Podzakonski akti će biti doneseni u roku od devet mjeseci, a do tada će važiti Uputstvo o jedinstvenoj metodologiji za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, staro gotovo četri decenije – iz 1987. godine
Država će pomagati građane i privredu nakon elementarnih nepogoda, tehničko-tehnoloških nesreća, ali je uslov da je oštećena ili uništena stvar služila i bila neophodna za osnovne životne potrebe, da je bila u svakodnevnoj ili redovnoj upotrebi i da je čuvana u skladu sa pravnim standardom “pažnja dobrog domaćina”.
To stoji u Vladinom Predlogu zakona o obnovi nakon nepogode, koji je od kraja jula u skupštinskoj proceduri.
Precizirano je da se propisom “jasno definiše da se građanima i privrednim subjektima dodjeljuje pomoć, a ne naknada štete nastale nakon elementarne nepogode, tehničko-tehnološke i druge nesreće, što je u potpunosti u skladu sa međunarodnim standardima i praksom”. Ističe se i da će procjena štete i gubitaka biti vršena na osnovu jedinstvene metodologije, otklanja se mogućnost različitog pristupa i postupanja nadležnih organa”.
U obrazloženju Predloga zakona stoji da se time prvo uspostavlja pravni okvir za uređenje te osjetljive oblasti.
“Analiza zakonodavnog okvira u Crnoj Gori pokazuje da se Zakonom o zaštiti i spasavanju propisuju aktivnosti i postupanja koje se obavezno sprovode radi otklanjanje posljedica rizika, a to su, pored ostalog, i procjena štete i posljedica, sanacija područja zahvaćenog rizikom. Međutim, ne propisuje se kako, na koji način i na bazi kojih parametara će se vršiti procjene šteta, gubitaka i potreba nastalih nakon elementarne nepogode, tehničko-tehnološke i druge nesreće. Takođe, nije predviđen način uspostavljanja i funkcionisanja komisija za procjenu šteta, gubitaka i potreba na nacionalnom, opštinskom i preduzetnom nivou, što u velikoj mjeri onemogućava plansko i efikasno sprovođenje tog procesa, te donošenja odluka o dodjeli pomoći građanima i privrednim subjektima, kao i evidentiranja i izvještavanja o svim mjerama i aktivnostima koje su preduzete”, navodi se.
Naglašeno je da će pomoć biti finansirana iz budžeta Crne Gore, opštine, donacija, priloga i poklona, sredstava javnih preduzeća…
Podzakonski akti, navodi se u Predlogu, biće doneseni u roku od devet mjeseci, a do tada će važiti Uputstvo o jedinstvenoj metodologiji za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, staro gotovo četri decenije – iz 1987. godine.
“Osnov za dodjelu pomoći je isključivo neposredna šteta i gubitak uzrokovan elementarnom nepogodom, tehničko-tehnološkom i drugom nesrećom i da je šteta i gubitak prijavljen na način propisan ovim zakonom. Uslov je i da je oštećena ili uništena stvar služila i bila neophodna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba, te je kao takva bila u svakodnevnoj ili redovnoj upotrebi i da je čuvana u skladu sa pravnim standardom “pažnjom dobrog domaćina”, kao i da su preduzete sve radnje radi smanjenja rizika od posljedica elementane nepogode, tehničko-tehnološke i druge nesreće, čime se na posredan način podstiču građani da čuvaju i štite svoju imovinu”, stoji u Predlogu propisa.
Budući zakon obavezuje opštine da bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prestanka elementarne nepogode, tehničko-tehnološke ili druge nesreće pozivaju građane da prijave nastalu štetu i gubitke.
“…Čime počinje postupak koji ima za cilj dodjelu pomoći. Rok za prijavu štete i gubitka od strane građana ne može biti kraći od 15, a ni duži od 60 dana od dana objavljivanja poziva. Izuzetno, u slučaju spriječenosti iz objektivnih razloga, građanin može štetu i gubitak prijaviti u roku od 15 dana od dana prestanka spriječenosti, a najkasnije u roku od šest mjeseci od dana objavljivanja poziva. Građanin prijavljuje štetu i gubitak podnošenjem prijave štete i gubitka na obrascu čiju sadržinu i oblik utvrđuje Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP)”, stoji u predloženom propisu.
Organizaciona jedinica Ministarstva, nadležna za zaštitu i spasavanje, vršiće verifikaciju procjene štete, gubitaka i potreba.
“Verifikacija je stručni postupak koji podrazumijeva potvrđivanje ispravnosti i tačnosti procijenjene štete, gubitaka i potreba”, precizirano je u dokumentu.
U Predlogu zakona se navodi da se dodjela pomoći sprovodi na osnovu Programa pomoći i Programa obnove, koje donosi Vlada na predlog resornih ministarstava. “Programom pomoći utvrđuje se način, mjere i kriterijumi za dodjelu pomoći, a programom obnove mjere, kriterijumi i postupak za obnovu i saniranje posljedica elementarne nepogode, tehničko-tehnološke i druge nesreće. Time će se obezbijediti da obnova i dodjela pomoći nakon elementarne nepogode, tehničke-tehnološke i druge nesreće bude uspješna. Program obnove i program pomoći sprovode se neposredno nakon elementarne nepogode i temelje se na sveobuhvatnom i multi-sektorskom pristupu kojim se sagledava ekonomska, proizvodna, komercijalna, društvena i ljudska dimenzija obnove, kao i na značajnim naporima u usklađivanju aktivnosti i potreba mnogobrojnih učesnika”, precizirano je u aktu.
Naglašeno je i da će Vlada utvrditi jedinstvenu metodologiju, a u skladu sa tim i stalne i povremene komisije će vršiti procjenu štete i gubitaka.
Time se, objašnjava se u u obrazloženju predloga propisa, obezbjeđuje primjena istih principa i metoda procjenjivanja kod svih organizovanih procjena šteta, gubitaka i potreba izazvanih različitim uzrocima, a naročito poplavama, zemljotresima, požarima, sušama, olujama i gradom, klizanjem zemljišta, epidemijama, epizootijama, štetama od biljnih bolesti i različitih vrsta štetočina u poljoprivredi i drugih nepogoda.
Shodno toj metodologiji, procjenjuju se i štete i gubici prouzrokovani zagađenjem zemljišta, vode i vazduha, nastale usljed tehničkih nedostataka ili zastarjele tehnologije, kao i štete i gubici nastali usljed drugih uzroka za koje se organizuje procjena.
“Na ovaj način otklanja se mogućnost različitog pristupa i postupanja nadležnih organa prilikom procjene šteta, gubitaka i potreba radi dodjeljivanja pomoći, kao i obnove pogođenog područja”, precizirano je u obrazloženju Predloga zakona.
