Protokol su potpisali vrhovni državni tužilac Milorad Marković, ministarka kulture i medija Tamara Vujović, ministar pravde Bojan Božović, državna sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova Dragana Kažanegra Stanišić i predsjednik SMCG Radomir Kračković.
Taj dokument su potpisali i Tinka Đuranović iz portala Analitika, Marija Tomašević iz Radio Televizije Crne Gore, Marijana Bojanić iz dnevne novine i televizije Vijesti, Milena Perović iz nedjeljnika Monitor i Vladimir Utješinović u ime Nikole Markovića, predsjednika Udruženja lokalnih javnih emitera.
Učesnici konferencije – predstavnici institucija, međunarodnih organizacija i medijske zajednice – saglasili su se da su bezbjednost novinara i sloboda izražavanja temelj svakog demokratskog društva.
Seri: Zemlje moraju imati nultu toleranciju prema napadima na novinare
Zamjenik šefa Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Rikardo Seri, istakao je da za nasilje nad novinarima nema mjesta u demokratskom društvu. Svi treba da se pridržavaju principa nulte tolerancije kada su u pitanju napadi i prijetnje novinarima.
Najavio je da će ubrzo, 4. novembra, izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore ka EU biti objavljen, te da će se u njemu naći procjena situacije u svim oblastima, uključuju i oblast bezbjednosti medijskih radnika i radnica.
“U posljednje vrijeme smo vidjeli da su vlasti promptnije nego u prošlosti odgovarale na slučajeve nasilja“, naveo je Seri, pozdravljajući napore da se unaprijedi bezbjednost medija kroz novi mehanizam.
Šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori Jan Haukas kazao je da je Misija, u partnerstvu sa ključnim crnogorskim akterima, 2024. godine inicirala stvaranje Mehanizma za bezbjednost medijskih radnika i radnica po uzoru na holandski model bezbjednosti štampe, Pers Veilig.
“Takav mehanizam zahtijeva snažnu koordinaciju i saradnju između medijskih kuća, vlasnika, novinara, urednika, policije i tužilaštva, na osnovu potpisanih protokola o bezbjednosti”, kazao je ambasador Haukas.
On je dodao da današnje potpisivanje Protokola predstavlja praktičan korak naprijed, ali i snažan signal da su crnogorske vlasti i medijska zajednica odlučne da djeluju zajedno kako bi osigurale da novinari mogu da obavljaju svoj posao bez straha.
Marković: Napadi na novinare neće se tolerisati
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković rekao je da današnje potpisivanje Protokola otvara vrata ka organizovanijem i efikasnijem pristupu u zaštiti novinara. On je, takođe, naveo da od 2024. godine predmeti napada na novinare imaju prioritetno postupanje, poručujući da se time šalje jasna poruka – ovakvi napadi neće biti tolerisani.
“Vjerujem da danas činimo prvi korak ka uređenom, sistemskom pristupu podršci i zaštiti novinara i medija. Pristup koji u svojoj konačnici mora biti djelotvoran i stvaran, a uspostavljeni mehanizam rezultat odlučnosti države Crne Gore da su novinari bezbjedni u svom radu i da se osjećaju tako”, rekao je Marković.
Državno tužilaštvo je, naglašava Marković, u prethodnih godinu i po pokazalo upravo takav pristup.
“Primjenom Uputstva za postupanje državnih tužilaštava u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija, donijetog u martu 2024. godine, postignut je vidan napredak u zaštiti slobode izražavanja i sigurnosti novinara. Uputstvo je uspostavilo jasan okvir za prioritetno postupanje u ovim predmetima i obavezalo tužioce da postupaju bez odgađanja, u neposrednom kontaktu sa oštećenima. Time je unaprijeđen kvalitet i brzina postupanja, kao i komunikacija sa novinarima koji su žrtve”, rekao je Marković na konferenciji.
Vrhovni državni tužilac naglasio je da tužilaštva redovno izvještavaju Vrhovno državno tužilaštvo o sprovođenju uputstva, a da prateći izvještaji pokazuju dosljednu primjenu zakona i unaprijeđenu koordinaciju sa policijom.
Vujović: Kada novinar nije bezbjedan – nije ni istina
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović naglasila je da je zaštita novinara obaveza institucija, te da država mora da reaguje konkretnim mjerama, a ne samo izjavama podrške.
„Kad bezbjednost novinara nije zagarantovana, ugrožena je i istina. Potrebna je jedinstvena poruka cijelog društva – nasilje nad novinarima je neprihvatljivo“, poručila je Vujović.
Ministar pravde Bojan Božović kazao je da određeni pomaci jesu napravljeni, ali da nivo zaštite novinara i dalje nije na zadovoljavajućem nivou.
„Posebnu pažnju moramo posvetiti zaštiti novinarki i žena u javnom prostoru, koje su često izložene onlajn prijetnjama i napadima“, naveo je Božović.
Državna sekretarka u MUP-u Dragana Kažanegra Stanišić istakla je da Ministarstvo tretira bezbjednost novinara kao jedno od najvažnijih pitanja.
Tokom 2024. i u prva tri kvartala 2025. godine evidentirano je više desetina slučajeva napada i prijetnji, uključujući i međunarodne prijetnje. U toku su, kako navodi, krivični i prekršajni postupci, a troje novinara trenutno ima policijsku zaštitu.
„Uprava policije i MUP intenzivno sarađuju sa tužilaštvom i međunarodnim partnerima. Uspostavljeni su posebni timovi za slučajeve napada na novinare“, kazala je Kažanegra Stanišić.
Dodala je da je inicijativa za nagradu od milion eura za informaciju o ubistvu Duška Jovanovića dio šireg institucionalnog odgovora na dugogodišnju nekažnjivost.
Kračković: Mehanizam inspirisan evropskom praksom omogućiće 24-časovnu podršku novinarima
Predsjednik Sindikata medija Radomir Kračković ukazao je da ideja o Mehanizmu dolazi iz uspješnih evropskih modela, te da će novinarima pružiti konkretnu pomoć, i pravnu i psihološku.
„U samo devet mjeseci zabilježeno je 20 napada, uključujući SLAPP tužbe, prijetnje i fizičke napade. Mehanizam će pomoći da reakcije budu brže i efikasnije“, pojasnio je Kračković.
Pravni ekspert Mirko Bošković naglasio je da Protokol postavlja temelje operativnog modela koji omogućava sistemsku zaštitu novinara. On je dalje pojasnio da će novinari kroz mehanizam dobijati institucionalnu podršku u realnom vremenu. Bošković je, takođe, reko da je ključno da znaju da u trenucima krize nisu sami, naglašavajući da će mehanizam unaprijediti procese prijavljivanja incidenata, sprovođenje zaštitnih mjera i koordinaciju među institucijama.
Iskustva sa terena
Na panelu „Šta novinarima treba od Mehanizma–iskustva sa terena”, novinarka Pobjede Ana Raičković kazala je da je bila viktimizovana tokom postupanja nadležnih u slučaju napada na nju.
“Saslušanja treba da traju što kraće, a ne šest sati koliko je na primer trajalo moje saslušanje kod tužiteljke Vlahović”, navela je ona.
Fotograf Boris Pejović, kazao je da se tokom incidenta, kada su on i kolega Stevo Vasiljević napadnuti u Gornjem Zaostru, osjećao napušteno i samo.
“Na terenu sam 25 godina. Ovaj slučaj bio je jedan od drastičnijih. Većina fotoreportera je bila u nekoj vrsti problema, i mi smo navikli na pojedine sitne incidente, pokušavamo to sami da riješimo. Radim 25 godina, nisam se nikad osjetio više ugroženim nego što sam se osjetio na tom događaju”, naveo je on.
Pejović je problematizovao i to što u redakcijama ne postoje interne procedure za izvještavanje u kriznim situacijama i što većina redakcija nema adekvatnu zaštitnu opremu.
Novinarka TV E Svetlana Đokić kazala je da odabir tema koje novinari obrađuju itekako utiče na njihovu bezbjednost, posebno na one koji istražuju kriminal i korupciju.
“Međutim, svjedočimo da nije samo odabir tema izvor mržnje, već je to itekako odabir medija za koji radimo, što je nedopustivo”, poručila je Đokić.
Novinarka RTV Budva Tanja Mandić ukazuje da psihološka podrška u njenoj redakciju ne postoji.
Smatra i da je solidarnost unutar medijske zajednice bitna, kao i da je bitno da se medijski radnici obavezuju da reaguju u slučaju napada na novinare, bez obzira iz koje redakcije dolaze.
Modratorka panela „Šta novinarima treba od Mehanizma–iskustva sa terena” bila je novinarka Dragana Šćepanović.
