Prvobitno je procijenjeno da će ova privremena mjera povećati prihode budžeta za 1,5 miliona eura godišnje, a primjena zakonskog rješenja ne zahtijeva dodatna izdvajanja iz državne kase.
Cilj predložene mjere, kako stoji u obrazloženju, jeste motivacija neformalnih vlasnika da vozila prevedu na svoje ime i izvrše plaćanje poreza pod povoljnijim uslovima. Time bi se obezbijedila kvalitetnija evidencija stvarnih vlasnika, povećala poreska disciplina i povećali budžetski prihodi.
Međutim, očekuje i određene negativne posljedice, poput mogućeg rasta uvoza vozila, što može dodatno opteretiti već problematičnu infrastrukturu, naročito u urbanim sredinama koje se suočavaju s nedostatkom parkinga i zagušenim saobraćajem.
Šansa za bolju poresku naplatu
Iz Ministarstva finansija prilikom predlaganja ovakvog zakona poručili su da predloženo rješenje proizilazi iz Fiskalne strategije Crne Gore za period 2024–2027. godine i da je usmjereno na stvaranje pravednijeg sistema oporezivanja. Planira se i širenje oslobađanja od poreza za određene fizičke i pravne subjekte, kao i za organe državne uprave.
„Predloženo zakonsko rješenje neće stvoriti dodatne troškove za građane i privredu, ali može dovesti do većeg administrativnog opterećenja Poreske uprave, imajući u vidu očekivanu veliku zainteresovanost za primjenu zakona“, zaključuje se u izvještaju.
Ranije je finansijski konsultant Stevan Gajević kazao za Bankar da bi došlo do stvarnog rasta prihoda, promet mora porasti najmanje 101% povećanja zahtjeva za preregistraciju, što nije garantovano.
“Osim od same želje kupaca za prometom odnosno pretpostavljene “legalizacije” to takođe, zavisi i od efikasnosti Poreske uprave u sprovođenju kontrole i naplate uvećanog prometa te eventualno jedne bolje kampanje da oni koji voze automobil na punomoćje taj automobil i preregistruju”, kazao je Gajević.
Prema njegovim riječima, slična očekivanja o rastu prihoda uz niže poreze su već viđena, ali bez željenih rezultata.
“Ekonomska logika ‘niži porezi = veći promet = veći prihodi’ nije automatska. Ignoriše faktore poput sive ekonomije, geopolitičkih uticaja, kao i stvarne kupovne moći građana”, upozorio je Gajević.
