Akcija za ljudska prava (HRA) pozvala je Vladu da odmah formira radnu grupu za izradu zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih sličnih kazamata.
Iz HRA su pozdravili inicijativu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića za donošenje tog zakona.
Iz te nevladine organizacije (NVO) su podsjetili da do danas ni vlast pod vođstvom Demokratske partije socijalista, ni vlasti nakon 2020. godine nijesu prihvatile inicijativu udruženja Golootočana i HRA da se takav zakon donese.
„Zbog toga su golootočke žrtve teških kršenja ljudskih prava iz Crne Gore i njihove porodice jedine u regionu ostale obespravljene“, naveli su iz HRA.
Oni su rekli da Slovenija, Hrvatska i Srbija imaju zakone kojima su odavno te žrtve obeštetile.
„Podsjećamo da je još 1992. godine Skupština Republike Crne Gore osudila „teror nad osuđenicima na Golom otoku i drugim po zlu čuvenim logorima i zatvorima“ i objavila da će se svima njima obezbijediti moralna i pravna satisfakcija“, kaže se u saopštenju.
Podsjeća se da su se i ombudsmani Šefko Crnovršanin i Šućko Baković bezuspješno zalagali za rehabilitaciju i obeštećenje Golootočana.
„Propuštena je prilika da se i ovo pitanje riješi prilikom donošenja Zakona o naknadi štete žrtvama krivičnih djela nasilja 2015. godine“, kazali su iz HRA.
Kako su rekli, Vlade premijera Duška Markovića, Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića propustile su priliku da isprave istorijsku nepravdu.
„Apelujemo na Vladu Milojka Spajića da odmah formira radnu grupu za izradu zakona, da bi još svega nekoliko živih zatvorenika sa Golog otoka dočekalo satisfakciju koju zaslužuju, kao i potomci preminulih“, naveli su iz HRA.
Iz te NVO su pozvali Vladu da obezbijedi da se ove godine Međunarodni dan prava na istinu o teškim kršenjima ljudskih prava i dostojanstva žrtava, koji se obilježava 24. marta, dočeka bar sa radnom grupom koja bi počela sa radom.
Iz HRA su istakli da je samo na Golom otoku bilo 3.390 Crnogoraca, što je 21,5 odsto od ukupnog broja zarobljenika.
„To je proporcionalno daleko najveći broj u odnosu na broj stanovnika svake od tadašnjih jugoslovenskih republika“, naglasili su iz HRA.
Oni su rekli da 42. Vlada predlog HRA i Udruženja Golootočana, u pravcu donošenja takvog zakona, nije razmatrala, iako je rekla da će to učiniti.
Kako su kazali iz HRA, negiranje žrtve kršenja ljudskih prava je nipodaštavanje ljudskih prava.
„Crna Gora mora uložiti ključni napor da sve žrtve teških kršenja ljudskih prava iz prošlosti dobiju satisfakciju i ne budu zaboravljene. Takav konkretan raskid s ratnom prošlošću, utemeljen u moralnim i pravnim načelima, bio bi važan zalog za stabilnu demokratsku budućnost“, poručili su iz HRA.
