Na slici su bile prikazane dvije žene: mlada plavuša s prijatnim izrazom lica i namrštena starija žena s maramom na glavi. Iznad slike se nalazio osvrt na parlamentarne izbore u Holandiji, uz natpis: “Izbor je na vama”.
Ova objava na društvenim mrežama koju je postavio krajnje desničarski, antimuslimanski političar Gert Vilders izazvala je rekordnih 14.000 žalbi upućenih nacionalnoj liniji za prijavu diskriminacije.
“Mnogi od onih koji su pozvali da prijave sliku uporedili su je s nacističkom propagandom iz Drugog svjetskog rata”, saopštila je ta linija, dodajući da je svih 19 agencija za borbu protiv diskriminacije koje su s njom povezane prijavilo objavu policiji, zbog zabrinutosti da bi mogla predstavljati podsticanje na mržnju.
“Gardijan” piše da to pokazuje koliko se politički diskurs u Holandiji zaoštrio posljednjih godina, dok političari nesrazmjerno često napadaju muslimane, tražioce azila i druge manjinske zajednice nastojeći da pridobiju glasove birača.
Pošto ankete sugerišu da bi Vildersova stranka ponovo mogla osvojiti najviše glasova, sjutrašnji izbori predstavljaju svojevrsni test za zemlju i njene demokratske ideale, ističe britanski list.
“Ne radi se samo o muslimanima. Na kocki je sama ideja o tome šta znači biti Holanđanin”, kaže Esma Kendir iz Kolektiva mladih muslimana. “Dakle, hoće li Holandija i dalje zastupati jednakost, ljudska prava i slobodu vjeroispovijesti, ili će krenuti putem isključivosti i straha?”
Na prethodnim izborima, krajnje desničarska Stranka slobode (PVV), koju predvodi Vilders, šokirala je zemlju osvojivši prvo mjesto. Taj rezultat doveo je do formiranja nestabilne i zavađene desničarske koalicije – prve koja je u potpunosti uključivala PVV – a koja se raspala 11 mjeseci kasnije, nakon što je Vilders povukao podršku.
Za mnoge u Holandiji, uključivanje Vildersove stranke u vladu, nakon godina u kojima je uglavnom bila marginalizovana zbog njegovih ekstremnih stavova, označilo je veliku promjenu.
“Kada su Gert Vilders i njegova stranka ušli u vladu, to je zaista djelovalo kao potvrda da je otvoreno neprijateljstvo prema postojanju muslimana sada politički prihvatljivo”, rekla je Kendir.
Posljedice su se brzo osjetile, dodala je. “Javna debata je postala ekstremnija nego ikad”, kazala je. “Ono što se sada dešava prevazilazi puki ‘negativni govor’. To je otvoreno neprijateljstvo koje je postalo normalizovano. Način na koji se danas govori o muslimanima i islamu izazvao bi zgražavanje prije nekoliko godina. Danas jedva da iko na to i obrati pažnju”.
Iako Vilders godinama privlači pažnju provokativnim potezima, od pokretanja veb-sajta koji je pozivao građane da objavljuju pritužbe na Poljake i druge istočnoevropske migrante, do predizbornog skupa na kojem je obećao “manje Marokanaca” u Holandiji, njegov neočekivani izborni trijumf 2023. naveo je i druge partije da pokušaju da pridobiju glasove napadajući iste grupe, kaže Florian Drent iz organizacije Muslim Rights Watch.
“On pomjera granice prihvatljivog u javnom govoru i stalno koristi retoriku krajnje desnice, čime normalizuje taj narativ”, rekao je. “Sada vidimo da su i druge partije postale mnogo tvrđe u svojim stavovima”.
“Gardijan” piše da prioriteti koje je postavila koaliciona vlada nagovještavaju ovo zaoštravanje, od obećanja da će odbijene tražioce azila slati u Ugandu, do razmatranja mogućnosti oduzimanja državljanstva za ozbiljna krivična djela koja imaju “antisemitski aspekt”, kao i smanjenja finansiranja organizacijama koje pomažu integraciju tražilaca azila.
“Ono što je opasno jeste to što vidimo da se vladavina prava – dakle, taj demokratski sistem u kojem su prava manjina zaštićena i obezbijeđena – zapravo urušava”, rekao je Drent. “Ali to se dešava tako sporo da je postalo normalizovano”.
Holandiji su ti ljudi potrebni – u zdravstvu, industriji, građevinarstvu, u poljoprivredi
Na početku kampanje za parlamentarne izbore, Vilders je predstavio migraciju kao problem koji treba iskorijeniti, pozivajući na zatvaranje granice da njome patrolira vojska, kao i na deportaciju sirijskih izbjeglica i ukrajinskih muškaraca sposobnih za borbu.
Takav krajnje desničarski okvir je u potpunoj suprotnosti s realnošću zemlje, ocijenio je Bart Lauret iz Holandskog savjeta za izbjeglice. “Kada je riječ o migraciji u širem smislu, uključujući radnu i stručnu migraciju, ključno je naglasiti da Holandiji ti ljudi trebaju: u zdravstvu, industriji, građevinarstvu, u poljoprivredi”.
Ipak, krajnje desničarska retorika se u posljednje vrijeme prelila iz politike na ulice, kazao je Lauret. “To zaoštravanje stavova je vidljivo i u društvu: žestoki protesti protiv novih centara za azilante, nasilne demonstracije krajnje desnice”.
Rezultat je izborna kampanja koja se više bavila pravljenjem žrtvenih jaraca od tražilaca azila – grupe koja čini mali dio ukupnog broja migranata – nego predstavljanjem konkretnih rješenja za probleme s kojima se zemlja suočava.
“Tražioci azila i osobe s boravišnim dozvolama nepravedno su stigmatizovani kao odgovorni za sve moguće društvene probleme, od stambene krize do urušavanja socijalne države”, rekao je Lauret. “Izbjeglice dolaze ovdje tražeći sigurnost, one bježe od rata i nasilja. Ti ljudi zaslužuju ljudskost, a ne političare koji ih okrivljuju za sve što pođe po zlu”.
Lauret je rekao da je stalno targetiranje tražilaca azila od strane političara imalo i neočekivanu pozitivnu stranu, poput porasta podrške naporima Savjeta da se založi za prava migranata. “Takođe primjećujemo porast broja volontera koji žele da pomognu izbjeglicama”.
Slična je situacija i u muslimanskoj zajednici, rekao je Drent.
“Neki u islamskoj zajednici se pitaju da li mi ovdje zaista pripadamo. I zbog toga su zabrinuti”, rekao je. “Ali, s druge strane, vidimo da – da, mi ovdje pripadamo. I upravo zato se sada snažnije borimo za svoja prava”.
Zaoštreni javni diskurs je ogolio potrebu da muslimani – mnogi od njih rođeni i odrasli u Holandiji – preuzmu aktivniju ulogu u oblikovanju budućnosti zemlje, rekla je Esma Kendir.
“Sada je prisutan snažan osjećaj da ćutanje nije opcija. Vidimo sve više mladih muslimana koji se politički angažuju, informišu i učestvuju. Želimo Holandiju koja ozbiljno shvata jednakost – ne samo kao slogan, već kroz stvarnu politiku i svakodnevni život”.
