Međusektorska radna grupa za uspostavljanje mehanizma za bezbjednost novinara od početka rada, 4. marta, postupila je u devet slučajeva uvreda i prijetnji medijskim radnicima, kazao je član Glavnog odbora Sindikata medija Predrag Nikolić, navodeći da su u pet slučajeva pružili pravnu pomoć.
Nikolić je podsjetio da SOS linija za prijave prijetnji i napada na medijske radnike, koja je uspostavljena u okviru Međusektorske radne grupe, funkcioniše 24 sata.
„Do sada nijesmo imali nijednu prijavu preko SOS linije, ali smo od početka rada posredstvom člana iz policije i ličnim kontaktima sa novinarima kojima je prijećeno imali devet postupanja, od tog broja u pet slučajeva smo pružili pravnu pomoć, a u dva smo prijetnje i uvrede procesuirali“, rekao je Nikolić agenciji MINA.
On je objasnio da se prijava, po dobijanju, prosljeđuje članu Radne grupe iz Uprave policije, a sa njom je upoznata i tužiteljka koja je članica tima.
„Policija tu prijavu po hitnom postupku dalje procesuira prema svojim protokolima. Važno je napomenuti da je medijskim radnicima, pored procesuiranja prijave i njenog praćenja, omogućena i besplatna prava i psihološka pomoć“, rekao je Nikolić.
Kako je naveo, s obzirom na to da su mehanizam, kao i SOS linija, tek nedavno otvoreni, rano je za neke ocjene.
„Ono što je evidentno jeste da su novinari u proteklih mjesec, otkada mehanizam funkcioniše, dobili informacije o mogućnosti da im se pomogne, a u većini slučajeva i konkretnu promoć od prijavljivanja prijetnji do pravne pomoći“, istakao je Nikolić.
Upitan kakva je saradnja između institucija u okviru Međusektorske radne grupe za uspostavljanje mehanizma za bezbjednost novinara, on je rekao da je saradnja do sada veoma uspješna.
„Odmah po konstitutivnoj sjednici dobili smo informaciju od člana iz Uprave policije o prijetnji novinarki. Pozvali smo je i omogućili joj pravnu i psihološku pomoć“, rekao je Nikolić.
On je dodao da tim, osim novinara, čine članovi iz tužilaštva, policije, advokata, psihološkinje i predstavnika Generalnog sekretarijata Vlade.
„Kako prakse nema, svi učimo u hodu kako se koji slučaj desi. Konkretni rezultati je devet slučajeva prijetnji novinarima u kojima im je ponuđena, a u sedam i pružena pomoć“, kazao je Nikolić.
Upitan koji su najveći izazovi u radu Međusektorske radne grupe i šta je potrebno unaprijediti da bi mehanizam zaštite novinara bio efikasniji, on je odgovorio da je rad grupe ograničen na godinu i da bi do tada trebalo da se nađe način da ona profunkcioniše u punom kapacitetu.
„A to znači da se riješi pitanje njenog institucionalnog i finanijskog opstanka, uz učešće institucija i medija“, dodao je Nikolić.
Prema njegovim riječima, treba unaprijediti mnoge stvari, od prevencije u samim redakcijama, do detaljnog praćenja postupanja policije, tužilaštva i presuda sudova u slučajevima ugrožavanja bezbjednosti medijskih radnika.
„Ovo je probni period u kome pojedini članovi Radnog tima ovaj posao obavljaju maltene volonterski, a dalji opstanak i unapređenje kako samog mehanizma, tako i prevencije i pomoći napadnutim medijskim radnicima, kojih je svake godine sve više, zavisiće od institucionalne volje da se mehanizam uspostavi kao trajno tijelo“, rekao je Nikolić.
Kako je rekao, većina medija se već izjasnila da je mehanizam potreban.
Nikolić je naglasio da se trend rasta ugrožavanja bezbjednosti novinara bilježi iz godine u godinu.
„Bez promjene društvene klime, sankcionisanja objesti dijela političara i ostalih centara moći i njihovih podržavaoca koji u medijima vide problem, teško možemo govoriti o manjoj ugroženosti novinara“, naveo je Nikolić.
Mehanizam je, prema njegovim riječima, bitan zbog podrške medijskim radnicima, s obzirom na to da se dešavalo da nakon prijetnji i napada budu prepušteni sami sebi.
Nikolić je istakao da je bitno sticanje povjerenja i otvaranje mogućnosti da imaju podršku u slučaju ugrožavanja njihove bezbjednosti.
„U narednom periodu trudićemo se da svi medijski radnici budu informisni o pomoći koju mogu dobiti u slučaju prijetnji i napada, te dalje pratiti i unaprijeđivati saradnju sa policijom, tužilaštvom ali i sudovima jer se već vide neke naznake ne baš tako povoljne sudske prakse kada su u pitanju presude u slučaju vrijeđanja i prijetnji novinarima“, rekao je Nikolić.
On je naveo da je u toku i komunikacija sa medijima i institucijama u cilju dugoročnog uspostavljanja mehanizma.
„To je preduslov da bi mehanizam mogao preventivno da djeluje kako u javnosti, tako i u redakcijama kako bi se bar dio bezbjednosnih rizika preduprijedio. Ono što je najvažnije je da medijski radnici prijave ugrožavanje bezbjednosti i da se stekne povjerenje da znaju da nijesu sami“, zaključio je Nikolić.
