Polako se približavamo Velikom postu – danas su mesne poklade

Polako se približavamo Velikom postu – danas su mesne poklade

Mesne poklade održavaju se u Mesopusnu nedjelju. To je posljednji dan kada se jede meso, jer već sjutradan meso se više ne koristi u ishrani, nego samo bijeli mrs.

Mesne poklade se u Popovom polju nazivaju i Male poklade i kada one prođu, Popovčani zaposte i tada se ne jede meso do Vaskrsa. U Hercegovini se u večerima poklada okupljaju prijatelji, rođaci i susjedi po guvnima i zabavljaju uz šalu i razne igre, a kada počne da pada mrak pale veliku vatru i sjede do ponoći. Za poklade se obično sprema bogata trpeza i pozivaju siromašniji susjedi i prijatelji da se i oni dobro omrse u zajedničkom objedovanju.

U većini krajeva, tokom dana ili večeri mlađi svijet vodi glavnu riječ; zbijaju razne šale po selu ili odlaze na poznata mjesta u okolini gdje se zabavljaju. Razne igre pod maskama, takozvane „mačkare“, izvodile su se u okolini Bileće i Gacka. Maskirana omladina u Popovom polju ide od kuće do kuće i zbija razne pošalice na opšte veselje ukućana, pa za to dobija ćar – sitne poklone u jelu i piću koje kasnije zajedno pojedu i popiju. Ozbiljniji muškarci, domaćini i stariji ljudi, sjede okupljeni kod jednog domaćina i časte se do ponoći.

Mesopusna nedjelja (grč. Κυριακή των Απόκρεω) je pretposljednja pripremna sedmica pred Vaskršnji post, tokom koje je dozvoljena upotreba mesa. Završava se Mesnim pokladama. Nakon ove sedmice dolazi Siropusna nedjelja, u kojoj upotreba mesa nije dozvoljena, iako pravi post još nije počeo.

U Mesopusnoj nedjelji Crkva se sjeća Strašnog suda i toga dana se u hramovima čita Hristovo kazivanje o Posljednjem sudu (Mt 25, 31–46). Spasenje hrišćana zavisiće od njihovih djela, pored molitvenog i isposničkog života. Ova nedjelja sa pomenutom uspomenom slavila se još u VI vijeku, o čemu svjedoči kondak koji je napisao Sveti Roman Melod. Kanon Mesopusne nedjelje napisao je Sveti Teodor Studit u VIII vijeku.

Ova sedmica naziva se i Zadušna nedjelja, jer su u subotu te sedmice uvijek februarske zadušnice. Na Kosovu je zovu i Osovita nedjelja. U timočkim selima naziva se Uršna nedjelja, kod Crnogoraca Debela nedjelja i Redovna nedjelja, dok se u centralnoj Srbiji naziva Šarena nedjelja.

U ovu nedjelju ne prave se svadbe, vjeridbe, kumstva ni pobratimstva, ne uzimaju se pozajmice niti se daje na zajam, ne gradi se kuća niti se obavljaju veći radovi oko kuće. U Sremu se u toj sedmici kolju svinje i priređuju gozbe, jer je to vrijeme pred Mesne poklade.