Dok većina građana Crne Gore slobodno ostvaruje svoja osnovna prava, oko 400 ljudi – uglavnom pripadnika romske zajednice – to ne može. Bez ličnih dokumenata ne mogu se liječiti, zaposliti, niti otvoriti račun u banci. Za sistem – oni ne postoje.
„Glavni uzrok je taj što ta lica su većinom porijeklom s Kosova. Od 1999. godine je došlo dosta lica koja su romske populacije iz Kosova“, kazao je Dragan Dašić iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
A dobiti dokumenta sa Kosova ili iz Srbije za njih je često nemoguće. Zbog napetih odnosa dvije zemlje, njihove institucije prebacuju odgovornost s jednih na druge.
„Te porodice su, mogu da kažem ovako, ostavljene same na sebe, da kažem, na odgovornost i na teret, da sami pokušavaju da na neki način žive u Crnoj Gori. Uglavnom se bave skupljanjem sekundarnih sirovina, upravo zbog toga što ne može nijedan poslodavac da ih zaposli“, rekao je Elvis Beriša iz NVO Phiren Amenca.
Iz romske organizacije mladih, Koračajte sa nama, kažu da je ovo jedan od najvećih problema sa kojima se romska zajednica u Crnoj Gori suočava.
„Da se problem neposjedovanja ličnih dokumenata nasleđuje i na mlađe generacije, tako da mi u našoj evidenciji imamo neke porodice koje su čak i tri generacije u jednoj, da kažem, porodici koje su bez regulisanog pravnog statusa“, istakao je Beriša.
Postupci za dobijanje ličnih dokumenata u Crnoj Gori često su dugi i složeni. Jedan zahtjev, jedan dokument – i godine čekanja.
„Nedavno nam se obratio jedan od članova romske zajednice koji je još 2022. godine predao zahtev za utvrđivanje statusa apatrida i po njegovom zahtjevu još uvek nije donijeto rješenje. Dakle, ovo ne smije da se desi jer ovo lice je do danas bez ikakve mogućnosti da uživa bilo koje pravo“, naveo je Beriša.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova planiraju da olakšaju procedure za izdavanje dokumenata. Tvrde da su do sada već preduzeli niz mjera.
„Smanjene takse, da se od tih lica nije tražio dokaz da imaju sredstva za izdržavanje u Crnoj Gori, nije se tražila diploma odnosno kakve kvalifikacije imaju i tako dalje“, ističe Dašić.
Dok većina čeka red u domovima zdravlja, Romi i Romkinje bez dokumenata – čekaju priznanje da postoje. Bez imena i matičnog broja, bez prava.
