Crnogorskoj medicini nije potrebna reforma nego transformacija i potpuna depolitizacija, ocijenio je potpredsjednik Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalnu politiku Srđan Pavićević, navodeći da bi nakon toga trebalo izraditi strateška dokumenta na osnovu kojih bi planirali dalje korake.
On je rekao da prvo politika mora da izađe iz medicine u koju je brutalno ušla početkom 90-ih godina.
„Sad je elegantno treba ispratiti iz medicine i objasniti da politika ne stanuje tu. Medicinu treba prepustiti struci i stručnjacima. Onda će mnogo lakše stvari da se postavljaju na svoje mjesto“, kazao je Pavićević u intervjuu agenciji MINA.
On je istakao da nakon depolitizacije medicine, koja mora biti sprovedena do kraja, treba izraditi kvalitetna strateška dokumenta da bi se, shodno njima, planirali dalji koraci.
Pavićević je naveo da ima mnogo strateških dokumenata koja su donekle počela da se rade, ali da nijedan nije završen do kraja – počev od registara oboljenja, pa do registara bolesti, kliničkih vodiča, osnovnog paketa usluga, specifikacije osnovnih paketa usluga i ostalog.
„Kada to uradimo, onda polako možemo da mapiramo probleme i na njima adekvatno gradimo strategiju savremene medicine. Dok ne znamo od čega bolujemo, od čega najviše umiremo, koji invaliditet najčešće nosimo, ne možemo ni prave akcente staviti na prava mjesta“, smatra Pavićević.
Prema njegovim riječima, edukacija mora da se mijenja iz korijena, jer je način kako se obrazuje crnogorski medicinski kadar u određenim segmentima pomalo prevaziđen.
“Mladi, ambiciozni ljudi moraju se forsirati da završaju dobre škole. Onog momenta kad se znanje useli na velika vrata u crnogorsku medicinu, onda nam neće trebati ni posebne strategije, memorandumi. Sve proističe iz znanja“, rekao je Pavićević.
Govoreći o odlasku ljekara, Pavićević je rekao da taj problem postoji u Crnoj Gori isto koliko i u drugim državama, ali da je kod nas u nekih stvarima zloupotrijebljen.
„Neko je htio da taj problem na neadekvatan način glorifikuje, vrlo često u okviru svojih političkih težnji i ciljeva. Bilo je i biće odlazaka, i bilo je i biće dolazaka, to je potpuno normalna priča i to se dešavalo uvijek“, ocijenio je Pavićević.
On je istakao da su plate ljekara relativno pristojne, ali da i dalje ima odlazaka, što ukazuje da nije samo plata bila razlog za odliv kadra.
Pavićević je rekao da ljekaru ne znači velika plata puno, ako on ne zna, ne umije i ne može da radi, ako nema s čim da radi, ako nije uvezan u savremene sisteme.
On je kazao da zdravstvenom sistemu fali subspecijalista i specijalista, ali da su crnogorski građani liječeni uspješno i u vrijeme kad je bilo mnogo manje ljekara i specijalista.
„Činjenica je da se nauka razvija svakodnevno i teži ka uskim specijalnostima u kojima postajete ekspert. Način edukacije u Evropi i u svijetu je potpuno drugačiji, bavite se jednim problemom“, naveo je Pavićević.
Govoreći o izgradnji gradske bolnice u Podgorici, Pavićević je kazao da Glavni grad već ima takvu ustanovu koja je napravljena 1974. godine.
„Ne znam od koga je došla ta ideja. Mi gradsku bolnicu imamo. To je bolnica na Kruševcu koja je bila posvećena zdravstvenim potrebama populacije iz Podgorice, Danilovgrada, Kolašina i prigradskih naselja, Zete i Bjelopovalića“, objasnio je Pavićević.
On je rekao da je taj objekat veoma atraktivan za gradsku bolnicu, ali da je pretvoren prvo u kliničko bolnički centar, pa onda u Klinički centar Crne Gore (KCCG).
„Onda smo u taj prostor uselili nove sadržaje, nove metode što je dovelo do zakrčenja u radu. Jer je bolnica koja je bila predviđena za nekih do 100 hiljada stanovnika, pretvorena u KCCG na koji računa cijela Crna Gora, svih 600 hiljada građana“, istakao je Pavićević.
On je dodao, da ako nešto treba da se pravi, onda je to novi klinički centar.
„Koji treba da bude sazdan od tercijalnog nivova medicine, ultramoderne i ultrarazvijene medicine, koja treba da bude objedinjena pod jednim krovom i na usluzi cijeloj Crnoj Gori“, rekao je Pavićević.
On smatra da bi taj klinički centar trebalo da bude sastavni dio kompleksa zdravstvenih ustanova na toj lokaciji.
Pavićević je kazao da je njegova ideja bila da novi klinički centar bude napravljen iza Radio Televizije Crne Gore, na mjestu gdje je trebalo da bude izgrađen hotel, da ima dva sprata ispod zemlje i četiri iznad.
„Da sve savremene sadržaje tercijalnog nivoa prebacimo tamo. A da toplim podzemnim hodnicima bude povezan sa destinacijama u sadašnjem KCCG-u. I da taj prostor bude ograđen i zabranjen za saobraćaj“, rekao je Pavićević i dodao da bi se na taj način dobio takozvani medicinski kvart.
„Tu je Medicinski fakultet, Institut za javno zdravlje, Nacionalni insitut za krv, Institut za bolesti djece, tu je velika gradska bolnica Podgorica i tu je klinički centar. Tu je i kadar koji može da bude mobilan sa jednog na drugo mjesto, ako je neophodno“, istakao je Pavićević.
Govoreći o situaciji na sjeveru Crne Gore, nakon što je sa ministrom zdravlja Vojislavom Šimunom obišao pojedine opštine, Pavićević je kazao da je vidio veliku razliku u zdravstvenim ustanovama u pojedinim gradovima.
Pavićević je kazao da je bio oduševljen bolnicom u Bijelom Polju, koju posljednjih par godina, kako je rekao, vodi agilni talentovani medicinski menadžer, lijekar, Kenan Erović.
„Vidjeli smo kvalitetne sadržaje savremene i moderne medicine smještene na jednom mjestu. Erović je to uradio odlično i ja sam ostao impresioniran oni što smo vidjeli u Bijelom Polju“, naveo je Pavićević.
On je kazao da medicinari iz Berana realizuju nekoliko novih programa, progresivnih i avangardnih i da se nada da će uspjeti da opravdaju naziv Kliničko-bolničkog centra.
Pavićević je rekao da su Bijelo Polje i Berane jedna slika, a Pljevlja potpuno druga.
„Pljevlja imaju bolnicu koja nije dostojna tog grada. Odnosno, Pljevlja kao drevna varoš moraju da ima mnogo bolju bolnicu nego što je sad. Fokus crnogorske medicine i politike mora biti na tom gradu“, smatra Pavićević.
On je poručio da Vlada mora da pomogne Pljevljima da dobiju kvalitetan medicinski centar.
Pavićević smatra da treba napraviti kombinaciju kvalitetnog menadžerisanja između lokalne samouprave i medicinskog centra, a da država treba da participira sa planovima, projektima, finansiranjem i investicijama.
„To je proces koji će sigurno da krene vrlo brzo. Spletom okolnosti veliki broj mojih kolege je iz Pljevalja. Nadam se da će ih ovo potaći, da doprinesu da taj proces bude što brži“, rekao je Pavićević.
Govoreći o mogućnosti izgradnje novog instituta za bolesti djece, Pavićević je rekao da to ima posebnu težinu u profesionalnom, organizacionom i stručnom dijelu.
„Ako postoji personifikacija ljekarske i ljudske humanosti i plemenitosti u profesiji, onda je to dječija bolnica ili Institut. A ako postoji populacija koja traži apsolutni prioritet u svom zbrinjavanju onda su to djeca“, smatra Pavićević.
On je kazao da je aktuelna dječija bolnica stara više od 60 godina, da ima prevaziđeni koncept, i da djeca u Crnoj Gori i Podgorici zaslužuju bolje uslove za liječenje.
Pavićević je rekao da je ovu priču otvorio sa austrijskim ambasadorom Karlom Milerom koji je pokazao interesovanje za ovu temu.
Pavićević je kazao da bi međuekspertska grupa trebalo da napiše platformu ili memorandum o saradnji i da se krene u projekat sa ciljem izgradnje nove dječije bolnice ili novog instituta za bolesti djece.
„To bi za mene ne kao ljekara i profesionalca, već kao čovjeka, koji je spletom okolnosti u politici, bio apsolutno najveći uspjeh koji sam postigao. Jer to je prioritet broj jedan“, poručio je Pavićević.
Na pitanje kako riješiti problem lista čekanja, Pavićević je rekao da je on prvi donio liste čekanja u Crnu Goru kad je otvarao kardiohirurgiju.
On je naveo da se, kada se priča o listama čekanja, priča o organizaciji KCCG-a, ističući da one ne postoje u Pljevljima, Bijelom Polju, Beranama, Nikšiću, Kotoru, Igalu.
„Zašto ne pokušamo da realizujemo kvalitetne programe na svim destinacijama. Može da se radi odlična hirurgija u Beranama, odlična ginekologija na Cetinju, odlična interventistika u Kotoru, odlična ortopedija u Bijelom Polju. Zašto ne premrežimo Crnu Goru sa kvalitetnim programima“, istakao je Pavićević.
On je rekao da je imperativ Vlade da umreži Crnu Goru sa kvalitetnim programima koje nose kvalitetni, ambiciozni ljudi koje pronalazi opštinski manadžment i menadžment medicinske ustanove.
Upitan da prokomentariše poslednje rezultate PISA testiranje, Pavićević u čijem resoru je i obrazovanje, kazao je da je tema za jednu dobru kvalitetnu analizu „u kojoj ne smije biti ni trunke populizma“.
„Analize koja mora da bude analitična, studijozna, ekspertska. I moramo naći razlog zašto je to tako. Onog trenutka kad nađete razloge, onda imate način da nađete i rješenje kako da te uzorke eliminišete“, istakao je Pavićević.
On je ocijenio da su u Crnoj Gori neke vrijednosti izgubljena, a da nijesu pronađene i usvojene nove.
„U moje vrijeme su se đaci ustručavali od profesora, imali su veliki respet prema njima i strepjeli su od ocjena koje će im dati. Danas imamo profesore koji strepe od svojih đaka, koji su ustručavaju od svojih đaka da kažu što misle“, ocijenio je Pavićević.
On je kazao da je prošle godine, nako što je 500 maturanata iz Crne Gore palo na eksternom ispitu zbog prepisivanja, vlada smijenila rukovodstvo Ispitnog centra.
„Jednostavno smo jednu komisiju sklonili, doveli drugu koja je priznala prepisane zadatke i tako smo potvrdili da je prevara isplativa. Znači prevara i obmana je ista stvar“, rekao je Pavićević.
On je dodao da je na taj način prevara legalizovan i to pred očima javnosti.
„I vi očekujete od nekog koji je maturirao na prevari, da će da bude pošten ljekar, inženjer, profesor. Kako kad ste ga gurnuli u svijet, u život prevarom? To tako ne može. Neke stvari moraju da se vrate nekim elementarnim spoznajama“, istakao je Pavićević.
Upitan koliko je bio težak prelazak iz operacione sale u politiku, Pavićević je odgovorio da on suštinski životno nikada nije i neće izaći iz operacione sale, jer je to njegov život.
On je istakao da je u politici spletom okolnosti.
„Ja sam se rado odazivao tom pozivu, sudbinskom i životnom izazovu. Nadam se da ću u politici biti ono što sam bio u medicini. Da dam najbolji dio sebe i doprinesem da neke stvari pomaknemo sa mrtve tačke“, poručio je Pavićević.
