Zamjenik predsjednika Odbora, Luka Bulatović, kazao da je uspješna prošlogodišnja ljetnja sezona uticala na dalji oporavak turizma u Crnoj Gori, sa zabilježenih 2,61 milion dolazaka turista, što je 20 odsto više nego u 2022. godini i jedan odsto manje u odnosu na 2019.
Skijališna sezona bez ijednog snježnog dana doživjela je neuspjeh i prouzrokovala velike gubitke za privrednike koji su je pripremali, saopšteno je na sjednici u Privrednoj komori (PKCG), sa koje je upućen zahtjev Vladi da pomogne u ublažavanju njenih posljedica.
Sa sjednice Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG upućen je zahtjev Vladi do pomogne u ublažavanju posljedica loše skijališne sezone i time doprinese adekvatnoj pripremi predstojećih.
Zamjenik predsjednika Odbora, Luka Bulatović, kazao da je uspješna prošlogodišnja ljetnja sezona uticala na dalji oporavak turizma u Crnoj Gori, sa zabilježenih 2,61 milion dolazaka turista, što je 20 odsto više nego u 2022. godini i jedan odsto manje u odnosu na 2019.
“Ukupni prihodi od turizma u prošloj godini, prema podacima Centralne banke (CBCG), iznose 1,52 milijarde eurai veći su 44 odsto u odnosu na 2022. godinu, odnosno veći 38 odsto u odnosu na 2019. godinu. Prihodi su ostvareni kroz povećanje cijena na valu inflacije”, rekao je Bulatović.
On je naveo da, međutim, zimska turistička sezona u ski centrima ove godine praktično nije ni postojala, a zimski centri i turistička privreda su pretrpjeli velike štete nastale usljed nedostataka snježnih padavina.
“Na skijalištima nije bilo niti jednog skijaškog dana što je nezabilježen slučaj. Velika sredstva koja su uložena za pripremu zimske sezone koja nije ni započela, ugrožavaju tekuće poslovanje skijališta. Upitna je i priprema ljetnje sezone na sjeveru Crne Gore, koju privrednici teško mogu da finansiraju iz sopstvenih prihoda”, rekao je Bulatović.
Državni sekretar u Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Vuk Žižić, kazao je da dobra priprema i na vrijeme preduzete aktivnosti mogu da doprinesu stvaranju preduslova za nesmetano odvijanje sezona i postizanju zadovoljavajućih rezultata.
Kako je naveo, shodno takvom pristupu, Ministarstvo nadležno za poslove turizma, već duži niz godina koordinira pripremu i Vladi dostavlja na usvajanje Plan pripreme ljetnje sezone.
“Intencija je da institucije i preduzeća na državnom i lokalnom nivou prepoznaju svoju ulogu u formiranju dobro poslovnog ambijenta, što će rezultirati povećanjem prometa i boljim finansijskim efektima od turizma u cjelini”, poručio je Žižić.
Prema njegovim riječima, imajući u vidu značajno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu (BDP) naše zemlje, uspješna sezona je stimulans i pokretač cijele ekonomije.
“U toku je komunikacija sa svim uključenim subjektima i finalizacija Plana, a on će biti dostavljen Vladi na usvajanje do kraja marta. Kroz Plan će se dati presjek aktivnosti koje će biti realizovane prije, ali i tokom same sezone, a koje će doprinijeti nesmetanom odvijanju sezone koja nesporno utiče na zadovoljstvo naših turista”, kazao je Žižić.
On je rekao da su, shodno inputima koje su dostavile nadležne institucije i preduzeća, planirane brojne aktivnosti koje se odnose a infrastrukturne radove (saobraćajnu i vodovodnu infrastrukturu, bolje elektro-snabdijevanje), diverzifikaciju turističke ponude, bolju dostupnost destinacije, a posebno avio-dostupnost, jer je to od presudnog značaja za našu destinaciju, potom zapošljavanje gdje se suočavamo sa brojim izazovima, posebno kada je riječ o sezonskom zapošljavanju, ali neizostavno i promociju svega onoga što naša destinacija ima da ponudi turistima.
Anđa Vukčević Zorić iz Ski centra Vučje kazala je da su brojna skijališta pretrpjela ogromnu štetu kada je u pitanju zimska turstička sezona.
Prema njenim riječima, uloženi su veliki napori, značajna finansijska sredstva i dodatna radna snaga u pripremi zimske sezone, a posljedice nepostojanje iste proizvele su velike posljedice.
“Neophodno je sada planirati sledeću zimsku sezonu, a ne u septembru. Apelujem na Vladu da pronađe način kako bi se ublažile posljedice nedostatka snježnih padavina”, rekla je Vukčević Zorić, dodajući da se takođe mora više razgovarati o klimatskim promjena a u skladi sa tim planirati.
Izvršni direktor Ski centra Durmitor, Marinko Purić, kazao je da je svima jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog.
“Nalazimo se u jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, naveo je Purić.
Kako je kazao, obratili su se resornom ministarstvu za finansijsku podršku, kako bi djelimično nadoknadili gubitke, te da se nadaju pozitivnom odgovoru.
Tanja Vukić iz Skijališta Crne Gore kazala je da su se i oni obratili Ministarstvu turizma, jer bez njihove pomoći neće dalje moći da funkcionišu.
“Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finanisijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli, i nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, navela je Vukić.
Potpredsjednik PKCG, Dragan Kujović, apostrofirao je da je pomoć ski centrima definitivno neophodna nakon ovakve zimske sezone, te da treba hitno reagovati.
Direktorica Nacionalne turističke organizacije (NTO), Ana Tripković Marković, navela je da je zadatak NTO-a njegovanje imidža naše države kao poželjne turističke destinacije, naglasivši da se gro aktivnosti NTO sprovodi sa predstavnicima turističke privrede.
Od brojnih aktivnosti u prethodnoj godini, izdvojila je one najznačajnije, kao što su uspješno završena procedura za digitalnu kampanju, najveću do sada, a čiji je trenutni fokus na tržišta Njemačke, Velike Britanije i Francuske. Takođe je istakla realizaciju kampanje sa BBC world i TV dosegom od 12 miliona ljudi, kao i Travel show u Njujorku.
Kada je u pitanju avio-dostupnost istakla je da je NTO prošle godine radila na nizu podsticajnih mjera, te usklađivanju Zakona o turizmu i zaštite konkurentnosti, istakavši saradnju sa Jet2 holidays.
“Spremni smo da opet raspišemo konkurs za podsticajne mjere, ali će sve to zavisiti od sredstava sa kojima budemo raspolagali”, kazala je Tripković Marković.
Dragan Popović iz TO Montenegro, kazao je da nacionalni avio-prevoznik nastoji da u dogovoru sa NTO definiše planove letova prema važnim emitivnim tržištima.
On je podržao inicijativu turističkih agencija da se omogući kratkoročni bezvizni režim za pojedine države koje su veoma interesantne za crnogorsku destinaciju i uspostavljanje čarter linija. Ističe da je potrebno dodatno ulaganje u nacionalnog avioprevoznika koji ima plan da ove godine leti sa pet aviona na 17 destinacija, te da takođe dodatno razvija cjelogodišnje linije.
Generalni direktor Direktorata za vazdušni saobraćaj, Dejan Pižurica, smatra da je potrebna strategija za ovu oblast koja je vrlo bitna za razvoj turizma. Izrada Strategije vazdušnog saobraćaja doprinijeće boljem povezivanju sa turističkim tržištima i inputi o željenim destinacijama su dobrodošli i od Privredne komore.
On je ukazao na velike izazove konkurentnosti sa aerodromima u Tirani i Dubrovniku, te da se traži model koji će i pored njih privlačiti dodatne putnike prema Podgorici i Tivtu.
Direktor Aerodroma Crne Gore, Vladan Drašković, kazao je da je funkcija aerodroma u konceptu avio povezanosti veoma važna, ali ne i svemoguća.
On je istakao da su najave za ovu godinu optimistične, te da će oba aerodroma biti povezana sa oko 80 destinacija, odnosno po 40 sa svakog aerodroma.
“Aerodromi u Crnoj Gori stalno rade na jačanju avio-dostupnosti. Prošle godine imali smo 2,5 miliona putnika, a kada je riječ o privlačenju avio kompanija, operativni i cjenovni faktori su ključni”, poručio je Drašković.
Kada je u pitanju rad aerodroma 24/7, kazao je da je tehnički moguće da oni rade na taj način, ali komercijalno nije isplativo. Kako je naveo, napravljena je analiza koštanja i rezultat bi bilo poslovanje s velikim minusom.
Prema njegovim riječima, država je destinacija, a ne aerodromi.
“Razvoj strateškog pristupa je neophodan, uključujući podjelu investicija, opremanje terminala i jačanje infrastructure”, kazao je Drašković.
Govoreći o problemu noćnog slijetanja u Tivtu, rekao je da je ono trenutno nemoguće zbog nedostatka infrastrukture, a odgovarajući na pitanje o davanju aerodroma u koncesiju, rekao je da će odluka će biti donesena nakon detaljne analize.
