Najgora prirodna katastrofa u novijoj istoriji Slovenije

Najgora prirodna katastrofa u novijoj istoriji Slovenije

Slovenija je suočena s najgorom prirodnom katastrofom u novijoj istoriji, rekao je slovenački premijer Robert Golob poslije sjednice Vlade, navodeći da je poplavama pogođeno dvije trećine zemlje, a procjene su da će šteta iznositi više od pola milijarde eura.

Golob je najavio zakonske izmjene i sastanak Vlade kako bi se što prije donijeli interventni zakoni.

Napori da se ponovo omogući normalan život biće veliki, upozorio je slovenački premijer i dodao da je šteta najveća na putnoj i energetskoj infrastrukturi, ali i stotinama stambenih zgrada, javljaju ljubljanski mediji.

“Pokazali smo volju i odluku da jedinstveno djelujemo kako bismo što prije pomogli građanima”, rekao je Golob.

Područje Črne u Koruškoj i dalje je odsječeno od svijeta jer su oštećeni mostovi i putevi, a isključena je struja i voda, nema telefonskih veza.

Na tom području su i dalje angažovani vatrogasci i vojska.

U velikom broju naselja nema vode za piće jer su oštećene vodovodne cijevi, pa će prioritet vatrogasaca biti da obezbijede cisterne sa pijaćom vodom, navode lokalni mediji.

Policiji u Ljubljani prijavljeno je da je na obali Save na području Tomačeva pronađen mrtav muškarac.

Prema do sada prikupljenim informacijama, on je pronađen nekoliko stotina metara od svog prebivališta na obali rijeke, saopštila je Policijska uprava Ljubljana.

Kako je dodala policija, prema prvim podacima, sugeriše se da bi smrt mogla biti posljedica poplava.

“O svim saznanjima biće obaviješteno nadležno državno tužilaštvo u Ljubljani”, dodala je policija.

Vrhunac vodenog talasa na Savi je iznosio oko 440 centimetara, što je više nego rekord izmjeren 2010. godine, javio je hrvatski Večernji list.

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević kazao je juče, prije nego je dostignut vrhunac vodenog talasa na Savi koja se izlila iz korita, da prema uveravanju Voda Hrvatske u ovom trenutku stanovnici Zagreba nemaju razloga za brigu.

“Od juče naveče se koristi teretni kanal Sava-Odra, koji preuzima dio vodenog talasa kako ne bi došlo do poplave u gradu. Taj kanal je izgrađen 1970-ih godina i do sada se radi odbrane Zagreba od poplava morao koristiti samo sedam puta”, istakao je Tomašević.

Snažno nevrijeme, praćeno jakom kišom, olujnim vjetrom i gradom, koje je najprije pogodilo zapadni dio Srbije, ubrzo je stiglo i do Beograda. Na meti oluje najprije su se našli Gornji Milanovac, sela Koštunići, Pranjani, Leušići i Teočini, opštine Ub i Lajkovac, te Obrenovac, prenosi N1.

Na Beograd se nevrijeme obrušilo poslije 14 časova, kada se usred dana smrklo.

Duvao je vjetar olujne snage, noseći krovove i čupajući drveće, a padao je i grad.

Policija je u beogradskoj opštini Zemun juče zatvorila za saobraćaj prilaz Pupinovom mostu preko Dunava iz pravca Kvantaške pijace zbog velike količine vode na kolovozu pred mostom.

Televizija N1 kaže da je na skretanju za zemunsko naselje Plavi horizonti popodne dubina vode koje i dalje ima dostizala čak dva metra, i da je tu zaglavljeno nekoliko vozila.

Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) je upozorio u “Crvenom meteo-alarmu” da će i tokom noći u Srbiji biti “veoma nestabilno” vrijeme s obilnim pljuskovima, gradom i olujnim vjetrom, a u djelovima Beograda se očekuje mnogo kiše, i više od 50 milimetara.

U naselju Mirijevu je na parkirane automobile pao krov s jedne zgrade, a ima snimaka sa Vračara kada je sa zgrade odletio krov.

Bandera je pala preko tramvajskih šina na Novom Beogradu, a vjetar je u Zemunu ulicom nosio kontejnere za smeće.