije godine sa 60 pravnih lica, u okviru kojih posluje 113 apoteka
Čirgić smatra da novonastala situacija nije samo administrativni problem, već je test kapaciteta države da upravlja zdravljem svojih građana.
“Ako institucije ne mogu na vrijeme potpisati ugovore koji su dio redovnog poslovanja, kako će se nositi s većim izazovima? A trvrdim, da se ugovori sa privatnim apotekama, ako se hoće, mogu potpisati prije isteka roka. Zdravlje građana ne smije zavisiti od birokratije niti biti moneta za političko potkusurivanje. A ovdje vidimo upravo to – sporu, neodgovornu, možda i namjerno blokiranu administraciju koja računa na to da građani nemaju izbora”, ocijenio je Čirgić.
