Trgovina na veliko i na malo se može obavljati nedjeljom u periodu od 1. juna do 31. avgusta i 1. decembra do 31. januara u vremenu od 7 do 15 časova ili 15 do 23 časa, osim u prodajnim objektima smještenim u okviru trgovačkih centara u kojim se trgovina na malo može obavljati samo u vremenu od 10 do 18 časova.
Ovo je usaglašena preporuka Socijalnog savjeta koja će se naći u izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjoj trgovini koje je pripremilo Ministarstvo ekonomskog razvoja i poslalo Sekretarijatu za zakonodavstvo na mišljenje.
Neradna nedjelja za trgovinu, sa izuzetkom kioska, benzinskih pumpi… uvedena je u oktobru 2019. godine na inicijativu odbora za trgovinu Privredne komore.
U Nacrtu dokumenta u koji “Vijesti” imaju uvid definisano je da će djelimična radna nedelja važiti godinu, nakon čega će ponovo biti razmatrana.
Trgovci koji obavljaju trgovinu na veliko i/ili na malo, kako je definisano, mogu da nedjeljom otvore samo jedan prodajni objekat na teritoriji jedne opštine.
“Trgovci su dužni obavijestiti nadležni inspekcijski organ u kom će prodajnom objektu obavljati trgovinu, kao i u kom vremenu, najkasnije 15 dana prije početka obavljanja trgovine.Trgovac može promijeniti prodajni objekat u slučaju nastupanja izuzetnih okolnosti a koje direktno prouzrokuju nemogućnost obavljanja trgovine u objektu koji je bio prvobitno određen”, navodi se u nacrtu zakona.
Radnici koji budu radili nedeljom imaće uvećanu dnevnicu i pravo na dodatni slobodan dan.
“Trgovac je dužan da zaposlenom koji obavlja rad nedeljom u skladu sa čl. 35b ovog zakona i st. 1 do 5 ovog člana omogući da kao dan sedmičnog odmora koristi prvu narednu subotu”, precizirano je u Nacrtu zakona.
Ako trgovac ne bude poštovao zakonom definisani rad nedjeljom inspektor mu može privremeno zatvoriti prodajni objekat.
Nakon što Sekretarijat za zakonodavstvo da mišljenje na izmjene i dopune ovog zakona, Vlada treba da ga utvrdi i pošalje Skupštini na usvajanje.
Precizirano je da se podzakonski akti donesu u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu zakona.
Socijalni savjet je ovu preporuku usaglasio u martu 2023. godini i tada je uputio doskorašnjem ministru ekonomskog razvoja Goranu Đuroviću , a zatim početkom ovog mjeseca novom ministru Niku Đeljošaju .
Prema ovom planu Socijalnog savjeta nedjeljom bi ovih pet mjeseci godišnje radilo svega oko 15 odsto od ukupno 45 hiljada radnika, koliko ih sada ima zaposleno u trgovini.
“Vijesti” su nakon što je Socijalni savjet u martu prošle godine usaglasio preporuku pisale da u tadašnjoj Skupštini ne postoji većina koja bi usvojila eventualne izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim bi bila djelimično vraćena radna nedjelja za radnike u ovoj oblasti, jer je većina poslaničkih klubova saopštila da će biti protiv. Protiv najavljenog kompromisa o djelimičnom povratku radne nedjelje, tada su se se izjasnili iz Demokratske Crne Gore, Demokratskog fronta, kao i Evrope sad. Ove tri partije su sada dio vladajuće većine.
“Sada opet vraćati radnu nedjelju je vrlo opasno, jer nemamo ažurnu i profesionalnu inspekciju, a i kapaciteti su nedovoljni. Najveći broj poslodavaca gleda da zaobiđe zakon i da što više iskoristi radnike i uštedi na njima, tako da bi ovo bilo vraćanje radne nedjelje na mala vrata, što se ne smije desiti”, izjavila je za “Vijesti” lani ispred DF-a poslanica Branka Bošnjak .
U ime Demokrata stav je tada iznio Boris Bogdanović .
“Odluka o zadržavanju ili ukidanju neradne nedjelje ne zavisi od onih koji mijenjaju svoje stavove u zavisnosti od političkih potreba i izbornih kampanja, pa su ranije bili za ukidanje, a sada navodno protiv ukidanja, već isključivo od poslanika aktuelnog saziva Skupštine, jer je predlogom koji smo čuli predviđeno da se izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini usvoje najkasnije u maju, kako bi se isti mogao primjenjivati od 1. juna i nastupajuće turističke sezone”, naveo je Bogdanović.
Predsjednik Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić saopštio je lani u martu da je ta partija protiv ponovnog uvođenja radne nedjelje u Crnoj Gori.
“Uvijek ćemo se kao i do sada boriti za maksimalna radnička prava na finansijski održiv način, a posebno ćemo se njima baviti kroz program Evropa sad 2.0 i mnoge druge reforme koje će uslijediti. Stay tuned”, poručio je Spajić na društvenoj mreži X.
