U 2026. najviše visokoškolaca odrađivaće pripravnički u Novoj srpskoj demokratiji
Mladi koji počinju karijeru u partijama, čine to iz lične motivacije i zato što u njima vide put ka zaposlenju i boljim angažmanima, jer se do državne službe u Crnoj Gori često dolazi upravo preko stranke, a ne obrnuto.
To proizlazi iz odgovora građanskog aktiviste Stefana Đukića na pitanja “Vijesti” – šta motiviše mlade da prvi radni angažman, preko Vladinog programa stručnog osposobljavanja, traže u partijama, a ne, na primjer, u državnim i privatnim preduzećima, te da li mladi smatraju da im se to bolje isplati na duže staze.
Od 2.072 visokoškolca, koliko ih je dobilo priliku da se od januara predstojeće godine stručno osposobljava kod željenog poslodavca, 37 će praksu odraditi u strankama.
Za rad u partijama u ovoj godini preko istog programa prijavila su se 44 visokoškolca, a godinu ranije 42.
Govoreći o mladima koji se odlučuju da odrade pripravnički u partijama, Đukić je ocijenio za “Vijesti” da “mladi vide isto što i ostali”.
“Kroz partije se dolazi do angažmana. Znači, ne ideš u državnu službu pa onda na osnovu toga tražiš neko partijsko usmjerenje ili interesovanje, već obrnuto – kroz partiju do državne službe, pa čak ponekad i do nekih boljih angažmana u privredi”, naveo je on.
Sagovornik je kazao da je, nažalost, takva situacija da ima sve više ljudi u javnoj upravi i da se čak i oni koji možda mogu nešto da urade u privatnom sektoru – radije odlučuju za traženje mjesta u državnom.
“Opet kažem, kroz partije ta priča je realnija”, dodao je Đukić.
On napominje da je velika dilema da li je tu i ko došao, a da već nije bio simpatizer, volonter ili na bilo koji način povezan s tim strukturama, pa da mu je onda otvoreno radno mjesto kroz Vladin program. Istakao je da partije na ovaj način dobijaju finansijsku injekciju, jer im program oslobađa stranački budžet troškova tih zaposlenih, ali da to dođe na isto jer je “i partijski budžet državni – finansiran od građana”.
Direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) Nevenka Vuksanović , ocijenila je da mladi koji počinju karijeru u strankama čine to zato što posjeduju snažnu unutrašnju motivaciju i vide partijsku strukturu kao platformu za djelovanje, a ne zato što stranke nude nove, smislenije ili atraktivnije mehanizme uključivanja.
“Istovremeno, jasno je da je takvih mladih sve manje”, kazala je ona redakciji.
Vuksanović je navela da savremene generacije ne pronalaze sebe u partijskom životu, ne prepoznaju rješenja za sopstvene probleme, niti osjećaju da ih političke organizacije tretiraju kao jednako važne aktere.
“Izostanak relevantnih politika i odsustvo ozbiljnog dijaloga o zapošljavanju, stanovanju, mentalnom zdravlju ili odlasku iz zemlje – doveli su do toga da mladi ostaju distancirani od institucionalne politike i masovno apstiniraju na izborima. Zato današnji jaz nije između mladih i politike kao ideje, već između mladih i političkih organizacija koje ne nude rezonantne odgovore na izazove njihove generacije”, tvrdi ona.
Iz većine partija vlasti i opozicije listu juče nisu odgovorili na koje će pozicije biti postavljeni pripravnici koji su se prijavili za osposobljavanje kod njih, šta će im biti radna zaduženja, zašto misle da se visokoškolci prijavljuju za odrađivanje pripravničkog u strankama i koliko njih se nakon odrađenog pripravničkog zaposli u partijama.
Poslanik vladajućih Demokrata Momčilo Leković kazao je “Vijestima” da, tokom devet mjeseci trajanja programa, nastoje da pripravnicima pruže osposobljavanje u oblastima za koje su se prijavili, što, dodaje, znači da će zadaci biti usklađeni s njihovom stručnom spremom i usmjerenjem.
“Na primjer, finansijsko-računovodstveni poslovi, politička analiza, ekonomske analize ili administracija u organima partije”, objašnjava on.
Leković je istakao da mladi često vide praksu u partijama kao priliku da steknu konkretno iskustvo kako u javnom, tako i u političkom, odnosno organizacionom sektoru.
“To može biti privlačno jer doprinosi razvoju njihovih profesionalnih kompetencija (u oblastima ekonomije, političkih nauka, finansija, organizacije…), a istovremeno im daje mogućnost da se upoznaju s političkim i društveno-organizacionim radom”, tvrdi on.
Podsjetio je da je program stručnog osposobljavanja regulisan zakonom, i da, generalno, omogućava mladima “da kroz realan rad i praksu steknu vrijedno iskustvo”.
“Takođe, partije mogu ponuditi raznovrsne zadatke i odgovornosti od administracije, organizovanja, analize, planiranja do finansijsko-računovodstvenih poslova, što je često interesantno mladim ljudima koji tek ulaze u svijet rada”, dodaje on.
U proteklim godinama, kako je kazao Leković, broj mladih koji su bili korisnici programa kroz njihovu partiju bio je na približno istom nivou kao i sada, dok su, tvrdi, svi oni koji su prošli praksu – pokazali visok nivo profesionalnosti i odgovornosti.
“Nakon odrađenog stručnog osposobljavanja, dio njih je ostao angažovan u skladu s potrebama, uzimajući u obzir da program sam po sebi predviđa stručno osposobljavanje bez obaveze zasnivanja radnog odnosa”, podsjeća Leković.
Sagovornik je naveo da je dosadašnja analiza pokazala da su kandidati bili “zaista kvalitetni i da su poštovali sve ugovorene obaveze”.
“U tom smislu, smatramo da program ne služi samo kao privremeno rješenje, nego i kao investicija u mlade ljude i buduće kadrove. U konačnom, svjesni smo odgovornosti da im omogućimo kvalitetnu praksu u oblastima za koje su se prijavili. Korist od njihovog angažovanja je dvostruka – oni dobijaju pravu radnu praksu, a poslodavac, u ovom slučaju partija, ima priliku da kroz praktičan angažman upozna i eventualno zadrži kvalitetan mladi kadar”, zaključio je Leković.
U 2026, najviše visokoškolaca odrađivaće pripravnički u Novoj srpskoj demokratiji (NSD) – njih 10, dok će ih u Socijaldemokratskoj partiji (SDP) biti pet.
U NSD-u stručnu praksu obavljaće – četiri pravnika, dva politikologa, novinar, stručni saradnik za evropske integracije, konsultant za turizam i jedan menadžer.
Praksu u SDP-u će, u Cetinju, obavljati IT stručnjak (kandidat studirao softverski inženjering), po jedan administrativni radnik u Rožajama i Podgorici, te dva u Ulcinju. Ti visokoškolci su završili socijalnu politiku i socijalni rad, menadžment u carinskom, špediterskom i agencijskom poslovanju, pravne nauke i ekonomiju.
Socijalistička narodna partija Crne Gore (SNP) imaće naredne godine pripravnika psihologa, jednog prevodioca, te ekonomistu i pravnika u Budvi.
Demokratska partija socijalista (DPS) imaće u Rožajama pripravnika koji je završio internacionalni menadžment u hotelijerstvu, u DPS direktoratu – visokoškolca sa završenim studijama za engleski jezik i književnost, u Budvi ekonomistu, a u Baru visokoškolca koji je završio lučki menadžment.
Građanski pokret URA će u Budvi imati pripravnika koji je studirao vizuelne umjetnosti, u Podgorici visokoškolca koji je studirao zaštitu životne sredine, a u Pljevljima pravnika.
Tri pripravnika naredne godine imaće i Demokratska unija Albanaca (DUA), od kojih dva u Ulcinju – koji su završili turizam, odnosno menadžment u carinskom, špediterskom i agencijskom poslovanju – i jednog u Plavu, koji je studirao računarske nauke.
Demokrate će u centrali u Podgorici imati pripravnika koji je završio računovodstvo, finansije i bankarstvo, u Baru politikologa, a u Budvi ekonomistu.
Pokret Evropa sad će naredne godine u svom podgoričkom odboru imati ekonomistu i visokoškolca koji je studirao elektrotehniku i računarstvo.
Socijaldemokrate će u Herceg Novom imati pripravnika pravnika. Albanska alternativa u kancelariji u Gusinju imaće visokoškolca koji je završio engleski jezik i književnost, a u kancelariji u Plavu pripravnika koji je studirao informacione tehnologije.
Na sajtu Vlade je objavljeno da je ove godine oglašeno oko 13.000 slobodnih radnih mjesta. Za četrnaesti ciklus programa stručnog osposobljavanja prijavila su se 2.344 visokoškolaca, od kojih su 2.072 dobila priliku da se od januara 2026. stručno osposobljavaju kod željenog poslodavca.
Stefan Đukić je ocijenio da program stručnog osposobljavanja, “koji je bio uspješan u jednoj mjeri”, zahtijeva remont, jer je, tvrdi, odavno prestao da ispunjava svoju svrhu.
“Više služi tome da mladi koji su između studija razmišlju da li upišu postdiplomske ili da se zaposle”, kaže on.
Onda im, prema njegovim riječima, program služi “da imaju neko mjesto da primaju platu”.
“A dešava se i da ljudi koji će se zaposlati svakako tu dođu na neki kratki angažman, koji će država da pokrije i sl. Samim tim, program koji je zamišljan dobro, već dugo traje i treba da se na neki način renovira”, poručio je Đukić.
