Problematična piramidaNove smjernice praćene su i vizuelnom ilustracijom – piramidom koja dijelom šalje potpuno pogrešne poruke.
Na primjer, iz nje se može steći utisak da su crveno meso i punomasno mlijeko namirnice koje je poželjno konzumirati u što većim količinama. To je kontroverzno jer je crveno meso prema Međunarodnoj agenciji za istraživanje raka (IARC) klasifikovano kao vjerovatno kancerogeno, dok Svjetska zdravstvena organizacija (SZO / WHO) preporučuje ograničavanje unosa zasićenih masti radi zdravlja kardiovaskularnog sistema.
S druge strane, iz oblika piramide moglo bi se zaključiti da udio cjelovitih žitarica u ishrani treba svesti na minimum, što je u suprotnosti sa naučnim istraživanjima.
Stiče se utisak da je cilj novih smjernica da riješe najveći problem Amerikanaca – prekomjernu tjelesnu težinu, i to kroz promovisanje proteina koji duže održavaju osjećaj sitosti, pri čemu se ide naruku američkoj mesnoj industriji i prehrambenim navikama Amerikanaca, naročito biračima pokreta MAGA.
To se čini uz maksimalno pojednostavljivanje poruka, poput glavnog slogana novih smjernica – „Eat Real Food“ (Jedite pravu/neprerađenu hranu) – pri čemu ta pojednostavljenja često nisu jasna, već zbunjujuća. Kako bi bilo jasnije šta je sve sporno, prenosimo neke od najkontroverznijih dijelova smjernica.
Proteini u svakom obroku„Dajte prioritet visokokvalitetnim, nutritivno bogatim proteinskim namirnicama kao dijelu zdrave ishrane. Konzumirajte raznovrsne proteinske namirnice životinjskog porijekla, uključujući jaja, živinu, morske plodove i crveno meso, kao i raznovrsne biljne izvore proteina, uključujući pasulj, grašak, sočivo, mahunarke, orašaste plodove, sjemenke i soju.
Ciljani dnevni unos proteina: 1,2–1,6 g proteina po kilogramu tjelesne mase, uz prilagođavanje individualnim energetskim potrebama“, navodi se u DGA.
Jedna od prvih stvari koja upada u oči jeste da je preporučena ishrana izrazito orijentisana na meso. Neki kritičari to povezuju s činjenicom da ministar zdravlja Robert F. Kenedi Mlađi (Robert F. Kennedy Jr.) već dugo lično favorizuje i promoviše takav način ishrane.
Na primjer, Volstrit džornal (Wall Street Journal) navodi da meso čini glavninu njegove ishrane, pa čak i da u zamrzivaču ima stotine kilograma mesa.
Prof. dr Darija Vranešić Bender, direktorka kompanije Vitaminoteka i klinička nutricionistkinja u KBC Zagreb, ističe da su preporuke za višestruko povećanje unosa proteina, kao i okretanje punomasnim mliječnim proizvodima, mesu, jajima i čak goveđem loju – u najmanju ruku kontroverzne.
Ona upozorava da su nove smjernice povećale preporučeni unos proteina za 50–100% u odnosu na ranije, i da to može imati negativne posljedice, naročito kod osoba sa hroničnim bolestima bubrega. Takođe naglašava da dokazi i dalje pokazuju da biljni proteini i riba imaju povoljniji efekat na zdravlje od ishrane bogate crvenim mesom.
Mlijeko, mliječni proizvodi i „zdrave masti“DGA preporučuje punomasne mliječne proizvode, maslinovo ulje, ali kao opcije navodi i puter i goveđu mast, uz ograničenje zasićenih masti na najviše 10% ukupnog dnevnog energetskog unosa.
Vranešić Bender ističe da je problem u tome što se životinjske masti bogate zasićenim mastima stavljaju u isti kontekst sa biljnim mastima, bez jasnog objašnjenja koje namirnice treba konzumirati češće, a koje rjeđe. To može lako dovesti do prekoračenja preporučenog unosa zasićenih masti.
Izbjegavanje dodatih zaslađivačaDGA savjetuje izbjegavanje zaslađenih pića i ograničavanje dodatog šećera na najviše 10 grama po obroku.
Prema riječima Vranešić Bender, iako je ovo strože nego ranije preporuke (do 10% ukupnog dnevnog kalorijskog unosa), smjernica može biti zbunjujuća jer ljudi imaju različit broj i veličinu obroka tokom dana.
Manje alkohola„Konzumirajte manje alkohola radi boljeg zdravlja“, navodi DGA, bez preciziranja količina.
Vranešić Bender smatra da je ova poruka nejasna. Evropska agencija za lekove (EMA) navodi da nijedna količina alkohola nije potpuno bez rizika, ali daje orijentacione gornje granice:
– do jednog standardnog pića dnevno za žene– do dva za muškarce
(približno 1 dl vina, 2,5 dl piva ili 0,3 dl žestokog pića).
Na kraju, ističe se da nove DGA smjernice u potpunosti zanemaruju održivost i ugljenični otisak, za razliku od smjernica Evropske unije. Prema riječima Darije Vranešić Bender, to je problematično jer izbor hrane ima snažan uticaj na životnu sredinu, ali i na društvene i kulturne obrasce.
