Nivo Jadranskog mora će, prema projekcijama, do kraja vijeka porasti 35 centimetara (cm), što će ugroziti obalna područja, posebno područje Ade Bojane i djelove Bokokotorskog zaliva, navodi se u Nacrtu Nacionalnog plana Crne Gore za prilagođavanje na klimatske promjene.
U dokumentu se ističe da su plaže i staništa na niskim djelovima obale osjetljivi na obalne poplave, rast nivoa mora i rizik od nestanka.
„Projektovani porast nivoa Jadranskog mora, kao mora sa prirodnim bogatstvima, do kraja vijeka je 35 cm, što će uticati na mogućnosti za rekreaciju na njegovim plažama koje postaju nedostupne ili neprivlačne zbog erozije“, navodi se u Nacrtu Nacionalnog plana za prilagođavanje na klimatske promjene.
Uticaji se, kako se dodaje, proširuju na turističku infrastrukturu i stanovanje, što dovodi do gubitka privrednih dobara kao što su restorani, smještajni kapaciteti i plaže.
„Funkcionalnost vitalne infrastrukture kao što su luke, marine i brodogradilišta takođe je ugrožena, što kasnije smanjuje ukupnu turističku privlačnost primorskih regiona“, konstatovano je u dokumentu.
Projekcije ukazuju da su najugroženija područja Ulcinj (posebno Ada Bojana), Bar, Tivat i djelovi Bokokotorskog zaliva (uključujući i Kotor).
U Nacrtu Nacionalnog plana navodi se da su djelovi obale od Bokokotorskog zaliva do ušća Bojane izloženi djelovanju talasa i poplavama.
„Kombinacija intenzivnih talasa, morskih struja i rasta nivoa mora usljed klimatskih promjena ubrzava priobalnu eroziju i otežava održavanje prirodnih i izgrađenih nasipa na plažama i druge priobalne infrastrukture. To takođe povećava rizik od prodiranja morske vode, što dovodi do zaslanjivanja slatke vode i zemljišta“, konstatuje se u Nacrtu.
Veoma pogođeni regioni uključuju Ulcinjsku Solanu, Adu Bojanu i južni dio Velike plaže, Tivatska i Morinjska solila u Bokokotorskom zalivu.
„Analiza pokazuje da duž cijele obale postoje naselja u područjima ugroženim rastom nivoa mora“, navodi se u Nacrtu Nacionalnog plana.
Načelnica Odsjek za primijenjenu meteorologiju i klimatske promjene u Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS), Mirjana Ivanov, pojasnila je da je povećanje nivoa mora, kao jedne od posljedica globalnog zagrijavanja, rezultat termičkog širenja vode, zbog povećane temperature mora.
Kako je navela, prema procjenama iz izveštaja Međuvladinog panela za promjenu klime (IPCC) od projektovanog povećanja nivoa mora do kraja ovog vijeka, oko 75 odsto biće uzrokovano termalnom ekspanzijom, a 25 odsto otapanjem glečera i oblasti pod vječitim ledom (Arktik, Antarktik, Grenland).
„Kada se radi o projekcijama budućeg nivoa mora kod nas, basen Jadrana je iz više razloga još teško preciznije izmodelirati u tom smislu, prema podaci iz projekta Upravljanje obalnim pojasom Crne Gore (CAMP) ukazuju da se može očekivati porast od +69 cm prilikom vremenskih nepogoda, odnosno +96 cm uzimajući u obzir kalibraciju nivoa mora u odnosu na normalnu nulu Trsta“, rekla je Ivanov agenciji MINA.
Prema njenim riječima, ta projekcija se poklapa sa mareografskim podacima ZHMS-a mjerenim na stanici u Baru prilikom oluja.
Ivanov je rekla da analiza jačine i obima uticaja oluja, sprovedena u okviru CAMP projekta pokazuje da se očekuje njihovo povećanje zbog globalnog zagrijevanja koje obezbjeđuje energiju za intenziviranje oluja.
„Zbog toga će mnoge priobalne oblasti da se suoče sa povećanjem nivoa plavljenja, ubrzanjem erozije obala, miješanjem morske vode sa slatkom vodom i gubitkom vlažnih zemljišta“, upozorila je Ivanov.
Govoreći o regionima koji mogu biti najviše ugroženi porastom nivoa mora, Ivanov je ukazala da su, na osnovu CAMP projekta, moguće zone plavljenja Kotor, Bar, Bigovo, ušće rijeke Bojane, Budva/Jaz, Buljarica, Igalo, oblast Morinja i Tivta, kao i oblast Krtole.
On je navela da se posljedice klimatskih promjena osjećaju i kada je u pitanju temperatura mora.
„Srednja godišnja temperatura mora prema podacima sa glavne meteorološke stanice u Baru ima trend rasta”, istakla je Ivanov.
Kako je ukazala, od 1980. pa do 2023. godine srednja godišnja temperatura površine mora je porasla ukupno 1.7 stepeni Celzijusa (°C).
„Tokom dekade 2011-2020. srednja godišnja temperatura površine mora je bila najviša, a njena vrijednost je bila 19°C”, saopštila je Ivanov.
Ona je kazala da je, u okviru Trećeg nacionalnog izvještaja o klimatskim promjenama, procijenjeno da će srednja godišnja temperature površine mora u oblasti priobalja Crne Gore u periodu od 2011. do 2040. godine porasla u opsegu od 0.5 do 1.5 °C, a za period od 2041-2070, u opsegu je od jedan do dva °C.
Za posljednji period od 2071. do 2100. godine očekuje se promjena srednje godišnje temperature površine mora od 2,5 do 3,5 °C u odnosu na srednju vrijednost za period 1971-2000.
To bi važilo u slučaju scenarija RCP8.5, prema kojem bi fosilna goriva ostala u širokoj upotrebi do kraja ovog stoljeća, dok bi odgovarajuća energetska neravnoteža u klimatskom sistemu uslovljena tom koncentracijom iznosila oko 8,5 W/m2.
U Nacrtu je ukazano da trenutno ne postoje mjere za zaštitu od rasta nivoa mora.
Ivanov je, govoreći o mjerama koje je moguće preduzeti, ukazala da na osnovu projekcija podizanja nivoa mora u okviru CAMP projekta, proizilaze dvije važne preporuke od kojih je jedna da se u sadašnjoj i bliskoj budućnosti, u smislu obuhvata zone plavljenja, primjeni scenario sa porastom nivoa mora od 96 cm.
CAMP projekat ukazuje da je tu vrijednost potrebno primjeniti u svim prostornim planovima, uključujući i kratkoročno planiranje zato što je za planiranje urbanizacije važan najviši nivo pritiska na životnu sredinu.
„Druga preporuka je za potrebe ocjene ranjivosti područja u smislu koliko proširiti obalni odmak (pojas ograničene gradnje na udaljenosti 100 m od obalne linije)”, navela je Ivanov.
U tom smislu, CAMP projekat preporučuje kao najrealniji i najvjerovatniji scenario podizanja nivoa mora od 62 cm.
