Troickosavsk je podigao grof Sava Vladislavić Raguzinski, Srbin u službiruskog dvora, kao trgovinsku i diplomatsku tačku između ruskog i kineskog carstva. Danas se zove Kjahta, ali u okviru priprema za obilježavanje jubileja pokrenuto je pitanje da se gradu vrati izvorno ime.
Ambasador dr Ljiljana Nikšić, jedan od koordinatora realizacije proslave tri vijeka grada na granici Rusije i Kine očekuje zvaničnu inicijativu.
– Kao što je Sankt Peterburg dobio nazad svoje ime, nadam se da će i Kjahta ponovo biti Troickosavsk – kaže Nikšićeva za „Novosti“.
Rusija i Srbija zajednički će proslaviti jubilej carske prijestonice „Puta čaja“, grada milionera onog vremena i prve slobodne trgovinske zone na svijetu.
Ukaz o obilježavanju godišnjice donio je predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin. A, nedavno je u Srpskoj akademiji nauka i umjetnosti potpisan Memorandum o namjerama o saradnji između Odjeljenja za istorijske nauke i Nacionalnog centra za istorijsko sjećanje, pri kabinetu predsjednika Ruske Federacije. Dokument su potpisali akademik Ljubomir Maksimović, sekretar Odjeljenja istorijskih nauka i Elena Petrovna Mališeva, rukovodilac Nacionalnog centra i počasni arhivar Javne komore Rusije. Događaju su prisustvovali akademici Vasilije Krestić i Slavenko Terzić i predstavnici ruske Ambasade u Srbiji.
– Srpsko-ruski odnosi moraju biti uzajamno istraživani kako bi se razumjela duboka povezanost i zajednička istorija dva naroda – istakao je akademik Krestić.
– Srbi su oduvijek doživljavali Rusiju kao bratsku i snažnu naciju, spremnu da pritekne u pomoć u teškim trenucima. Nije slučajno što su u Evropi Srbi nazivani „mali Rusi“, jer su njihove težnje bile istovjetne. Rusija je, kad god je bila jaka, pomagala Srbiji – i srpski narod to pamti, poštuje i voli, kako nekad, tako i danas – rekao je on.
Dogovoreno je, između ostalog, da se dublje istraži uloga Save Vladislavića, Srbina iz Hercegovine, koji je imao značajnu ulogu na dvoru Petra Velikog.Događaj je, kaže Ljiljana Nikšić, trasirao zajedničko obilježavanje 300 godina Troickosavska, koji je Raguzinski osnovao i posvetio Svetom Savi Srpskom. Tako je i kršten, međutim, 1934. godine komunističke vlasti gradu su promijenile ime, od tada je Kjahta. Prije 300 godina potpisan je i sporazum vječnog mira Rusije i Kine, a tu Srbija ima važnu ulogu. Mira i prve moderne zone slobodne trgovine ne bi bilo, da nije bilo diplomate Save Vladislavića. Grof Sava je napravio konkordat sa papom Klementom 11, uspostavio mir sa Ahmedom Trećim, tri godine pregovarao sa kineskim carem Jung Džengom. On je trasirao put prijestonice „Puta čaja“, odnosno, sporazum takozvanog ideala vječnog mira između dva velika carstva ondašnjeg vremena.
Vladislavić je postavio granicu dugu 6.000 kilometara između Rusije i Kine.
– Rusija je sa Kinom i Mongolijom podnijela inicijativu Unesku da „Put čaja“ postane dio svjetske kulturne baštine. To je najduži trgovinski put u istoriji čovječanstva, dug čak 13.000 kilometara – kaže Nikšić.
Nikšićeva je uvjerena da će obilježavanju tri vijeka grada posvećenog Svetom Savi veliki doprinos dati srpski naučnici koji se godinama bave istraživanjem djela ruskog grofa srpskog porijekla:
Važno je istraživanje akademika Slavenka Terzića o Vladislaviću, koji je zadužio čovječanstvo istorijskim mirovnim misijama. Grof Sava je bio renesansna ličnost. Imao je dvorac pored dvora cara Petra Velikog, koji je kasnije Katarina Velika pretvorila u Ermitraž. Dio njegove palate danas je ulaz u najveći muzej u Rusiji. A, na adresi Marosejka 11/4 u Moskvi nalazi se Vladislavićeva palata koja je zaštićena kao kulturno dobro od izuzetnog značaja.
Uspomenu na jednog od najznačajnijih Srba u ruskoj istoriji pokušao je da oživi i pisac Miodrag Hrnjez Ljumo, poemom „Naš grof Sava“ koja ima 3.452 stiha. Po riječima Nikšićeve, uskoro će početi pripreme predstave koja će biti urađena po ovom književnom djelu.
Romansiranu biografiju čovjeka za koga mnogi kažu da je najmoćniji Srbin poslije cara Dušana napisao je i Vladimir Ivanović. Govorilo se i o snimanju filma i serije o Hercegovcu Vladislaviću koji je proputovao gotovo cijeli svijet, od Londona do Pekinga, osnovao rusku tajnu službu, učestvovao u važnim diplomatskim misijama, spasio ruski dvor od uništenja. Spekulisalo se da bi reditelj mogao da bude i proslavljeni Nikita Mihalkov.
– Moćni grof je bio vješt trgovac, a imao je ključnu ulogu u podizanju ustanka 1711. u Hercegovini. Sava je dugo ubjeđivao Petra Velikog da interveniše na oslobođenju pravoslavnih naroda na Balkanu. Na njegov prijedlog car je pozvao srpske oficire, a pukovnik Miloradović je izabran da ih predvodi. Sa kesom dukata u pratnji mladog poručnika, takođe Srbina, vraćaju se u Hercegovinu i dižu ustanak. Ogroman prostor Hercegovine i Crne Gore je bio oslobođen – naveo je Ivanović.
U nekadašnjem Troickosavsku grof Sava je podigao crkvu posvećenu Svetom Savi koja je krajem 18. vijeka stradala u požaru.
