Kandidatkinja DPS-a poznata po mnogim spornim potezima, ako bude izabrana biće to njen četvrti mandat u DIK-u U igri za mjesta u komisiji nekoliko aktuelnih i bivših članova te institucije, ali i neka nova lica
Funkcionerka Demokratske partije socijalista (DPS) Nataša Pešić kandidatkinja je te stranke za sekretarku Državne izborne komisije (DIK), dok su kandidati za članove te institucije Marko Šljukić , Tomo Zečević , Veljo Čađenović , Miloš Giljen , Vladimir Vujović , Ljiljana Jokić Kapa , Vera Mijatović , Aleksandar Jovićević i Haris Mekić .
„Vijesti“ nezvanično saznaju da su ti predlozi dostavljeni Administrativnom odboru koji bi mogao danas da predloži parlamentu imenovanje devet članova DIK-a, jer dijelu aktuelnog saziva koji je izabran 2020. godine ističe mandat. On ne prestaje šefu DIK-a Nikoli Mugoši i članu iz reda civilnog sektora Damiru Suljeviću , koji su izabrani na funkcije 2021, odnosno 2022. godine.
Prema Zakonu o izboru odbornika i poslanika četiri člana DIK-a imenuju se na predlog skupštinske većine, a četiri, od kojih jedan vrši funkciju sekretara, na predlog opozicije. U DIK se imenuje i jedan predstavnik partije/izborne liste manjinskog naroda ili manjinske nacionalne zajednice, te predstavnik civilnog društva, nevladinog sektora i univerziteta.
Ako Pešić bude izabrana biće to, prema podacima sa sajta DIK-a, njen četvrti mandat u toj instituciji, pošto je članica od 2016. Ostali predstavnici DPS-a u DIK-u od tada su se mijenjali.
Pešić je od 2016. više puta bila u fokusu javnosti zbog pojedinih poteza. Naime, u oktobru 2016. je na sjednicu DIK-a pod spornim okolnostima u salu te institucije uvela opunomoćenu predstavnicu Demokratskog saveza Albanaca Bafte Mavrić , kako bi bili proglašeni konačni rezultati državnih izbora. Neki posmatrači oštro su kritikovali taj potez, tvrdeći da je status Mavrić bio sporan, odnosno da joj nije bio utvrđen identitet.
Krajem 2020. Pešić je bila dio većine koja je glasala protiv potvrđivanja mandata poslanici Građanskog pokreta (GP) URA Suadi Zoronjić , uoči glasanja o izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Ta odluka DIK-a bila je povod za smjenu tadašnjeg čelnika te institucije Alekse Ivanovića .
U februaru ove godine Pešić je na sjednici DIK-a inicirala i obrazlagala predlog da se Republičkoj izbornoj komisiji (RIK) Srbije uputi dopis u vezi toga da li premijer Milojko Spajić i predsjednik Skupštine Andrija Mandić imaju biračko pravo i prebivalište u toj državi, iako Spajić tada još nije bio kandidat za šefa države. Takav potez kritikovao je dio javnosti i on je u izvještaju ODIHR-a ocijenjen kao pravno sporan. Nakon što je RIK odgovorio DIK-u, Spajić je diskvalifikovan iz predsjedničke trke, za šta je glasala i Pešić.
Imenovanje na novu funkciju predstavljalo bi unapređenje Pešić, jer bi tako stupila na profesionalnu poziciju u DIK-u i postala šef stručne službe te institucije. Prema Poslovniku o radu DIK-a sekretar, u okviru rukovođenja službom, raspoređuje poslove zaposlenima, obezbjeđuje funkcionalno jedinstvo u obavljanju srodnih i međusobno povezanih poslova, pruža stručnu pomoć zaposlenima…
Pešić je pokrivala više važnih funkcija za vrijeme vlada Mila Đukanovića i Duška Markovića i u tom periodu je od države dobila stan po povoljnim uslovima. Nakon pada vlasti DPS-a 2020. tadašnji predsjednik Crne Gore Đukanović imenovao je za savjetnicu za saradnju sa državnim organima.
Shodno zakonu za članove stalnog sastava DIK-a na predlog vladajuće većine, odnosno opozicije, imenuju se predstavnici izbornih lista proporcionalno broju osvojenih mandata na izborima. U slučaju istog broja mandata imenuju se predstavnici s liste koja je dobila veći broj glasova na izborima
DPS je za mjesto u DIK-u predložio i Veru Mijatović, koja je aktuelna članica komisije.
Kad je riječ o ostalim opozicionim partijama Socijaldemokrate su predložile Aleksandra Jovićevića, koji je takođe sadašnji član i bivši generalni sekretar Skupštine Crne Gore, dok je GP URA predložio Ljiljanu Jokić Kapu, predsjednicu odbora direktora Održavanja željezničkih voznih sredstava. Ona je bila i članica Izborne komisije (IK) Glavnog grada.
Što se tiče vladajućih partija Pokret Evropa sad u DIK je predložio Marka Šljukića i Toma Zečevića. Nova srpska demokratija (NSD) predložila je Velja Čađenovića, nekadašnjeg člana i sekretara DIK-a i bivšeg državnog sekretara u Ministarstvu zdravlja, dok je Demokratska narodna partija, koja je s NSD dio koalicije „Za budućnost Crne Gore“, predložila Miloša Giljena, sekretara Skupštine Glavnog grada i zamjenika člana DIK-a.
Pošto koaliciji ZBCG pripada jedno mjesto u DIK-u, Administrativni odbor moraće da predloži ili Čađenovića ili Giljena.
Demokrate su za člana komisije predložile Vladimira Vujovića, koji je bio u Republičkoj izbornoj komisiji i IK Glavnog grada u više mandata.
Iz reda manjinskih partija za mjesto u DIK-u predložen je Haris Mekić, aktuelni član komisije. Njega je predložila Bošnjačka stranka.
Prema nezvaničnim saznanjima „Vijesti“ kandidata za poziciju u DIK-u bio je predložio poslanički klub Socijalističke narodne partije i Saveza građana CIVIS, ali su povukli predlog jer ih ne sljeduje mjesto u komisiji.
Po Zakonu o izboru odbornika i poslanika članovi DIK-a, njihovi zamjenici i opunomoćeni predstavnici imenuju se iz reda diplomiranih pravnika.
