Parlamentarna opozicija i poslanici većine, saglasni su da su domaće šume u alarmantnom stanju, a pozvali su i nadležne institucije da utvrde ko je odgovoran – jer nije formirana nova šumarska kompanija.
To se moglo čuti tokom rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, koje su podnijeli poslanici Pokreta Evropa sad Milan Zečević i Dane Marković. Poslanici su raspravu o ovim izmjenama završili, a o njima će se izjasniti naknadno.
Zečević je naveo da je Zakon o šumama usvojen prije godinu dana, ali da početkom ove godine nije formirana nova šumarska firma koja bi preuzela sve nadležnosti postojeće Uprave za gazdovanje šumama i lovištima. On je kazao da je položaj drvoprerađivača alarmantan, kao i u privatnim i oboljelim šumama, zbog čega su neki ugasili firme a bez posla ostale desetine radnika…
„Ovim predlogom predlaže se da se primjena Zakona o šumama odloži do 1. Januara 2026. Godine, a do 30. Septembra ove godine se osnuje novo preduzeće koje će se baviti doznakom, sječom i preradom drvnih sortimenata…“, istakao je Zečević i dodao da je dobio uvjerenja Vlade i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića, da se kompanija može osnovati u planiranom roku.
Poslanik PES-a Miloš Pižurica je naglasio da je sve nakon usvajanja Zakona bila farsa i da nisu dobili obrazloženje zašto nije primjenjen, pa mu nije jasno zašto se firma može osnovati sada – ako nije mogla od avgusta prošle godine.
„Imamo izvještaj Državne revizorske institucije koji pokazuje da je ovo preduzeće neophodno. Umjesto da se Zakon sprovodi, on se mijenja bez institucionalne odgovornosti za njegovo ignorisanje, nemamo nijednog službenog objašnjenja ko je odgovoran zašto preduzeće nije osnovano…“, istakao je Pižurica i naveo da se lako može utvrditi koliko je Crna Gora novca izgubila, i da neko treba da odgovara za to.
Najavio je da će iz protesta i zahtjeva za utvrđivanjem odgovornosti, glasati protiv izmjena i dopuna Zakona. On je uputio apel državnim organima da provjere odgovornost u ovom slučaju.
Zečević je naglasio da se slaže sa svime što su iznijeli poslanici i da su izmjene i dopune Zakona, jedini izlaz iz ove situacije te da se o svemu ostalom može razgovarati u narednih pet mjeseci. I on je pozvao na utvrđivanje odgovornosti…
Iz Demokratske partije socijalista su naveli da je Zakon usvojen stihijski pa se sada cijeli sektor vraća u pređašnje stanje, i to na stariji model koji je kritikovan. Poslanica Aleksandra Despotović je dodala da u budžetu nema novca za osnivanje nove firme, niti radnika, te da će doznake opet raditi Uprava i da za cijeli proces i štetu mora neko odgovarati.
Poslanik Demokratske narodne partije Vladislav Bojović je kazao da je poznato ko je više decenija omogućavao devastaciju i pljačku šuma, kao i ko je doveo Dragana Brkovića doveo u Pljevlja i za praktično džabe mu dao šume. Istakao je da se firma treba formirati ukoliko će pomoći obnovu proizvodnje u „Velimir Jakić“ te da njeno sjedište treba da bude u Pljevljima, pa će u tom slučaju podržati izmjene.
„Promet drveta se odvija van poreskog sistema… Koncesionari su u 2024. Godini po ovom sadašnjem modelu platili naknadu budžetu od 6,2 miliona eura, u odnosu na količinu drvne mase koju su eksploatisali. Koncesionari kada dobiju oblovo drvo prerađuju u dasku i pelet i izvoze ga, prilikom izvoza dobijaju povrat PDV-a i time su nadoknadili koncesionu naknadu, čime su drvo dobili džabe…“, kazao je Bojović i dodao da ovo tržište učestvuje sa manje od jedan odsto u BDP-u.
Iz Nove srpske demokratije su kazali da su opštine izgubile novac od naknada a građani ogrijev, pa izmjene vide samo kao privremeno rješenje. Naglasili su da je prazan prostor od sedam mjeseci, da je osnivanje kompanije izuzetno teško jer radnici nisu pristali da pređu u nju iz Uprave za šume, pa vjeruju da neće profunkcionisati.
Potpredsjednik Skupštine i poslanik Bošnjačke stranke Mirsad Nurković je dodao da je bio protiv Zakona prošle godine i da vjeruje da djelovi tog propisa trebaju drugačiju definiciju korišćenja šuma, i da u novu firmu treba zaposliti nekoliko stotina ljudi, kojih nema na tržištu rada.
„Preduzeću treba više desetina miliona eura da bi profunkcionisalo. Nema u ovoj godini u budžetu predviđeno za mehanizaciju, ako nemam to, ne vidim da može da profunkcioniše. Desiće se da će to preduzeće morati da raspisuje tender za izvođenje radova u šumi, na koje će se javljati isti koji su to do sada radili. Plašim se da ćemo zamijeniti formu i imati iste ljude u šumama…“, naglasio je Nurković i dodao da će se smanjiti i prihodi opštinama, posebno onima na sjeveru.
Tvrdi da je nekada u ovom sektoru radilo više od 10.000 građana, dok ih je danas svega oko 2,5 hiljada, te da je problem ozbiljan.
