Vlada je nacrtom planirala da poveća plate 30 odsto kroz povećanje koeficijenata za obračun zarada, svim javnim funkcionerima, što bi na godišnjem nivou iznosiloi oko 8,5 miliona evra.
Prfedložena korekcija koeficijenata bila je planirana za kategorije „A“, „B“ i „C“, a pod javnim funkcionerima su su predsjednici Vlade, Skupštine i države, ministri, poslanici, predsjednik i članovi Senata Državne revizorske institucije, zaštitnik ljudskih prava i sloboda, predsjednik Državne komisije, predsjednici i sudije Vrhovnog, Apelacionog, Ustavnog, Privrednog, viših i osnovnih sudova, vrhovni državni tužilac, glavni specijalni tužilac, ostali tužioci, brojni lokalni funkcioneri.
Vuković je poručio da je zakon povučen iz javne rasprave i neće ići u dalju proceduru sve dok se „sistemski i dubinski ne riješe svi izazovi u zakonu, a za to će svakako trebati malo vremena“.
„Zakon o zaradama je jedan od najkompleksnijih, ne po strukturi i složenosti, nego zbog urušavanja godinama. Tu je napravljen jedan od najvećih problema državi, Ministarstvu finansija i premijeru, jer smo kao Vlada 2023. došli na svršen posao – potpisane kolektivne i granske ugovore, ne ulazeći u dubiozu oko kredibilnosti samih sindikata, da li ugovori mogu da postoje… Onda smo došli do te situacije da se dalo pravo određenim strukturama u javnoj upravi da imaju povećanje zarada, dok su neki drugi zaboravljeni,naveo je Vuković.
