Treba biti donekle oprezan i rezervisan jer ne postoje presude pravosnažnog karaktera koje bi kvalifikovale bilo koje ubistvo kao ubistvo koje ima politički rukopis, rekao je na prvoj sjednici Anketnog odbora predsjednik tog tijela, Andrija Nikolić (DPS).
On je rekao da se u Odluci o formiranju tog odbora navodi da je Anketni odbor formiran radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanjima državnih organa u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja do danas, kao i o okolnostima napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca od strane policijskih službenika poznatih kao „crne trojke“, a za koje su se u javnosti pojavljivale informacije da su zadužene za prebijanje političkih neistomišljenika tadašnje vlasti.
„Tako da bi u ovoj formulaciji bilo korisnije da može piše „navodno ubistva sa političkom pozadinom“ jer ovako koncipirana odluka usmjerava narativ u drugom pravcu… Jasni su mi politički motivi, razgovaraćemo, ali imao sam potrebu da na početku sjednice upozorim na ovaj važan detalj koji nema uporište u pravosnažnim sudskim presudama“, rekao je Nikolić.
Nikolić je kazao da je jutros obaviješten iz kabineta predsjednika Skupštine Andrije Mandića da je Ministarstvo poslalo dopis Anketnom odboru na preko 150 strana, odgovarajući da li vode istrage o nekim slučajevima.
„Po običaju radimo stvari u cajtnotu, nije bilo vremena da se članovi odbora detaljnije upoznaju. Predlažem da se to uradi narednih dana da bismo precizirali šta je djelokrug tema kojima će se baviti Anketni odbor, metodologiju i hodogram aktinvosti, rasporeda sjednica i tema…“, rekao je.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić rekao je da kao inicijator ove ideje, očekujući i vjerujući da može da pomjeri neke stvari sa mrtve tačke.
„Želio sam da se kroz metodologiju rada obratimo dodatno Ministarstvu pravde, oni su nas obavijestili da postoji mnogo slučajeva na ovu temu, gdje možemo da vodimo raspravu, da je ili završen ili nije počeo sudski postupak. Želio sam da nas Ministarstvo obavijesti da li možemo da se bavimo pitanjima teških ubistava ministra odbrane Pavla Vulatovića, glavnog i odgovornog urednika Dana Duška Jovanovića, Slavoljuba Šćekića, Darka Belog Raspopoviča, Gorana Žugiča, Miloša Miška Krstovića, Mladena Klikovca, Blagote Baje Sekulića i Srđana Vojičića za koje u javnosti postoji narativ da imaju političku pozadinu“, rekao je Mandić.
Predložio je da se odbor bavi i pitanjima fizičkih napada na novinare i druge slobodne intelektualce kao što su Jovanović, Gojko Mitrović, Mladen Stojović, Momir Vojvodić, Željko Ivanović, Tufik Softić, Predrag Šuković, Aleksandar Saša Pejanović, Vojo Laković, Radovan Laković i Jevrem Brković.
„Mi nismo sud, tužilaštvo, ali možemo da razgovaramo o ovim temama. Da pozovemo nosioce tužilačke vlasti i policije da čujemo šta je urađeno. Treba pozvati one koji su prije njih obavljali dužnosti i bili na čelu tih struktura, uključujući MUP i ANB, pojedine načelnike centara bezbjednosti, žrtve tih napada i one ljude koji su u vremenu koje je proteklo saopštavali da su učestvovali u napadima“, naveo je Mandić i dodao da čvrsto i snažno vjeruje da će odbor dati rezultate koji mogu da posluže tužilaštvu i sudstvu.
„Da odgovorni ne budu na slobodi i da građani čuju šta se to dešavalo u jednom vremenu kada je Crna Gora pokušavala da osvoji slobode i postane pravna država“.
Poslanik DPS-a Oskar Huter rekao je da je važno predstaviti javnosti šta su ingerencije i dometi ovog odbora.
„Nije ljudski sipati so na rane zarad jeftinih političkih poena sa brojnih drugih tema gdje Crna Gora bilježi nakaradne rezultate. Takođe, što je to što Anketni odbor može saznati, doprinijeti, istražiti a što ne mogu uraditi one institucije kojima je to osnovni posao“, rekao je Huter.
Smatra da je veoma važno da se u metodologiji ne bave imenima, nego metodama rada.
Nikolić je kazao da će biti neophodno ponovno obraćanje Ministarstvu pravde koje treba da izda dozvolu da se određenim bave, odnosno ne bave.
„Moja sugestija je da u sklopu tačke koja se tiče metodologije pokušamo da definišemo metodologiju obraćanja Ministarstvu. Zna se da su rokovi takvi da parlametnarna istraga traje 90 dana… Da definišemo da li zasijedamo jednom, dva puta sedmično…“.
Poslanica GP URA Ana Novaković Đurović pozvala je da se izjasne o pravilniku o radu odbora, da se ispoštuje red kako bi se mogla utvrditi metodologija i pozivati ljudi na sjednice.
Član odbora Milan Knežević rekao je da je Mandić uradio sve što podrazumijeva Poslovnik Skupštine Crne Gore i da treba izvršiti detaljniji uvid u dopis Ministarstva pravde te da bi bilo svrsishodno da se sad izjasne o Pravilniku, da potom u okviru druge tačke razgovaraju o predlozima Mandića.
Poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković smatra da bi bilo preeambiciozno razmišljati u pravcu da će odbor rasvijetliti ubistvo, prikupiti dokaze i da će na bazi rada odbora tužilaštvo ili sud donijeti odluke…
„Ali smatram da je rad ovog odbora važan u fenomenološkom smislu i to u pravcu ako je postojala sprega državnih organa politike i kriminala da se vrše ili prikriju određena krivična djela ili se vrše opstrukcije u istragama krivičnih djela. Mislim da kroz rad ovog odbora javnosti možemo da približimo ili objasnimo ovaj fenomen. Naročito je važno da se nikad više nijedna vlast ne bi usudila da instrumentalizuje državne organe u smislu vršenja krivičnih radnji zarad političkog interesa ili nekog drugog lukrativnog interesa“.
Laković je saglasan da je prilikom donošenja odluka malo tendenciozno određena tema i da se moglo reći „za slučajeve gdje postoji sumnja da postoji povezanost sa tadašnjom aktuelnom politikom“.
