U tom smislu, Konvencija nameće obaveze potpisnicama da učine sve da se zaštiti više od 500 biljnih i više od 1.000 životinjskih vrsta, kao i značajan broj tipova staništa. Mrki medvjed (Ursus arctos L.) je naveden u Dodatku II, u kojem su pobrojane strogo zaštićene životinjske vrste koje je zabranjeno iskorišćavati, uznemiravati ili ugrožavati njihova staništa, uz povećanje saradnje između zainteresovanih strana i regulisanje iskorišćavanja nekih vrsta.
U skladu sa navedenim, Evropska inicijativa za krupne zvijeri, osnovana je 1995. godine radi rješavanja problematike zaštite velikih zvijeri, odnosno očuvanja populacija velikih zvijeri u suživotu sa ljudima. Eksperti u okviru ove inicijative, pripremili su Akcione planove zaštite velikih zvijeri, koji su prihvaćeni od Vijeća Evrope na sastanku stalnog odbora Bernske konvencije, u novembru 2000. godine.
U skladu sa obavezama koje proizilaze iz prihvaćenih međunarodnih konvencija, direktiva, planova i preporuka, Vlada je donijela u junu 2024. godine, Plan gazdovanja mrkim medvjedom (Ursus arctos L.) u Crnoj Gori, koji daje osnovne smjernice gazdovanja populacijom mrkog medvjeda, utemeljene na prihvaćenim međunarodnim konvencijama i sporazumima, kao i planovima i preporukama koje se odnose na očuvanje i zaštitu mrkog medvjeda u svijetu, Evropi a posebno u njenom alpsko-dinarsko-pindskom području. Ovaj Plan gazdovanja zasnovan je na naučnim i ekološkim principima u okviru zakonskih, gazdinskih, upravnih, kulturoloških i socijalnih okvira u Crnoj Gori i na taj način uredio uzgoj, zaštitu i korišćenje mrkog medvjeda, u budućem periodu.
U cilju realizacije ovog plana, Vlada je u aprilu tekuće godine donijela Akcioni plan mrkim medvjedom (Ursus arctos L.) u Crnoj Gori za 2025. godinu (što je godišnja obaveza), sa rokom važenja od 1. aprila do 31. marta 2026. godine, u kojem su istaknute najznačajnije mjere i aktivnosti koje će se sprovoditi u tekućoj lovnoj 2025/26. godini.
Osnovni cilj gazdovanja medvjedom je očuvanje stabilne populacije medvjeda, u brojnosti koja osigurava izbjegavanje opasnosti za lokalno stanovništvo i njegovu imovinu, sa što manje konfliktnih situacija između čovjeka i medvjeda i koja osigurava njenu sposobnost za opstanak i suživot sa čovjekom. To podrazumijeva gazdovanje u okviru međunarodnih i domaćih propisa i očuvanje njegovih prirodnih staništa, uz primjenu najboljih modela zaštite, sa težištem na uzgoju i zaštiti, kao i izbjegavanju opasnosti za čovjeka i njegovu imovinu, a potom i na njegovom održivom korišćenju.
Takođe, Zakonom o divljači i lovstvu, kao i Pravilnikom o mjerama za sprečavanje štete i načinu i postupku za ostvarivanje naknade štete od divljač, propisan je način sprječavanja štete koju divljač može nanijeti ljudima ili imovini na zemljištima na kojima se prostire lovište, kao i naknadu iste. S tim vezi, korisnici lovišta su dužni da preduzimaju potrebne mjere za sprječavanje štete, a vlasnici stoke i zemljišta na kojima se prostire lovište ili koja su u blizini lovišta dužni su da na tom zemljištu i objektima, kao dobar domaćin, preduzimaju sve potrebne mjere za sprječavanje ovih šteta.
Osim ovih mjera, navedeni dokumenti, daju i odgovarajuće mjere za očuvanje staništa, kao i mjere za sprječavanje pojavljivanja problematičnih jedinki medvjeda, odnosno mjere za rješavanje problematičnih medvjeda.
U tom smislu, radi lakšeg i bržeg rješavanja zadataka vezanih za sprovođenje Planova gazdovanja, a naročito u slučaju potrebe rješavanja hitnih i neželjenih situacija na terenu (pojava problematičnih jedinki opasnih po ljude, stoku i drugu imovinu, bolesti, stradanje u saobraćaju, potreba zaplašivanja jedinki, premještanje i sl.), Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je obrazovalo Interventni tim, kao uže operativno tijelo koje sarađuje lokalnim korisnikom lovišta, upravljačem zaštićenog područja, lokalnim stanovništvom i dr. zainteresovanim grupama.
Prilikom pojave mrkog medvjeda koji izaziva probleme (ne bježi od ljudi, ponovljeno radi štete u naselju, traži hranu iz ljudskih izvora, predstavlja i opasnost za ljude i dr.) potrebno je preduzeti mjere odvraćanja medvjeda od nepoželjnih oblika ponašanja (uklanjanje izvora hrane, sprečavanje pristupa i pokušaji tjeranja). Pri tome treba konsultovati lokalnog člana Interventnog tima i stručnu službu korisnika lovišta, odnosno zaštićenog područja.
Ako medvjed i dalje predstavlja opasnost, Akcioni plan za 2025. godinu, ostavlja mogućnost interventnog odstrjela takvih jedinki.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ima puno razumijevanje za sve probleme sa kojima se susreću poljoprivrednici, stočari i mještani seoskih područja, kojima stoji raspolaganju za svaki vid pomoći i saradnje, u skadu sa važećim propisima i planovima.
