Članovi neformalnog udruženja „Pravo na đedovinu i privatnu svojinu“ ponovo su danas, od 12 do 13 sati, blokirali magistralni put Mojkovac–Kolašin, u Kraljevom kolu da ukažu na, kako tvrde, “diskriminatorski odnos države prema problemima privatne svojine unutar granica Nacionalnog parka (NP) Biogradska gora”.
Sa današnjeg skupa uputili su zahtjeve nadležnim resorima Vlade i institucijama. Prije svega traže da se obavi revizija mjera Ministarstva prostornog planiranja, Agencije za zaštitu životne sredine (EPA) i Ministarstva ekologije, kako bi se te mjere “prilagodile lokalnom stanovništvu i omogućila izgradnja pomoćnih objekata neophodnih za poljoprivredu i turizam”.
Zahtijevaju da predstavnike neformalnog udruženja „Pravo na đedovinu i privatnu svojinu“ hitno prime na razgovor ministri Slave Radunović i Damjan Ćulafić, kao i direktor EPA-e Milan Gazdić.
„Da se u najkraćem roku obavijeste svi poslanički klubovi i poslanici Skupštine Crne Gore o načinu na koji pojedini državni organi sprovode diskriminatorne mjere prema građanima sjevera. Da se o ovoj situaciji informišu nadležne institucije EU, uključujući Evropsku komisiju u Podgorici. Tražimo jasno definisanje kriterijuma za zone zaštite, uz obavezno učešće predstavnika opština Mojkovac, Berane i Kolašin. Takođe, da se sve privatne nepokretnosti koje se nalaze van prašumskog rezervata uključe u zonu III zaštite, čime bi se omogućila njihova funkcionalna upotreba”, neki su od zahtjeva vlasnika zemljišta unutar NP-a.
Među njihovim zahtjevima prema državi je i “uspostavljanje transparentnog i zakonitog sistema za sve građane, bez selektivnog odobravanja privilegija pojedincima”. Traže i da se “hitno pokrene inicijativa pred Ustavnim sudom za ocjenu ustavnosti svih akata koji ograničavaju privatnu imovinu bez pravične naknade”.
Članovi neformalnog udruženja zahtijevaju i da “skupštine opština Berane, Mojkovac i Kolašin usvoje zaključke i zahtjeve prema nadležnim državnim organima radi usklađivanja pravnog okvira sa evropskim standardima”.
„Nastavljamo našu započetu borbu za đedovinu, za privatnu svojinu, koja nam je Ustavom Crne Gore garantovana. Ovo je borba protiv birokratskog aparata, koji je otuđen od naroda i okrenut interesima privilegovanih, a ne građana koji ovdje žive i stvaraju. Već godinama niko nas ne čuje, niko nas ne pita šta želimo i tražimo. Umjesto toga, iz kancelarija u Podgorici kroje granice NP Biogradska gora, crtaju zone zaštite koje odgovaraju biznis interesima, dok se naši životi, šume i imanja brišu gumicom, kao da mi, vlasnici, ne postojimo”, kazao je na današnjoj blokadi magistrale Svetozar Bogavac.
On je poručio da “priroda nije ugrožena kolibama i štalama vlasnika zemljišta, već sistematskim zanemarivanjem svega što je lokalno, domaće, tradicionalno i vrijedno”. Bogavac je najavio da će vlasnici zemljišta tražiti naknadu štete, ali i podnositi tužbe i inicijative pred Ustavnim sudom, te pisati dopise EU i ambasadama.
„Nećemo stati. Ova borba nije samo za nas – ovo je borba za svakog čovjeka kojem je đedovina svetinja. Za svako dijete koje ima pravo da naslijedi i koristi ono što su mu preci ostavili. Za svaku porodicu koja hoće da ostane ovdje, da ne traži dom u tuđini. Dosta je bilo tišine. Dosta je bilo nepravde. Ovo je borba za pravo, za pravdu i za Crnu Goru koja pripada svim svojim građanima“, poručio je Bogavac.
Članovi neformalnog udruženja „Pravo na đedovinu i privatnu svojinu“ blokirali su magistralu i prošle subote.
Kako su ranije zajednički saopštili iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, JP Nacionalni parkovi Crne Gore (NPCG) i EPA, „kontinuirano su otvoreni za dijalog i saradnju sa lokalnim stanovništvom i svim zainteresovanim stranama u vezi sa pitanjima upravljanja NP“.
Objasnili su da je javna rasprava o Nacrtu studije revizije za NP trajala 55 dana, da je svim zainteresovanima bio omogućen uvid u dokument, dostavljanje komentara i sugestija, a organizovane su i dvije javne tribine u Kolašinu i jedan okrugli sto.
Zone zaštite NP definisane su konačno Prostornim planom posebne namjene (PPPN), koji je u nadležnosti Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kojem je tokom 2024. godine dostavljena Studija kao stručna podloga.
Iz Ministarstva, JP NPCG i EPA podsjećaju da „zakoni o zaštiti prirode jasno uređuju pitanje prava svojine i mogućnosti naknade u slučaju ograničenja prava korišćenja nepokretnosti“, te da postoje zakonski mehanizmi koji štite interese vlasnika i omogućavaju naknadu ukoliko dođe do pravno validnih ograničenja.
Tvrde da granice parka nijesu mijenjane osim u tehničkom smislu, kako ne bi presijecale katastarske parcele. Blizu 80 odsto (4.720 ha) površine NP je u državnom vlasništvu. U okviru tog zaštićenog područja definisane su tri zone zaštite.
