Upozorenja se zanemaruju zato što bi njihovo sprovođenje mijenjalo obrasce ponašanja na koje su naše elite navikle, poručuje Nikoleta Đukanović
“Vijesti” pitale sve vladajuće stranke zašto ne reaguju na poruke iz Brisela, ali odgovor nije stigao ni iz jedne od njih
Vlast u Crnoj Gori u većini slučajeva ignoriše upozorenja koja stižu iz Evropske unije (EU) jer političkim elitama više odgovara stanje polunestabilnosti, partitokratije i nejasnih pravila jer u takvom ambijentu mogu da učvrste svoju moć, dok evropsku agendu koriste kao retoričko sredstvo i skup pukih obećanja.
Tim riječima docentkinja na Univerzitetu “Donja Gorica” Nikoleta Đukanović tumači za “Vijesti” ponašanje crnogorske vlasti, koja se sve češće “pravi gluva” na poruke koje šalje Brisel, a koje se tiču procesa koji su važni za put države ka EU.
Takvih primjera bilo je više u posljednjih nekoliko mjeseci, a najsvježiji tiču se slučaja neizbora sudija Ustavnog suda, nepopunjavanja Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (SAMU), te predloga zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB).
Ustavni sud duže od godinu ne funkcioniše u punom sastavu, a vlast za to vrijeme nije uspjela da izabere nijednog sudiju te institucije. Iz EU su u više navrata upozoravali koliko je funkcionalnost Ustavnog suda važna, a prekjuče su, u izjavi “Vijestima”, eksplicitno poručili državnom parlamentu da u oktobru izabere nedostajuće sudije.
Đukanović je ocijenila da se reforme ispunjavaju „tek onoliko koliko to ne ugrožava njihove (stranaka vlasti) neposredne političke i partijske interese“. Navela je da se, onog trenutka kad bi sprovođenje preporuka EU značilo ograničavanje političkog uticaja, jačanje nezavisnih institucija ili otvaranje prostora za veću odgovornost, nailazi na otpor i odgađanje
Šef Skupštine Andrija Mandić (Nova srpska demokratija) kazao je juče da vladajuća većina želi da izbor sudija riješi do kraja tog mjeseca. Međutim, Mandić i njegove kolege iz vlasti davali su u više navrata obećanja o popuni upražnjenih pozicija, ali se ona nisu obistinila.
Popunjavanje Savjeta AMU, koji od decembra 2024. godine radi u okrnjenom sastavu, iz Delegacije EU nazvali su “ključnim prioritetom”, koji još nije sproveden. Dio javnosti i civilnog sektora tvrdi da vlast namjerno odugovlači s izborom tih članova, kako ne bi izgubila politički uticaj nad radom te institucije.
Kad je riječ o zakonu o ANB-u, njega je Vlada Milojka Spajića (Pokret Evropa sad) pokušala da krajem jula, ispod radara javnosti, odnosno bez organizovanja javne rasprave, “provuče” kroz parlament. Međutim, predlog je izazvao oštru reakciju Brisela. Iz Evropske komisije (EK) tada su pozvali izvršnu vlast da im pojasni izmjene spornog propisa i omogući toj instituciji analizu prije nego nastavi dalju proceduru. Ipak, predloženi zakon, koji je, između ostalog, predviđao mogućnost da agenti tajno nadziru građane bez odluke suda, nije usvojen. Razlog nije bilo upozorenje EK-a, već svađa unutar vladajuće većine.
“Vijesti” su pitale sve vladajuće stranke zašto ne reaguju na upozorenja iz Brisela, ali odgovor nije stigao ni iz jedne od njih.
Nikoleta Đukanović rekla je redakciji da vladajuće strukture u Crnoj Gori već duži niz godina deklarativno ističu evropske integracije kao strateški cilj, ali da praksa pokazuje da im suštinske reforme koje EU traži, naročito u oblasti vladavine prava, jačanja institucija i depolitizacije sistema – ne idu u prilog.
“Političkim elitama često više odgovara stanje polunestabilnosti, partitokratije i nejasnih pravila, jer upravo u takvom okruženju najlakše održavaju i reprodukuju sopstvenu moć. Zato se evropska agenda često koristi samo kao retoričko sredstvo i skup pukih obećanja”, kazala je ona.
Đukanović je ocijenila da se reforme ispunjavaju “tek onoliko koliko to ne ugrožava njihove (stranaka vlasti) neposredne političke i partijske interese”. Navela je da se, onog trenutka kad bi sprovođenje preporuka EU značilo ograničavanje političkog uticaja, jačanje nezavisnih institucija ili otvaranje prostora za veću odgovornost, nailazi na otpor i odgađanje.
“Upozorenja koja stižu iz Brisela se zbog toga vrlo često zanemaruju – ne zato što nisu razumljiva ili važna, već zato što bi njihovo sprovođenje mijenjalo obrasce ponašanja na koje su naše elite navikle”, ističe Đukanović, poručujući da to jasno govori o nedostatku državničke vizije i sposobnosti da se nacionalni interes stavi ispred partijskog.
Prema njenim riječima, politički lideri troše previše energije na međusobne sukobe i borbu za kratkoročnu korist, umjesto da pokažu da su spremni da izgrade stabilan, predvidiv i evropski orijentisan sistem.
“Takav pristup, nažalost, usporava evropski put Crne Gore i šalje poruku da integracije nisu istinski prioritet, već instrument u unutrašnjoj političkoj igri”, zaključila je sagovornica.
Sličnu ocjenu kao Đukanović, dao je i poslanik opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković . On je juče kazao da poruke iz Brisela gotovo svakodnevno potvrđuju da vladajuća koalicija “fingira posvećenost EU integracijama”.
Rekao je da se “završava tehnički posao”, koji politički ne košta nikoga, da se suštinske odluke za državu odgađaju, a da autoritarne prakse “postaju sve očiglednije”.
Suštinske odluke, kako ih naziva Vuković, svakako jesu izbor novih članova SAMU i sudija Ustavnog suda. Predstavnicima nevladinih organizacija iz oblasti medija Milanu Radoviću i Crnogorskog PEN centra Rajku Todoroviću je u decembru prošle godine istekao mandat u SAMU.
Iako je konkurs zakonski trebalo da raspiše polovinom prošle godine, Mandić je to učinio u januaru ove godine, ali je ubrzo poziv povukao, objašnjavajući da to čini “zbog tehničke greške”. Na ponovljeni konkurs pristigle su dvije kandidature – Dragoljuba Duška Vukovića i Nika Martinovića , ali je Administrativni odbor krajem marta ocijenio da su nepotpune.
Iz nevladinih organizacija, koje su tada predložile Vukovića, saopšteno je da je takva odluka tog skupštinog tijela “politički motivisana i pravno neutemeljena, ali i jasan izraz namjere vladajuće većine da partijski zarobi medijski sektor uz cijenu da ugrozi i evropski put Crne Gore”.
Isti kandidati su predloženi i na konkursu od 13. maja, kandidature su bile potpune, ali su poslanici većine tokom glasanja na plenumu ostali uzdržani, pa Skupština nije izabrala nove članove SAMU, a u ovom trenutku nije jasno kad će novi konkurs biti raspisan.
Konstatovanjem penzije Miloradu Gogiću krajem avgusta prošle godine, Ustavni sud ostao je nepotpun. U međuvremenu, u penziju je otišao i Budimir Šćepanović , dok je Dragani Đuranović konstatovan prestanak funkcije, što znači da je u Ustavnom sudu trenutno četvoro od sedam sudija, koliko bi ta institucija trebalo da ih ima.
Ustavni odbor, na čijem čelu je Jelena Božović (Nova srpska demokratija), je oglas za izbor dvoje sudija raspisao 23. decembra prošle godine i sve kandidate saslušao sredinom marta. Božović je ranije najavila da će do kraja jula biti izabrane nedostajuće sudije, ali to se nije desilo.
Sjednica Ustavnog odbora na kojoj je trebalo da na plenumu budu predloženi kandidati za sudije, bila je zakazana za 4. jul, ali je dan ranije Božović saopštila da će biti odgođena zbog “iskrslih obaveza i opravdanih razloga pojedinih članova Odbora…”.
Predstavnici vladajuće većine početkom sedmice nisu omogućili usvajanje dnevnog reda sjednice najvišeg zakonodavnog doma, koju je inicirao šef države Jakov Milatović s predlogom da advokatica Mirjana Vučinić bude izabrana za sutkinju Ustavnog suda.
U međuvremenu, šef države raspisao je novi oglas za izbor jednog sudije jer sutkinji Desanki Lopičić krajem godine ističe mandat.
Ukoliko parlament do tada ne obavi svoj posao, to znači da bi sud koji štiti ustavnost i zakonitost mogao ostati s troje sudija, čime bi mu rad bio blokiran jer ne bi mogao donositi odluke (za odlučivanje je potreban glas četvoro sudija).
Iz Pokreta Evropa sad (PES) saopštili su da se s izborom sudija US treba sačekati dok se ne primijeni mišljenje Venecijanske komisije (VK) o slučaju bivše sutkinje Đuranović. Mišljenje je usvojeno sredinom juna, i od tada je od predstavnika EU i opozicije bilo više poziva da se ono primijeni. Međutim, pomaka na tom planu nije bilo.
Venecijanska komisija preporučila je razmatranje nekoliko predloga – usvajanje jasnog zakonskog okvira koji izričito uređuje starosnu granicu za penzionisanje sudija US; uvođenje pojednostavljenog automatskog mehanizma za obavještavanje o ispunjenju uslova za starosnu penziju sudija US; donošenje odredbe kojom se omogućava sudiji da nastavi s obavljanjem dužnosti do stupanja na dužnost novog sudije, kako bi se izbjegle situacije u kojima su sudijske pozicije nepopunjene; razmatranje proširenja odredbi o izuzeću sudija US u slučaju sukoba interesa, uz puno poštovanje proceduralnih garancija i očuvanje funkcionalnosti US.
