Petice se „istope” na testiranjima: Veliki raskorak između školskih ocjena i rezultata eksternih testiranja

Petice se „istope” na testiranjima: Veliki raskorak između školskih ocjena i rezultata eksternih testiranja

Iz Ministarstva priznaju da postoji značajan nesklad između školskih ocjena i rezultata eksternih provjera znanja, a najavljuju mjere koje će omogućiti da se utvrdi u kojim školama, odjeljenjima i kod kojih nastavnika dolazi do najvećih odstupanja

Od 52.692 učenika osnovnih škola, njih 24.253 – 46,03 odsto, završilo je prošlu školsku godinu sa odličnim uspjehom.

Iako je udio odlikaša već godinama na približno istom nivou, rezultati eksternih provjera znanja pokazuju značajan raskorak između zaključnih i ispitnih ocjena.

Iz Ministarstva priznaju da su uočene neusaglašenosti, a najavljuju i mjere koje će omogućiti da se utvrdi u kojim školama, odjeljenjima i kod kojih nastavnika dolazi do odstupanja.

Ovogodišnje istraživanje Sindikata prosvjete Crne Gore pokazalo je, međutim, da se 27,5 odsto anketiranih nastavnika osjeća pod stalnim pritiskom roditelja koji zahtijevaju poseban tretman za svoju djecu ili drugačije kriterijume ocjenjivanja.

Iz Sindikata su u aprilskom istraživanju upozorili da pritisci na nastavnike prilikom ocjenjivanja, kako od roditelja i učenika, tako i od pojedinih školskih uprava i kolega, ne jenjavaju.

Prema podacima koje je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) dostavilo “Vijestima”, školsku 2025/2026. godinu sa vrlo dobrim uspjehom završilo je 15.106 osnovaca, odnosno 28,67 odsto, dok je dobar uspjeh ostvarilo 10.935 učenika (20,75 odsto). Dovoljan uspjeh imalo je 2.113 učenika (4,01 odsto), a nedovoljan 285, odnosno 0,54 odsto.

Broj odlikaša u osnovnim školama već tri godine ostaje na približno istom nivou. U školskoj 2023/2024. godini odličan uspjeh ostvarilo je 46,58 odsto učenika, u 2024/2025. njih 46,41 odsto, a u posljednjoj školskoj godini 46,03 odsto.

Međutim, nalazi Ispitnog centra iz izvještaja o rezultatima eksterne provjere znanja učenika devetog razreda za školsku 2024/2025. pokazuju da je od 1.750 devetaka koji su imali zaključnu peticu iz crnogorskog-srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti, tek njih 490 dobilo je odličnu ocjenu i na eksternoj provjeri.

To znači da 72 odsto učenika sa zaključnom peticom iz tog predmeta nije potvrdilo istu ocjenu na eksternom testu.

Među njima je 765 učenika na provjeri dobilo četvorku, 429 trojku, 65 dvojku, a jedan učenik jedinicu.

Sličan raskorak zabilježen je i iz matematike. Od 1.483 učenika sa zaključenom peticom, njih 491 dobilo je peticu na eksternoj provjeri. Preostalih 992, odnosno 66,9 odsto, ostvarilo je slabiju ocjenu.

Čak 421 učenik sa školskom peticom, dobio je trojku na eksternom testu iz matematike na kraju devetog razreda, 197 dvojku, a troje jedinicu.

Ispitni centar u izvještaju navodi da je dvije trećine učenika uradilo manje od polovine matematičkog testa, a svega oko deset odsto više od tri četvrtine zadataka.

Ovi podaci odnose se na školsku 2024/2025. godinu, kada je udio odličnih osnovaca, prema podacima Ministarstva, iznosio 46,41 odsto.

Podaci Ministarstva za školsku 2025/2026. godinu pokazuju i velike razlike u udjelu odličnih učenika po opštinama.

Najveći procenat odlikaša u osnovnim školama zabilježen je na Cetinju, gdje je odličan uspjeh ostvarilo 57,39 odsto učenika. Slijede Podgorica sa 50,81 odsto i Nikšić sa 50,33 odsto.

Najmanje odlikaša bilo je u Šavniku, gdje je odličan uspjeh ostvarilo 28,81 odsto učenika, zatim u Plužinama sa 33,66 odsto i Zeti sa 35,23 odsto.

U srednjim školama odličan uspjeh ostvario je gotovo svaki četvrti učenik, odnosno 6.271 od ukupno 25.306 srednjoškolaca obuhvaćenih statistikom.

Udio odlikaša znatno je veći u gimnazijama, gdje iznosi 41,57 odsto, nego u srednjim stručnim školama, u kojima je odličan uspjeh ostvarilo 18,13 odsto učenika.

Prema podacima MPNI, u gimnazijama je bilo 2.984 odlikaša, a u srednjim stručnim školama 3.287.

421 učenik sa školskom peticom, dobio je trojku na eksternom testu iz matematike na kraju devetog razreda, 197 dvojku, a troje jedinicu

Iz Ministarstva poručuju da uspjeh učenika ne treba posmatrati samo kroz broj odličnih ocjena.

“Važno je da se uspjeh učenika ne posmatra isključivo kroz broj odličnih ocjena, već i kroz nivo usvojenog znanja, razvoj kompetencija i rezultate koje učenici ostvaruju na eksternim provjerama znanja i međunarodnim testiranjima”, zaključili su iz MPNI.

Iz MPNI u odgovorima “Vijestima” potvrđuju da su uočili nesklad između školskih ocjena i rezultata nezavisnih provjera znanja.

“U tom procesu primijetili smo da i u određenim slučajevima postoji značajna neusaglašenost između uspjeha koji učenici ostvaruju tokom školovanja, posebno na kraju školske godine, i rezultata koje postižu na eksternoj maturi ili međunarodnim testiranjima”, naveli su iz Ministarstva.

Objašnjavaju da takva odstupanja ukazuju na potrebu preispitivanja kvaliteta nastave i načina ocjenjivanja, ali i sagledavanja izazova sa kojima se nastavnici suočavaju.

“Umjesto parcijalnih rješenja, ovom izazovu pristupamo planski i sistemski, sa jasnim fokusom na jačanje profesionalnih kapaciteta nastavnika i stvaranje uslova za postizanje trajnijih i mjerljivijih znanja kod učenika”, poručili su.

Najveći procenat odlikaša u osnovnim školama zabilježen je na Cetinju, gdje je odličan uspjeh ostvarilo 57,39 odsto učenika. Slijede Podgorica sa 50,81 odsto i Nikšić sa 50,33 odsto. Najmanje odlikaša bilo je u Šavniku, gdje je odličan uspjeh ostvarilo 28,81 odsto učenika, zatim u Plužinama sa 33,66 odsto i Zeti sa 35,23 odsto.

Ministarstvo je, tvrde, u okviru jednog od projekata sprovelo detaljnu analizu koja omogućava preciznije poređenje školskih ocjena sa rezultatima eksternih provjera.

“Ovakav pristup omogućava preciznu identifikaciju mjesta na kojima dolazi do nesklada – u kojoj školi, u kom razredu i odjeljenju, kao i kod kojeg nastavnika postoji odstupanje između zaključnih ocjena i rezultata eksternih evaluacija”, kazali su iz MPNI.

Dodaju da će nalazi predstavljati osnov za ciljane mjere podrške, profesionalni razvoj nastavnika i unapređenje kvaliteta nastave. Najavljuju i dodatne edukacije nastavnika u oblasti ocjenjivanja.

“Takođe, radi se i na obezbjeđivanju dodatnih edukacija za nastavnike, posebno u domenu koji se odnosi na sistem ocjenjivanja jer očigledno da u tom dijelu imamo najviše izazova”, poručili su.

Da se pojedini nastavnici suočavaju sa pritiscima roditelja prilikom ocjenjivanja učenika, pokazuju i njihova svjedočenja objavljena u istraživanju Sindikata prosvjete “Zadovoljstvo nastavnika poslom”.

“Roditelje zanimaju samo ocjene, zbog čega mnogi profesori osjećaju pritisak”, naveo je jedan od anketiranih nastavnika.

Drugi ispitanik ukazuje da su pritisci naročito izraženi na kraju školske godine, kada se zaključuju ocjene.

“Roditelji uglavnom ne sarađuju u toku školske godine, ali zato su tu uvijek kada se zaključuju ocjene i uvijek postoji neki roditelj koji pravi problem i vrši pritisak na nas zbog ocjena. To se odnosi na sve gradske škole”, navodi se u jednom od svjedočenja.

Jedan od nastavnika opisao je i kako se suočava sa zahtjevima roditelja za bolje ocjene od onih koje su njihova djeca zaslužila.

“Lično, sa roditeljima svog odjeljenja imam, bar do sad, korektan i otvoren odnos. Redovno ih informišem o radu i napretku njihove djece, i nemam značajnih problema, osim povremenog pritiska pojedinih roditelja koji očekuju nezaslužene ocjene. Takve situacije rješavam jasno i argumentovano, iznoseći sve aspekte učenikovog ponašanja i zalaganja na času”, piše u istraživanju.

Pojedini ispitanici ukazuju i na verbalne napade roditelja, ali i na nedostatak zaštite nastavnika.

“Iako često vlada mobing na poslu ili verbalni napadi od strane roditelja, nemamo nikakvu zaštitu, prinuđeni smo da se branimo preko sudova i advokata”, naveo je jedan od ispitanika.

Drugi smatra da bi trebalo izmijeniti propise koji uređuju odnos roditelja prema nastavnicima.

“Događa se da su rječnik i način ophođenja roditelja prema nastavnicima neprimjereni i neadekvatni, a da na to sistem ne reaguje”, upozorio je.

Osnovne i srednje škole u Crnoj Gori tokom školske 2025/2026. godine pohađalo je ukupno 5.039 učenika stranih državljana, pokazuju podaci koje je MPNI dostavilo “Vijestima”.

Od 3.753 učenika stranih državljana u osnovnim školama, odličan uspjeh ostvarilo je njih 1.176, odnosno 31,33 odsto. Vrlo dobar uspjeh imalo je 1.130 učenika, dobar 1.081, dovoljan 301, dok je 65 učenika školsku godinu završilo sa nedovoljnim uspjehom.

U srednjim školama evidentirano je 1.286 učenika stranih državljana. Odličan uspjeh ostvarilo je 311 učenika, odnosno 24,18 odsto, vrlo dobar 445, dobar 421, dovoljan 93, dok je 16 učenika imalo nedovoljan uspjeh.

Iz Ministarstva objašnjavaju da učenici stranih državljana sa prebivalištem u Crnoj Gori imaju jednako pravo na obrazovanje kao i domaći učenici, te da se procedura upisa ne razlikuje.

“U školama se realizuje podrška učenja našeg jezika kao nematernjeg prema javno važećem predmetnom programu sa dva dodatna časa sedmično koji se finansiraju iz budžeta Ministarstva”, naveli su iz MPNI.

Dodaju da škole, u skladu sa potrebama učenika, mogu tražiti saglasnost Ministarstva za organizovanje još dva dodatna časa sedmično.

Škole, objašnjavaju iz MPNI, formiraju i timove za podršku učenicima i roditeljima, organizuju dopunsku i dodatnu nastavu i uključuju djecu u školske aktivnosti radi njihove lakše integracije.