Ministarstvo dva puta raspisivalo javni poziv za ponuđače, ali se niko nije javio. Procijenjena vrijednost 41.332 eura bez PDV-a;
Cilj dokumenta bio bi da stvori uslove za primjenu evropskih normi i standarda u oblasti prostornog planiranja i zaustavi nelegalna gradnja
Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine planira da uradi Strategiju za legalizaciju bespravnih objekata sa akcionim planom za period 2026. do 2030. godine, ali od proljeća bezuspješno traži izvođača koji bi je izradio. Dva tendera koja su do sada raspisana, prvi 9. aprila, a drugi 5. septembra ove godine, propala su jer nije dostavljena nijedna ponuda, pa izrada dokumenta koji bi trebalo da uredi jedno od najosjetljivijih razvojnih pitanja i dalje stoji.
Procijenjena vrijednost javne nabavke je 41.322 eura, dok je PDV 8,67 hiljada.
Cilj strategije, kako se navodi u tenderskoj dokumentaicji, jeste da se stvore uslovi za primjenu evropskih normi i standarda u oblasti prostornog planiranja i da se definišu dugoročni i kratkoročni ciljevi za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata i zaustavljanje dalje nelegalne gradnje.
Zakon o legalizaciji bespravne gradnje je stupio na snagu 14. avgusta, ali je procedura legalizacije nelegalnih objekata usporena i dva mjeseca nakon stupanja na snagu zakona jer katastar i opštinske službe, zbog nedostajanja satelitskog i aerofotogrametrijskog snimka, samo primaju, ali ne obrađuju zahtjeve.
Ministarstvo je prema Zakonu bilo dužno da učini dostupnim snimak u roku od 30 dana, što je isteklo 14. septembra. Sada su iz Ministarstva “Vijestima” kazali da će on biti dostupan početkom novembra.
Krajnji rok za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata je pet godina, odnosno do 14. avgusta 2030. godine, ali je za vlasnike nelegalnih objekata koji nisu upisani u katastar, u cijelosti ili djelimično, rok za predaju upisa nelegalnog objekta u list nepokretnosti 14. februar 2026. godine.
“Bespravna gradnja najviše je izražena u centralnoj i primorskoj regiji, dakle u ekonomsko najrazvijenijim djelovima države. Crna Gora se dugi niz godina suočava sa pitanjem bespravne gradnje. Broj objekata izgrađenih suprotno propisima mjeri se desetinama hiljada. Bečkom deklaracijom o neformalnim naseljima u Jugoistočnoj Evropi, koju je Crna Gora potpisala septembra 2004. godine, predviđeno je da zemlje potpisnice teže potpunom regionalnom rješavanju neformalnih naselja do 2015. godine i da se obavezuju da preduzmu regularizaciju neformalnih naselja i poboljšanje do maksimalne mjere (ali samo u slučajevima koji ne narušavaju odgovarajući urbani razvoj, npr. kršenje prava, zaštitu životne sredine, zaštitu kulturnog nasljeđa). Budući da se radi o dugoročnom i veoma kompleksnom procesu, koji zahtjeva uključenost i punu angažovanost velikog broja subjekata, potrebno je uložiti značajne napore od strane svih učesnika da bi isti dao pozitivne rezultate. U cilju realizacije opredjeljenja Crne Gore za uključivanje u evropske integracije, potrebno je stvoriti uslove za primjenu normativa i standarda Evropske unije što će se najbolje uraditi izradom Strategije za legalizaciju bespravnih objekata sa akcionim planom od 2026. do 2030. godine”, navodi Ministarstvo u opisu ove javne nabavke.
Dalje je pojašnjeno da pri izradi Strategije treba voditi računa o usklađenosti sa, ako je to relevantno, obavezama koje proističu iz procesa pregovora Crne Gore sa EU i eventualnim, drugim međunarodnim obavezama.
Strategija, kako navodi Ministarstvo prostornog planiranja, treba da sadrži sve ključne elemente neophodne za sagledavanje i rješavanje problema bespravne gradnje. U uvodnom dijelu biće definisani strateški, institucionalni i zakonodavni okviri koji se odnose na legalizaciju bespravnih objekata, uz naglasak da očuvanje prostornih potencijala i zaštita prostora nije moguća bez rješavanja ovog pitanja. Dokument će obuhvatiti analizu trenutnog stanja u Crnoj Gori, kao i primjere rješavanja bespravne gradnje u zemljama regiona i Evropske unije sa sličnim iskustvima – poput Italije, Španije, Portugala, Grčke i Slovenije.
Posebno će biti urađena identifikacija pretežne namjene bespravnih objekata po regijama Crne Gore u vezi sa tim da li su stambeni, stambeno-poslovni, poslovni, industrijski ili poljoprivredni, kao i analiza socio-ekonomskih aspekata, kroz ispitivanje razloga za bespravnu gradnju i profila vlasnika nelegalno izgrađenih objekata. Strategija će obuhvatiti i pravnu analizu postojećih zakona i propisa koji se odnose na izgradnju, legalizaciju i prostorno planiranje kod nas, u regionu i u zemljama Evropske unije, uz prikaz pozitivnih praksi i iskustava koje mogu poslužiti kao model. Takođe, dokument će definisati dugoročne i kratkoročne ciljeve legalizacije i zaustavljanje dalje bespravne gradnje, procjenu potrebe izrade novog pravnog okvira, po potrebi predlaganje novih zakonskih rješanja ili izmjena postojećeg zakona o legalizaciji radi efikasnijeg sprovođenja postupka legalizacije bespravnih objekata, te predvidjeti tehničke zadatke poput formiranja baze podataka i izrade GIS platforme za praćenje legalizacije.
Strategija treba da obuhvati i SWOT analizu, kojom će se sagledati snage, slabosti, prilike i prijetnje u sprovođenju procesa legalizacije bespravnih objekata u Crnoj Gori. Ova analiza, kako je navedeno u materijalu Ministarstva, treba da posluži za procjenu unutrašnjih i spoljašnjih činilaca koji utiču na uspješnost sprovođenja Strategije. Na osnovu nje biće definisane potrebe i prioriteti koje treba ostvariti kroz operativne ciljeve, a cilj je da se identifikuju područja u kojima postoji prostor za napredak, kao i potencijalni izazovi koji mogu usporiti realizaciju planiranih mjera.
Sprovođenje izrade Strategije pratiće Komisija za praćenje realizacije posla, koju će imenovati naručilac. Nakon potpisivanja ugovora, izvršilac je dužan da Komisiji dostavi vremenski plan i metodologiju izrade Strategije, a sa radom može nastaviti tek kada Komisija taj plan odobri. Po završetku svakog dijela dokumenta, materijal se dostavlja Komisiji na uvid, koja je u roku od pet radnih dana obavezna da da saglasnost ili primjedbe. Izvršilac može nastaviti rad tek nakon što Komisija prihvati prethodno dostavljeni materijal, dok je rok za postupanje po primjedbama sedam dana od njihovog prijema. Na ovaj način obezbjeđuje se stalna kontrola i praćenje kvaliteta izrade Strategije.
Strategija treba da sadrži i finansijski model koji će prikazati moguću dobit lokalnih samouprava od legalizacije bespravnih objekata i ukupne finansijske efekte ovog procesa. Model, kako je predviđeno, obuhvata više ključnih elemenata – prihode od legalizacije, među kojima su naknade koje vlasnici bespravnih objekata plaćaju jednokratno, zatim porez na imovinu kao budući stabilan izvor prihoda, komunalne takse koje se odnose na priključke na infrastrukturu poput vodovoda, kanalizacije i elektromreže, kao i povećanje vrijednosti nekretnina koje će donijeti veće prihode od poreza na promet u budućnosti.
S druge strane, biće analizirani i troškovi legalizacije – administrativni, koji podrazumijevaju angažovanje dodatnog kadra, obradu zahtjeva i izdavanje dozvola; zatim troškovi urbanističkog prilagođavanja, uključujući izgradnju i obnovu infrastrukture; te sudski i pravni troškovi koji se odnose na rješavanje spornih slučajeva i imovinsko-pravnih pitanja. U okviru modela razmatraće se i primjena Odluke o godišnjoj naknadi za korišćenje prostora za nelegalne objekte i njen mogući negativan uticaj na vlasnike koji još nijesu pokrenuli postupak legalizacije.
