Kasni proljećna sjetva žitarica na području Pljevalja, prije svega zbog lošeg vremena i čestih kiša, ali se poljoprivrednici ipak nadaju da će stići da posiju većinu onog što su planirali. Imaju i primjedbi na neke odluke resornog Ministarstva koje se tiču unaprjeđenja organske ratarske proizvodnje.
Loši vremenski uslovi izuzetno negativno utiču na proljećnu sjetvu, pa ona u svim dijelovima pljevaljske opštine poprilično kasni. Poljoprivrednike brine neizvjesnost jer su se mnogi od njih pravovremeno pripremili, nabavili sjemena i planirali sadnju na većim površinama nego prethodnih godina.
Slično je učinio i ratar Željko Macanović, poznat po tome što se u selu Glibaći već dugo bavi organskom proizvodnjom heljde, ječma, raži i drugih žitarica. Međutim, umjesto ka brazdama, pogled je proteklih sedmica više bio usmjeren ka nebu.
„Za mojih 60 godina ne pamtim ovako loše vrijeme za sjetvu u ovom periodu godine. Skoro da ništa nismo uradili. Negdje od kraja marta kiše su svakodnevne, tako da ne znamo ni šta ćemo uspjeti da posijemo, ni šta će i koliko roditi. Sve zavisi isključivo od vremena. Kod nas su stari govorili – kad izlista bukva u visu, prekidaj sijanje. Nije još izlistala ali će za koji dan, a mi ni blizu kraja“, kaže Macanović.
Sijaće, kako ističe, ono što i do sada, a kakav će biti krajnji rezultat trenutno je nepoznanica. Za utjehu je, dodaje, što prodaja nikad nije bila problem.
„Jesenas sam posijao desetak hektara spelte i raži. Proljetos sam mislio ovas, ječam, heljdu, a završio sam samo dva hektara ječma, sve ostalo stoji. Šta će se desiti vidjećemo, ali situacija je izuzetno nepovoljna. S druge strane, raduje me što niko od nas nema problema sa prodajom. Ja imam žitarice, imam mlin, proizvodim brašno koje je veoma tražena roba jer je organskog porijekla. Uostalom, u čitavoj državi samo nas je šest koji smo registrivani kao prerađivači žitarica. Od tih šest, četvorica sa područja Pljevalja. Tako da je kvalitet zagarantovan jer se isključivo radi o organskoj proizvodnji“, naglašava Macanović.
Istovremeno, ima ozbiljnih primjedbi na neke poteze resornog ministarstva.
„Njihova politika je, najblaže rečeno, pogubna. Ove godine su smislili neku mjeru po kojoj se ne favorizuju prerada i proizvodnja, već trgovina. Raspisali su javni poziv za podršku plasmanu organskih proizvoda gdje će se stimulisati trgovci a ne proizvođači. Tražili smo da se to promijeni, zvali, slali dopise, sugestije, ali povratne informacije nije bilo. Gdje je u svemu tome logika i koji su motivi, ja ne znam. Ali zato znam da ja ove godine neću ni prijaviti tu preradu jer ne vidim efekta da to učinim, ako državi nije stalo da nas ima što više“.
A da li će se i u kojoj mjeri, poljoprivredi ipak posvetiti dodatna pažnja, kako bi se ta važna djelatnost u narednom periodu unaprijedila, ostaje da se vidi.
