Djelimično pomračenje počeće u ranim jutarnjim satima – u 3.23 po srednjeevropskom vremenu, kada Mjesec počne da prolazi kroz Zemljinu polusjenu, a djelimična faza će početi oko 4.34 ujutro i dostići će svoj maksimum u 6.12 časova, prenosi Pais.
Ovaj astronomski fenomen dešava se dvije nedjelje nakon pomračenja Sunca, a astrofizičar Havijer Armentija objašnjava da blizina dva pomračenja ima snažnu matematičku osnovu i da se dešava zbog geometrije orbita.
Kako je rekao 12. avgusta Mjesec je prošao direktno ispred Sunca, kada je bio mlad, a 15 dana kasnije, 28. avgusta biće pun Mjesec.
„Mjesečeva orbita oko Zemlje, koja traje 29,5 dana, i Sunčeva orbita, koja traje 365,25 dana, nagnute su za pet stepeni. To znači da Mjesec ne ulazi uvek u Zemljinu sjenu tokom punog mjeseca jer je ponekad iznad ili ispod nje“, rekao je Armentija, koji je bio direktor planetarijuma u Pamploni od 1993. do 2024. godine.
Prema njegovim riječima ne uzrokuje svaki pun mesec da prirodni satelit uđe u Zemljinu senu, ali u avgustu se dešava poravnanje.
„Mjesec je 12. avgusta bio u čvoru, tački gdje se dve orbite susreću. Sada, kada se ponovo nađe blizu ravni ekliptike tokom punog mjeseca, Zemljina sena će dosegnuti satelit“, rekao je on.
Objašnjava i da će izgled Mjeseca da se razlikuje od njegovih uobičajenih faza i izgledaće kao da ga siječe veći krug, jer je to Zemljina sjena.
„Tokom tog ranog jutra, jedini Zemljin prirodni satelit biće osvetljen našom planetom, sunčevom svjetlošću koja prolazi kroz atmosferu. To je svjetlost koju šaljemo odavde, svetlost koju vidimo na večernjem nebu stići će do Mjeseca. Imaće crvenkastu nijansu na isti način na koji su zalasci sunca crvenkasti. Često kažemo da je boja pomračenja Mjeseca boja svih Zemljinih zalazaka sunca projektovanih na nju“, rekao je Armentija.
