Na arheološkom nalazištu iz neolita, starom šest i po hiljada godina u Bijedićima kod Bijelog Polja, arheolozi su ovih dana pronašli višeslojna otkrića iz više perioda, veći broj predmeta, oružja, oruđa, alatki od silicijum dioksida, raznih posuda, keramike, krčaga, šila i igala, pršljenak…, a svjetlo dana poslije minulih vijekova ugledalo je i ognjište jedne od kuća, čija precizna namjena će biti utvrđena nakon detaljnih analiza.
U tom mjestu u toku su arheološka istraživanja tog Centra za konzervaciju i arheologiju, pokrenuta nakon što je firma “Elas” iz Bijelog Polja, izvođenjem radova na kamenolomu, presjekla arheološko nalazište. Nakon toga, ali brojnih protesta mještana koji su blokirali radove i magistralni put prema Srbiji, Uprava za zaštitu kulturnih dobara donijela rješenje o zabrani i prekidu radova na lokalitetu, do kraja istraživanja.
Lokalitet Trnje nalazi se na 12 kilometara od Bijelog Polja, prema Pešterskoj visoravni i graniči sa Srbijom, a na osnovu površinskih nalaza keramike, odranije se vjerovalo da datira iz vremena neolita.
Pored Bijedića najznačajnija nalazišta u BIjelom Polju su Vila rustika, bazilika sa mozaikom u Pašića polju, praistorijske humke…
U praistorijskom periodu, prije šest i po hiljada godina Bijelo Polje je bilo naseljeno, pokazala su dosadašnja arheološka istraživanja na lokalitetu Trnje u selu Bijedići kod Bijelog Polja.
Arheolog Centra za konzervaciju i arheologiju i rukovodilac istraživanja u Bijedićima Mile Baković je podsjetio da samo na teritoriji bjelopoljske opštine ima oko hiljadu arheološki registrovanih nalazišta, a da je u Bijedićima jedno od najstarijih.
“Za sada je istražena jedna arheološka sonda (istraživački teren), koja je pokazala da se radi o višeslojnim nalazištu. Preliminarno se može govoriti o četiri kulturna horizonta. Pošto ne znamo o kojoj populaciji se radi, koja je bila nastanjena, ove horizonte povezujemo sa centralno balkanskim kulturnim kompleksima, od kojih pojedini horizonti pripadaju vinčanskoj kulturi, a najmlađi na osnovu preliminarnih zapažanja odgovara kulturnom kompleksu Bubanj Hum, koji se odnosi na period bakarnog doba. Jedna sonda je kompletno istražena do dubine od 2,5 metara, to jest oko šest kvadratnih metara. U toj sondi je pronađen veliki broj ulomaka, fragmenata keramičkih posuda, od kojih većina pripada zdjelama, a ima i drugog posuđa, poput lonaca”, naveo je Baković.
Pored keramike, istakao je on, nađene su životinjske kosti, koje najverovatnije potiču iz lova.
“Imali smo priliku da stručnjaci analiziraju te kosti, i ustanovili su da se radi o životinjama koje su lovili i hranili se: jelen, srndać, jazavac, vidra, i manji broj krava i ovaca”, ispričao je Baković.
Trenutno se, pojasnio je, rade istraživanja u još dvije sonde.
“U jednoj smo došli do najmlađeg stambenog horizonta, odnosno ‘podnice’ jedne kuće, koja je imala koja je imala ognjište, čija namjena za sada nije u potpunosti jasna, kao ni to da li se radi o klasičnom ognjištu, ili je služilo za eventualno topljenje metala, iako još uvijek nemamo podatke o rudarenju i topljenju rude bakra. Istraživanje ovog ognjišta je u toku i očekujemo da ćemo moći da definišemo njegovu funkciju. Pored ognjišta smo našli više alatki od silicijum dioksida – kremena, kao i pojedine alatke od kostiju i roga. Tu su i pršljenak (koji je služio pri poslovima predenja vune), razne vrste poklopaca, od kojih dva kompletna, alatku probušenog roga od jelena, i raznih vrsta šila i igala od kostiju za obradu kože”, kazao je Baković.
Na arheološkom nalazištu pored crnogorskih arheologa, u stručnom timu su i arheologica Tijana Pušica iz Muzeja u Prijepolju. Stručnu pomoć timu pružili su i Eugene Morin , profesor na Trent University, Canada, i Gilliane Monnier , profesor antropologije na University of Minesota u SAD.
Ekipa “Vijesti” je na terenu zatekla i arheologicu Gilliane Monnier, koja je kazala da je za arheologe svako istraživanje velika radost i da je oduševljena istraživanjem u Bijedićima.
Monnier, koja je inače specijalista za mikro arheologiju paleolitskog perioda, sa terena je uzimala uzorke za analizu hemijskog sastava materijala, kako bi saznali da li u njima postoje ostaci bakra. Sa velikim zadovoljstvom pokazala je bjeličastu materiju sakupljenu iz jedne posude, čiji će sastav radi dalje analize ponijeti u Minesotu.
Prema njenom zapažanju, ta materija podsjeća na izgorjeli kamen, što će biti predmet analiza.
“Hemijskom analizom pomoću mikroskopa pokušaćemo da definišemo o kojem materijalu se radi. Naime, u sedimentima ostaju komponente razloženih materija i kada koristite metod mikro arheologije – definisanje pomoću mikroskopa, može se dobiti više informacija, kazala je ona, precizirajući da se to istraživanje radi analizom nivoa molekula.
Eugen Morin je, kako je objasnio Baković, radio analizu kostiju, koja je pokazala da se najviše lovio jelen, srndać, vidra, medvjed, a manje su se gajile koze, ovce i krave.
Nalazište u Bijedićima sa mnogobrojnim predmetima iz perioda starog oko 6.500 godina prije nove ere, otkriveno je 2012. godine i, kako je ranije kazao arheolog Predrag Lutovac , “zajedno sa onim u selu Radmanci kod Berana, pomjera dosadašnja naučna saznanja o smjenjivanju kulture na ovim prostorima”. On je istakao da su ta nalazišta od velikog značaja za cijelu državu.
Baković je kazao da će istraživanja trajati do početka septembra.
“Nadamo se da ćemo u tom periodu doći do nivoa “zdravice”, odnosno sedimenta koji je intaktan, odnosno sterilant”, navodi on.
Iz literature je, istakao je Baković, poznato da su u tom periodu pojedine sahrane obavljane ispod podova kuća, ali da do tih nivoa još nisu stigli.
“Nadamo se da ćemo prilikom daljih istraživanja imati priliku da dođemo do značajnih podataka i nalaza koji će nam osvijetliti taj period crnogorske prošlosti. Kako i piše u literaturi prostor na kojem je ezgistiralo naselje zahvata površinu od 450 do 500 kvadratnih metara”, rekao je arheolog, napominjući da crnogorska istraživanja na crnogorskom arheološkim lokalitetima najčešće svjedoče o kontinuitetu života bez većih prekida, i da se oslanjaju na starije tradicije.
