U čitavom regionu bošnjački narod je autohton i utemeljen u društvenoj realnosti država u kojima živi, tu žele ostvarivati svoja prava, ali i raditi na međusobnom povezivanju. U Crnoj Gori su Bošnjaci dio državnog i društvenog bića i snažno podržavaju demokratske procese, euro-atlanski put i stabilnost, kazao je Suljo Mustafić, predsjednik Bošnjačkog vijeća na panelu „Bošnjaci u domovinskim zemljama – izazovi i perspektive u Crnoj Gori, koji je održan u Podgorici“.
„Ujedno, kroz institucije žele ostvarivati svoja prava, posebno u srazmjernoj zastupljenosti, očuvanju kulturnog identiteta, te obrazovanju i informisanju na maternjem njem jeziku. Želimo stabilan i demokratski ambijent i biti na mjestima odlučivanja, jer tako možemo ostvativati prava kroz obrazovni sistem, školstvo, socijalnu politiku, i posebno u kulturi i informisanju, jer je to ključno za očuvanje nacionlanog identiteta“, istakao je Mustafić.
Zećir Ramčilović, ambasador Sjeverne Makedonije u Crnoj Gori, kazao je da Bošnjaci u svim državama regiona trebaju ostvarivati svoja prava u okvirima institucija sistema, ali i raditi na međusobnom povezivanju i izgradnji zajedničkih institucija koje će se baviti pitanjima kulture, umjetnosti, tradicije i jezika, i svemu drugom što je zajedničko svim Bošnjacima u regiji .
„Sjeverna Makedonija je dobar primjer na kome se može vidjeti da relativno mala zajednica bošnjačkog naroda ima svoja i ustavna i zakonska prava i dosta ih je sprovedeno, kako na političkom nivou, tako u obrazovanju i informisanju“, kazao je Ramčilović
Sanadin Voloder, novinar i publicista iz Sarajeva, autor istraživanja o položaju Bošnjaka u zemljama regije, kazao je da se je na vrlo obuhvatnom uzorku u Crnoj Gor uočeno da su društvena i statusna prava ovog manjinskog naroda dobro regulisana kroz ustavna i zakonska rješenja, ali da se anketirani slažu da je potrebno još mnogo uraditi da bi se ona ostvarila u praksi.
On je kazao i da je veoma velki broj ispitanika ocijenio da Bošnjaci su veoma malo zastupljeni u obrazovnim programima, u kulturi i javnom informisanju.
„Veoma je nizak nivo implementacije bosanskog jezika kroz obrazovanje i školske programe, jako je malo Bošnjaka u instiutucijama kulture, a na Javnom servisu nema redakcije na bosanskom jeziku. Ovo su veoma ozbiljni problemi koje u velikom broju, vide i ističu ispitanici iz raznih opština“, kazao je Voloder.
