Janovićevo napuštanje DPS-a šalje signal da reforme koje je novo rukovodstvo trebalo da sprovede nisu bile suštinske, ili su bile nedovoljne da zadrže kadar koji je tražio stvarne promjene, ocjenjuje Miloš Perović
Odlazak Nikole Janovića iz Demokratske partije socijalista (DPS) dodatno učvršćuje percepciju da ta stranka više ne uspijeva da zadrži ljude koji zagovaraju čistije političko djelovanje i veću odgovornost, produbljujući višegodišnju krizu identiteta i reformi unutar partije, tvrde sagovornici “Vijesti”.
Oni kažu da Janovićeva ostavka možda neće nanijeti veliku štetu DPS-u – u smislu pada podrške, ali da ona potvrđuje sumnje o nedovoljnoj unutrašnjoj reformi stranke.
Janović je u četvrtak podnio ostavku na sve funkcije u DPS-u. U dopisu upućenom glavnom odboru partije i predsjedniku DPS-a Danijelu Živkoviću napisao je da će bavljenje politikom nastaviti kao nezavisan poslanik.
Docentkinja na Univerzitetu “Donja Gorica”, Nikoleta Đukanović kazala je redakciji da odlazak Janovića iz najjače opozicione partije nije iznenađenje, jer je, podsjeća, on mjesecima javno ukazivao “na postojanje frakcija i dubinskih neslaganja unutar stranke”.
Ona navodi da je njegova pozicija danas, paradoksalno, jasnija nego što je bila dok je bio član DPS-a: Janović je, prema njenim riječima, trenutno politički samostalna figura koja pokušava da sačuva integritet i distancu od modela vladanja za koji je i sam ukazivao da je problematičan.
“DPS, s druge strane, ostaje partija opterećena dugim nasljeđem, malim koalicionim kapacitetom i nedovoljnim odstojanjem od bivše uprave. Iako je formalno u procesu ‘rekonstrukcije’ i podmlađivanja, i dalje nije uspjela da otkloni duboke strukturalne slabosti, niti da ponudi uvjerljivo distanciranje od sistema koji je ranije gradila”, ocijenila je Đukanović.
Politikolog Miloš Perović rekao je da to ukazuje na jednu vrstu krize identiteta i reformi unutar DPS-a, koja, tvrdi, traje posljednjih pet godina. Ipak, smatra da to nije neprebolan potres za partiju, već da sve to potvrđuje javne sumnje o nedovoljnoj unutrašnjoj reformi DPS-a i postojanju značajnih razlika u vizijama budućnosti unutar rukovodstva, odnosno da “partije generalno imaju jedan rigidni sistem gdje se za partijski uspjeh zahtijeva da član mora biti potpuno inkluzivan”.
“Može se reći da partije u Crnoj Gori i dalje imaju problem s unutrašnjom demokratijom”, ocijenio je Perović.
Janović juče nije saopštio novinarima šta je bio konkretan povod zbog kog je napustio DPS, ali je rekao da je mnogo puta u javnosti iznosio neslaganja sa stavovima partije, te da je, s obzirom na kontinuitet mimoilaženja, smatrao da je korektno da podnese ostavku.
“Moje mimoilaženje u stavovima s mojom sad već bivšom partijom, nije nešto što je bilo od juče. To je trajalo mjesecima unazad, mogu da kažem i godinama”, kazao je Janović na konferenciji za medije u Skupštini.
Na pitanje da li planira da formira novu partiju, odgovorio je da to što nastavlja kao opozicioni poslanik u samostalnom radu, govori o tome da ima namjeru da se bavi politikom.
“Da li to znači da u nekom narednom periodu može postojati mogućnost nečega – u ovom trenutku ne mogu vam reći. To sve zavisi od ambijenta, mogućnosti, procjena, ali naravno da su, samim tim što želim da nastavim da se borim za svoje vrijednosti, sve opcije otvorene”, poručio je on.
Iz DPS-a su u četvrtak saopštili da ne vide ništa sporno u odluci Janovića da ih napusti, poželjevši mu sreću u daljem političkom djelovanju.
“Kao što smo komentarisali da ne vidimo ništa sporno u odluci g. Duška Markovića da se nakon više od tri decenije oproba u nekom novom političkom angažmanu, ne mislimo drugačije ni o odluci g. Janovića”, rekli su iz DPS-a.
Marković je u junu 2024. formalno izašao iz DPS-a i osnovao Stranku evropskog progresa. Prije Markovića, u novembru 2023, DPS je napustila dotadašnja potpredsjednica partije Sanja Damjanović .
Ostavku na sve funkcije u partiji i na poslaničku, podnijela je sredinom novembra ove godine Drita Lola . Ona skoro godinu nije učestvovala u radu Skupštine, jer je iz porodičnih razloga u SAD-u. Ona je, između ostalog, na društvenim mrežama napisala da je došlo do raskida s rukovodstvom DPS-a, da su se njeni stavovi “osporavali u svim mogućim prilikama, tvrdeći da “interesne grupe” kontrolišu tu partiju.
DPS je nakon skoro 30 godina dominacije izgubio vlast na izborima 30. avgusta 2020. Nakon toga je njihov dugogodišnji lider i bivši šef države Milo Đukanović , u aprilu 2023, podnio ostavku na mjesto predsjednika DPS-a. Na funkciji ga je naslijedio Živković, da bi Đukanović u februaru ove godine bio izabran za počasnog predsjednika partije.
Iz najjače opozicione stranke nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” da li će im ostavka Janovića nanijeti štetu, te smatraju li da on treba da im vrati mandat.
Prema riječima Đukanović, nije izvjesno da će Janovićeva ostavka nanijeti veliku štetu DPS-u u smislu pada podrške, jer, objašnjava, prethodna napuštanja, uključujući Duška Markovića i druge visoke funkcionere, nijesu značajno promijenila odnos građana prema toj stranci.
“DPS već duže vrijeme ima svoj maksimum podrške i, iako se teško dalje može očekivati bilo kakav rast podrške, isto tako mislim da se uticaj pojedinačnih odlazaka svodi na simbolički nivo”, kazala je Đukanović.
Ipak, kako dodaje, simbolika nije beznačajna: odlazak jedne od rijetkih figura unutar partije s dosljednim kritičkim tonom pojačava percepciju da DPS ne uspijeva da zadrži ljude koji žele čistije političko djelovanje i odgovornost.
“U tom smislu, šteta je više kvalitativna nego kvantitativna – gubitak profila, a ne nužno glasova. S druge strane, ovo pokazuje koliko DPS nije demokratska partija, koliko ima nerazumijevanje za kritičku analizu i izrastanje jakih pojedinaca od integriteta”, podvukla je Đukanović.
Perović smatra da se Janovićev potez može tumačiti i kao demonstracija političke hrabrosti i težnje ka nezavisnom, i, iz ugla tog poslanika, principijelnom djelovanju. Međutim, dodaje da ostaje da se vidi kako će njegov samostalni angažman zaista uticati na političku scenu i hoće li privući drugi nezadovoljni kadar, ne samo iz DPS-a.
Ukazuje da nije ovo prvi slučaj da pojedinci traže prostor za djelovanje van krutih partijskih struktura, što, prema njegovim riječima, može dovesti do formiranja novih političkih subjekata koji će se boriti za glasove na centru političkog spektra (nezavisni poslanici u trenutnom sastavu).
“Njegov odlazak šalje signal da reforme koje je novo rukovodstvo trebalo da sprovede nisu bile suštinske, ili su bile nedovoljne da zadrže kadar koji je tražio stvarne promjene”, poručio je Perović.
Nikoleta Đukanović ukazuje da je Janović, kroz dosadašnje javno djelovanje, demonstrirao visok stepen integriteta i postojanost u svojim stavovima, što je, napominje, rijetkost na crnogorskoj političkoj sceni.
“To mu daje određeni politički kapital, naročito kod mlađih, urbanijih i reformistički nastrojenih birača”, rekla je Đukanović.
Ako bi, kako je dodala, scenario formiranja nove partije bio realan, njenu okosnicu bi vjerovatno činili bivši i sadašnji članovi DPS-a koji žele istinsko distanciranje od korupcionaških afera i modela upravljanja iz prethodnih decenija.
To bi, smatra ona, bila grupa koja se ideološki ne razlikuje mnogo od glavne partijske linije, ali želi potpuno drugačiju političku kulturu.
“U tom smislu, Janović može okupiti određeni broj ljudi, ali ostaje pitanje da li bi ta grupa imala kapacitet da postane ozbiljniji politički takmac ili bi ostala u domenu ‘reformskog DPS-a van DPS-a”, navela je sagovornica.
Đukanović kaže i da dometi Janovića zavise od dvije stvari: dosljednosti, odnosno da li bi zaista uspio da napravi partiju bez dominantnog uticaja starih struktura, i političke ponude, tj. da li bi mogao da artikuliše nešto što već ne postoji na sceni, a što birači prepoznaju kao iskreno.
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Njen je poslanik od 2020.
Ministar sporta i mladih u Vladi bio je u periodu od 2016. do 2020. Prethodno je ostvario velike uspjehe kao vaterpolista.
On je više puta u prethodne dvije godine kritikovao stanje u najjačoj opozicionoj partiji, kao i njene poteze, nerijetko glasajući suprotno u odnosu na partijske kolege.
Između ostalog, krajem novembra 2023. je, uoči izbora u DPS-a, rekao da ta partija “mora da napravi zaokret u pristupu i razmišljanju”. Govorio je i da se ta partija nije najbolje snašla kao opozicija i da je ostala percepcija da je DPS i dalje nepoželjna stranka za bilo kakvu koaliciju.
Iako se u javnosti spekulisalo da bi za mjesto šefa DPS-a, nakon odlaska Đukanovića sa čela stranke, mogao da konkuriše i Janović, on se nije kandidovao za tu poziciju. Nakon partijskih izbora i dolaska Živkovića na funkciju lidera DPS-a, Janović je saopštio da retoriku te stranke treba promijeniti, ali i sprovesti prave reforme. Ocijenio je da je kampanja za izbore u DPS-u bila korisna zbog homogenizovanja te partije, ali da se suštinske promjene nisu desile.
Janović je početkom godine, uoči izbora Đukanovića za počasnog predsjednika DPS-a, izjavio da mu “pojam počasnih predsjednika… u bilo kojoj partiji nije naročito blizak”, i da se uvođenjem te titule ostavlja “nečijoj mašti na volju i propagandi drugih partija da izvlače svoje zaključke i dodatno spinuju i nabacuju narativ u javnom prostoru, za kojim nema potrebe”.
U februaru, iako je tada bio visoki funkcioner DPS-a, Janović nije prisustvovao stranačkom kongresu na kom je birano rukovodstvo te političke organizacije.
Miloš Perović ističe da se stiče utisak da su suštinske reforme unutar DPS-a izostale, i da su one više bile personalne.
“Takođe, stiče se utisak da je izostao i raskid sa starim sistemom odlučivanja, klijentelizmom i političkim teretom prošlosti. Kao što je i sam Janović rekao, i dalje ‘ostaje percepcija da je DPS nepoželjan’ za koalicije zbog kadra i politike koja nije dovoljno prečišćena”, rekao je.
Smatra da u rukovodstvu DPS-a ipak ima kvalitetnog kadra, uključujući i Janovića, i vjeruje da bi taj profil političara bio dobrodošao u svim partijama, “ali je, izgleda, za partijski uspjeh u Crnoj Gori jako bitno biti inkluzivan”.
Nikoleta Đukanović kaže da je za imidž DPS-a Janović bio važan upravo zato što je predstavljao rijetku figuru koja je unutar partije javno ukazivala na greške, organizacione slabosti i moralne probleme.
Njegov kritički stav, kako je dodala, davao je partiji privid pluralizma i spremnosti na samopropitivanje, što je, DPS-u, tvrdi, bilo korisno “u periodu pokušaja modernizacije”.
“Njegovim odlaskom DPS gubi jedan od malobrojnih glasova koji je mogao da ublaži percepciju da se partija i dalje ne uspijeva distancirati od ranijeg sistema i struktura moći. Time se dodatno naglašava unutrašnja hermetičnost i nedostatak autentične reforme ove partije”, ocijenila je.
Poslanik vladajućeg Pokreta Evropa sad (PES) Gordan Stojović napisao je u četvrtak na mreži X da, nekada dominantna politička sila, danas sve očiglednije prolazi kroz fazu ozbiljnog samouništenja.
„Ostavka Drite Llolle, praćena otvorenim kritikama na račun funkcionisanja partije, bila je prvi alarm koji je rukovodstvo pokušalo da ignoriše. Međutim, odlazak Nikole Janovića – jednog od najvećih sportskih autoriteta Crne Gore, nekadašnjeg kapitena vaterpolo reprezentacije i čovjeka čija riječ ima težinu predstavlja udarac koji se više ne može sakriti ispod tepiha“, ocijenio je.
Prema njegovim riječima, kada ličnost Janovićevog kredibiliteta odluči da okrene leđa DPS-u, mnogi s pravom zaključuju da partijski brod ne samo da tone, već tone zbog sopstvenih, godinama nagomilanih grešaka i ignorisanja realnosti.
„Unutrašnje slabosti, potisnute afere i odsustvo iskrene samokritike sada izlaze na vidjelo sa neumoljivom jasnoćom“, naveo je Stojović.
