Nakon njihove smrti, saglasnost mogu dati članovi uže porodice, predviđeno je novim Zakonom o uzimanju i presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja, koji je sa još 24 propisa juče proglasio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Ovo zakonsko rješenje, o kojem nije bilo puno riječi u javnosti, nameće pitanje koliko su građani upoznati s tim da ukoliko ne žele da budu donori nakon smrti takvu izjavu treba da daju u domovima zdravlja.
– Ukoliko preminulo lice nije dalo pisanu saglasnost, bolnički koordinator može zatražiti pisanu saglasnost od člana uže porodice, prema redosledu propisanom članom 11, stav 1 zakona (bračni ili vanbračni supružnik, partner u zajednici života lica istog pola, djeca, roditelji, braća, sestre, usvojenik, usvojilac i staratelj) – objasnili su za „Dan“ iz Ministarstva zdravlja.
Registar o donorskim karticama, kao i o pisanim izjavama u kojima se građani izjašnjavaju da ne žele da budu donori nakon smrti, vodi Ministarstvo zdravlja, koje im istog ili najkasnije narednog dana dostavlja izabrani doktor. Obje izjave se u svakom trenutku mogu opozvati.
Predlog zakona o uzimanju i presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenje dobio je jednoglasnu podršku ne samo na Odboru za zdravstvo Skupštine Crne Gore, već i na sjednici Odbora za ljudska prava i slobode, uz ocjenu da je usklađen sa propisima Evropske unije.
U skladu sa Zakonom o uzimanju i presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja, propisano je da u slučaju kada je preminulo lice za života kod izabranog doktora dalo pisanu saglasnost za doniranje organa bolnički koordinator takođe o tome obavještava članove uže porodice.
Novim zakonom proširen je krug mogućih živih davalaca organa. Kako je precizirano, živi davalac organa radi presađivanja primaocu može biti srodnik po krvi u punoj liniji (dijete, roditelj, baba i djed) i u pobočnoj liniji do četvrtog stepena (brat, sestra, tetka, stric, ujak i njihova djeca), kao i bračni, odnosno vanbračni suprug ili partner u zajednici života lica istog pola.
Po prvi put se uređuje i nesrodničko davalaštvo, koje se zasniva na načelima davanja u svrhu liječenja, uz saglasnost i davaoca i primaoca, davanja u cilju liječenja, nekomercijalnog davanja, a posebno kao dobročino davanje, bez novčane ili druge nadoknade, uz slobodno izraženu volju. U slučaju kada su potencijalni donor i primalac u prijateljskim, emotivnim i sličnim odnostima, propisano je da o uzimanju organa odlučuje Ministarstvo zdravlja na osnovu mišljenja Bioetičkog komiteta. Taj komitet biće formiran kao stručno tijelo koje čine istaknuti stručnjaci iz oblasti medicine, medicinske etike, psihologije, socijalnog staranja i drugih oblasti.
Novim zakonom je propisano da u ovlašćenoj ustanovi tercijalnog nivoa zdravstvene zaštite, odnosno Kliničkom centru Crne Gore, u kojem se vrši presađivanje organa, direktor imenuje tim za transplantaciju, kao stručno tijelo, dok ministar zdravlja imenuje lice odgovorno za organizovanje postupka presađivanja organa.
Propisano je i da ovlašćene zdravstvene ustanove, u cilju kontrole kvaliteta i bezbjednosti organa, moraju da uspostave sistem sledljivosti, odnosno da se cijelo vrijeme prati kvalitet organa, a ukoliko dođe do oštećenja, precizno se evidentira njegovo uništenje. Ovlašćene ustanove koje obavljaju postupke uzimanja organa dužne su da formkiraju etički komitet, koji odlučuje o svakom slučaju uzimanja organa.
Iz resora zdravlja za „Dan“ su juče saopštili da je od početka medijske kampanje za podizanje svijesti građana o značaju doniranja organa, koju je Ministarstvo zdravlja započelo u maju 2024. godine, do danas potpisano ukupno 150 donorskih kartica.
– Zadovoljni smo odzivom građana, jer je osnovni cilj kampanje bilo upravo podizanje svijesti o važnosti doniranja organa, informisanje javnosti i približavanje teme doniranja i transplantacije organa, kao i razvoj kadaveričnog programa transplantacije, odnosno transplantacije organa sa preminulog donora – odgovorili su nam na pitanje da li su zadovoljni odzivom, koji je ranije bio zanemariv.
U martu 2025. godine, u KCCG je uspješno urađena transplantacija bubrega sa živog srodnog donora, u saradnji sa ljekarima Vojnomedicinske akademije.
Takođe, od sredine 2024. godine do danas, 11 pacijenata je upućeno na transplantaciju bubrega od preminulog donora u Naučno-praktični centar za transplantologiju, hematologiju i transfuziologiju u Minsku, u Bjelorusiji, kazali su nam iz Ministarstva zdravlja, prenosi „Dan“.
