U organizaciji PKCG i projekta Increasing the capacity of institutions harmonising and implementing of EU acquis in the area of Competitiveness and Innovation, održan je još jedan u nizu seminara posvećenih konkurenciji, na temu Efikasna konkurencija – posebni izazovi na području državne pomoći.
Iz PKCG je saopšteno da je događaj okupio vodeće stručnjake iz Crne Gore i država članica Evropske unije (EU) kako bi razgovarali o ključnim izazovima u oblasti konkurencije i državne pomoći, sa posebnim fokusom na iskustva iz pretpristupnih pregovora Hrvatske i njihov uticaj na realni sektor.
Naime, jedan od ključnih izazova u pregovorima, pored vladavine prava, jeste oblast konkurencije i državne pomoći.
Politika i pravo konkurencije imaju poseban značaj za tržišne aktere i nacionalnu ekonomiju, a posebno zbog nedovoljnog poznavanja pravila i mogućnosti korišćenja državne pomoći – od granica dozvoljenosti do sankcija u slučaju njihovog kršenja.
Direktorica Sektora za udruženja u PKCG, Slavica Pavlović, je u pozdravnoj riječi naglasila da je u posljednje vrijeme primjetno da postoji relativno slabo poznavanje oblasti zaštite konkurencije, posebno u vezi sa državnom pomoći.
“Poglavlje 8 u procesu pregovaranja sa EU, koje se odnosi na konkurenciju, izuzetno je važno, ali nam predstoji još puno posla u tom procesu. Nadam se da će ovaj seminar doprinijeti razjašnjenju bar dijela dilema i pitanja, a PKCG će, kao i do sada, biti otvorena za sve dodatne informacije i podršku u organizaciji narednih obuka”, poručila je Pavlović.
Direktor Agencije za zaštitu konkurencije (AZK), Nebojša Jovović, saopštio je da je pitanje državnih pomoći vrlo kompleksno, te da je ključna saradnja s Evropskom komisijom (EK), kako bi se zatvorilo Poglavlje 8.
“Moramo sav fokus usmjeriti na državnu pomoć, jer je to jedno od najtežih poglavlja u procesu pristupanja EU, na što ukazuje činjenica da su Hrvati završili ovo poglavlje tek posljednje”, kazao je Jovović.
Takođe, ukazao je da mnogi privrednici nijesu ni svjesni da krše pravila zaštite konkurencije i da je potrebno sprovesti obuke koje će ih osnažiti u prepoznavanju zabranjenih i restriktivnih sporazuma.
Jovović je posebno istakao važnost obuke u vezi sa propisima koji regulišu ovu oblast, kao i zaštitu malih privrednika.
On je naglasio i značaj sektorskih analiza u ovoj oblasti, dodajući da je Agencija u posljednje dvije godine uložila velike napore u širenje svijesti o pravilima konkurencije.
Vođa projekta podrške institucijama u Crnoj Gori u pretpristupnim pregovorima, Andrej Plahutnjik istakao je da pred Crnom Gorom stoje značajni izazovi u harmonizaciji regulative i jačanju institucionalnih kapaciteta.
On je govorio o ključnim izazovima u oblasti konkurencije, ističući da postoje dva glavna faktora koja ograničavaju konkurenciju – država i tržišni akteri.
Država to može činiti putem različitih mehanizama, kao što su ulazne barijere, diskriminacija, netransparentna dodela ekskluzivnih prava, te politika državnih pomoći.
Sa druge strane, učesnici na tržištu mogu uticati na konkurenciju kroz ograničavajuće sporazume, zloupotrebu dominantnog položaja, kao i koncentracije koje onemogućavaju efikasnu konkurenciju.
Takođe, kako je rekao Plahutnjik, izuzetno je važna kontrola državnih pomoći i koncentracija, jer imaju potencijalne negativne efekte na konkurenciju, kao što su nelojalna konkurencija i damping, koji se moraju pažljivo regulisati.
“Za zatvaranje poglavlja o konkurenciji, Crna Gora treba da završi zakonodavno usklađivanje sa pravnom tekovinom EU u ovoj oblasti. Takođe, potrebno je izgraditi adekvatan administrativni i pravosudni kapacitet za antimonopolske kontrole, spajanja i kontrole državnih pomoći, kako bi zemlja mogla efikasno primjenjivati konkurencijsku politiku. Pored toga, neophodno je prikazati zadovoljavajuću evidenciju sprovođenja ovih politika”, poručio je Plahutnjik.
Govoreći o iskustvima Hrvatske u ovoj oblasti, istaknuta ekspertkinja za pravo konkurencije i državnu pomoć, Marijana Liszt, naglasila je da je kontrola državnih pomoći postala centralizovana nakon pristupanja EU, te da EK preuzima ključnu ulogu u nadgledanju dodjele državne pomoći.
Ona je istakla i da su važni projekti od zajedničkog evropskog interesa (IPCEI) postali ključni alat za unapređenje konkurentnosti i tranzicije ka zelenoj i digitalnoj ekonomiji.
Posebno je ukazala na izazove sa kojima se suočavao realni sektor, uključujući brodogradnju, željeznicu i transport, koji su bili ključni za privredu Hrvatske tokom procesa pristupanja EU.
Liszt je apostrofirala otvorena pitanja i mjerila koja su važna za zatvaranje Poglavlja 8 – Konkurencija u procesu pristupanja Crne Gore EU.
“Za Crnu Goru je izuzetno važno usklađivanja sa pravnom tekovinom EU u oblasti konkurencije i državnih pomoći, kao i izgradnja institucionalnih kapaciteta kako bi se efikasno sprovela politika konkurencije”, istakla je Liszt.
Liszt je ukazala na potrebu za donošenjem novog zakona o kontroli državnih pomoći, jačanjem administrativnih i pravosudnih kapaciteta, te poboljšanjem rezultata u oblasti protivmonopolskih pravila, koncentracija i državnih pomoći.
Učesnici su kroz dinamičnu diskusiju i razmjenu iskustava donijeli niz zaključaka i preporuka za unapređenje regulatornog okvira i sprovođenje pravila konkurencije u Crnoj Gori.
“Ovaj seminar još jednom je potvrdio značaj kontinuiranog dijaloga i razmjene znanja u cilju unapređenja konkurentskog okruženja i jačanja ekonomske stabilnosti”, zaključili su iz PKCG.
