Klinički centar Crne Gore diskriminisao je laboratorijsku tehničarku Željku Ćupić, otkazujući joj ugovor o radu zbog izraženog mišljenja, ocijenila je institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
“Zaštitnik, u skladu sa ustavnim i zakonskim ovlašćenjima, preporučuje Kliničkom centru Crne Gore da preduzme mjere i radnje na otklanjanju posljedica diskriminacije prema podnositeljki pritužbe, ali i da se ubuduće uzdržava od diskriminacije zaposlenih po bilo kom osnovu, uključujući izraženo mišljenje… Klinički centar je dužan da obavijesti Zaštitnika o mjerama i radnjama preduzetim na izvršenju datih preporuka u roku od 30 dana od dana prijema mišljenja”, stoji u mišljenju, koje potpisuje zamjenica zaštitnika Nerma Dobardžić.
“Vijesti” su u martu izvještavale da Ćupić nije produžen ugovor o radu, a da ona smatra da to nije učinjeno jer je, kako je tada kazala, “javno govorila o nepotizmu i korupciji u vezi sa zapošljavanjem u toj ustanovi”.
Ona je tada ispričala da je na viber grupi koja broji 70 članova iskazala neslaganje sa, kako je ocijenila, namještenim konkursima u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku (CKLD) u kojem je radila. Tvrdi da je javno stala u odbranu mladih kolega koje rade sa njom, s obzirom na to da njima nije pružena prilika da se zaposle, iako su pokazali dobre rezultate.
Iz KC-a su tada kazali da je njen ugovor o radu zaključen kao apsolutno određen na datum od 14. septembra prošle do 14. marta ove godine i da je istekom tog perioda, u skladu sa zakonom, njoj prestao radni odnos.
U instituciji Zaštitnika smatraju drugačije, s obzirom na to da je tokom postupka dokazano da je, istovremeno, jednom od zaposlenih, ipak, produžen ugovor, uz objašnjenje Kliničkog centra da je “svojim radom, zalaganjem i trudom dao izuzetan doprinos Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku”.
“Ove okolnosti Zaštitnik smatra relevantnim, ali ne i dovoljnim razlozima za opravdavanje nejednakog postupanja prema podnositeljki pritužbe. Pri zauzimanju ovog stava, Zaštitnik je imao u vidu da u dostavljenom izjašnjenju Kliničkog centra nijednom riječju nijesu osporeni stručni i radni kvaliteti i kompetencije podnositeljke pritužbe, ili njen doprinos funkcionisanju ustanove. Stoga je Zaštitnik stava da akt diskriminacije, koji je pritužbom učinjen vjerovatnim, nije opovrgnut dovoljnim razlozima, što uz primjenu pravila o teretu dokazivanja dalje vodi ka zaključku da je u konkretnom slučaju došlo do povrede načela zabrane diskriminacije na štetu podnositeljke pritužbe”, ističe se u mišljenju Dobardžić.
Ona je ukazala i na to da Zaštitnik nije ovlašćen da mijenja, ukida ili preinačava akte drugih organa i ustanova, odnosno da ispituje njihovu zakonitost, pa tako ni rješenje kojim je podnositeljki Ćupić otkazan ugovor o radu.
“Dalje, ukazujemo da nije zadatak Zaštitnika da u ovom postupku ispituje pravilnost i zakonitost oglasa za koji podnositeljka pritužbe tvrdi da je bio namješten, već da je njegov zadatak da, kao institucionalni mehanizam za zaštitu od diskriminacije, ispita da li je podnositeljka pritužbe zbog izraženog mišljenja na viber grupi kolektiva bila izložena diskriminaciji otkazivanjem ugovora o radu”, naglašeno je u mišljenju institucije Zaštitnika.
Podsjeća se da Ustav Crne Gore, zakoni, ali i Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava zabranjuju svaku neposrednu ili posrednu diskriminaciju, po bilo kom osnovu.
“U pogledu navoda o diskriminaciji, potrebno je da podnositeljka pritužbe iznese činjenice iz kojih se može pretpostaviti da je došlo do diskriminacije, kako bi teret dokazivanja da nije bilo kršenja načela jednakog postupanja prešao na ustanovu na koju se pritužba odnosi”, precizirala je Dobardžić.
