Može li Crna Gora postati kripto raj? Odgovor na ovo pitanje mogao bi donijeti najavljeni zakon koji treba da reguliše tržište elektronskim novcem.
Dok se čeka na zakon, obavljaju se transakcije na kripto berzama, nude nekretnine za kriptovalute, bilo je pokušaja rudarenja (proizvodnje) elektronskog novca a postavljen je i prvi kriptomat.
Vlada je formirala pa ugasila Direkciju za kriptovalute i blokčejn.
Nakon dolaska u Crnu Goru takozvani kralj kriptovaluta Hjeong Do Kvon je uhapšen i čeka izručenje po međunarodnim potjernicama zbog prevare.
Osnivač jedne od najjačih kriptovaluta „Ethereuma“ Vitalik Buterin, dobio je crnogorsko državljanstvo, a Centralna banka Crne Gore dogovarala saradnju sa „Ripple“, provajderom kripto i blokčejn rješenja.
Odgovarajući na pitanje otkud velika imena kriptoindustrije u Crnoj Gori koja nema zakona o toj oblasti, ni razvijeno tržište, analitičar kriptovaluta Novak Svrkota kaže da se radi o relativno maloj ali dobro povezanoj zajednici.
„Došlo se na ideju da se pravi kripto raj u Crnoj Gori. Kriptozajednica traži malu zemlju koja je otvorena i koja bi mogla da donese kripto friendly zakone, jer su trenutni zakoni u nekim zemljama dosta restriktivni“, ističe on.
Svrkota je bio dio Vladinog Direktorata za blokčejn.
Kriptovalute su digitalne valute koje u realnom svijetu nemaju fizički oblik kao što su novčanice ili kovanice.
Najpoznatija kriptovaluta bitkoin puštena je u opticaj 2009. godine. Tada je vrijedio tek nekoliko centi, vrhunac je dostigao novembra 2021. kada mu je vrijednost bila 69.045 dolara. Danas vrijedi 42.682 dolara.
Bitkoin je samo jedna od kriptovaluta, a sve one vezane su za blokčejn sistem transakcija.
Blokčejn se često predstavlja kao virtuelna knjiga koja se nalazi na internetu i u kojoj su zapisane informacije o sprovedenim transakcijama.
Da će Crna Gora ući u posao sa kriptovalutama prvi put je pomenuo sadašnji premijer Milojko Spajić, dok je bio ministar finansija u Vladi Zdravka Krivokapića 2021. godine.
Tada je formirana i Direkcija za kriptovalute i blokčejn.
Tokom 2022. je na Luštici, egzotičnom poluostrvu nedaleko od Tivta, održana konferencija o novim tehnologijama i blokčejnu kojoj je prisustvovao osnivač kriptovalute „Ethereum“, Vitalik Buterin.
Buterinu je iste godine i dodijeljeno crnogorsko državljanstvo.
Krivokapićeva Vlade tada je saopštila da će on „doprinijeti razvoju blokčejn industrije i crnogorske ekonomije“.
Spajić se potom sastao i sa čelnicima kompanije JAN3 koja se takođe bavi kriptovalutama, čemu je prisustvovao i Filip Karađorđević princ Srbije.
„Razgovaralo se o tome kako vodeća kriptovaluta Bitkoin može pomoći Crnoj Gori da iskoristi hidroelektrični potencijal“, navedeno je na mreži X.
Prošle godine Centralna banka je dogovorila saradnju sa provajderom kripto i blokčejn rješenja, kompanijom „Ripple“, kako da razvije pilot program za pokretanje prve digitalne valute u Crnoj Gori.
„Uvođenje digitalne valute ili nacionalnog stabilcoina, odnosno stabilne valute je još jedan korak naprijed ka digitalizaciji finansijskih usluga i širenju prostora za dostupnost finansijskih usluga građanima“, navedeno je tada u saopštenju Centralne banke Crne Gore.
U Crnoj Gori se u martu prošle godine našao i Do Kvon takozvani kralj kriptovaluta.
On je uhapšen na podgoričkom aerodromu zbog falsifikovanog pasoša.
Potražuju ga SAD i Južna Koreja zbog štete koja je počinjena investitorima krahom njegovih kriptovaluta Luna i Terra, a koja se procjenjuje na više od 40 milijardi dolara.
Do sada nije otkriveno kako je i iz kojeg razloga Do Kvon došao u Crnu Goru.
Do Kvon je i dalje u pritvoru gdje čeka okončanje pravosudnog procesa o ekstradiciji.
Premijer Spajić je, pod pritiskom političkih protivnika, prošle godine priznao da je upoznao Do Kvona prije nego što je saznao da za njim traga više zemalja.
Bivši premijer Dritan Abazović je pred izbore 2023. pokušao da dovede u vezu Spajića sa Do Kvonovim poslovima, što je potvrdio i njegov partijski kolega tadašnji ministar unutrašnjih poslova, Filip Adžić:
„U laptopu (Do Kvona) su i dokazi o zajedničkom poslovanju Spajića i Do Kvona. Možda je to legalno poslovanje sa jednim od najtraženijih bjegunaca, ali to je predmet istrage“.
Nadležno tužilaštvo bavilo se ovim slučajem, ali za sada nije utvrdilo postojanje takve veze.
Abazović i dalje insistira da se istraže veze Spajića sa Do Kvonom.
Mogućnost stvaranja novih virtuelnih novčića takozvanim rudarenjem nije skroz nestalo u Crnoj Gori, iako je posljednjih nekoliko godina neisplativo, tvrde sagovornici Radija Slobodna Evropa.
Sredinom januara ove godine državljanin Srbije je pokušao da u Crnu Goru unese opremu za rudarenje kriptovalutama vrijednu skoro sedam hiljada eura. To su osujetili carinici i granični policajci.
Kako je navedeno u saopštenju Uprave policije, državljanin Srbije K.D. koji je pokušao da unese neprijavljenu opremu „predat je službenicima policije“.
Kakav je bio epilog ovog slučaja, Radiju Slobodna Evropa iz policije nije odgovoreno.
Rudarenje kriptovaluta prvi put je otkriveno tokom 2020. godine kada je policija uhapsila dvije osobe i oduzela 250 računara u podrumu jedne zgrade u Podgorici.
Hapšenja nije uslijedilo zbog „rudarenja“ već zbog dugotrajnog nelegalnog korištenja struje za „iskopavanje“ kriptovalute. Okrivljeni su odgovarali samo za krađu struje.
IT stručnjak Boris Radović za Radio Slobodna Evropa podsjeća da se kriptovaluta nekad mogla zaraditi „rudarenjem“, odnosno kompjuterskim „rješavanjem“ matematičkih jednačina za koje je bio potreban specijalizovani hardver, ogromna količina struje i vrijeme.
Kriptorudarenje je, kaže, od prvobitne ekspanzije, danas neisplativo zbog visokih troškova a male dobiti.
„Sa rudarenjem sam imao lično iskustvo. Nakon pet mjeseci ‘rada’, iskopana su četiri virtuelna novčića jedne kriptovalute – vrijednosti oko 800 eura. Kako ih nisam na vrijeme pretvorio u pravi novac, gubili su na vrijednosti. Sada vrijede oko 120 eura, što jedva može da nadoknadi cijenu struje koja je utrošena dok su se iskopali“, navodi Radović.
U Tivtu je prošle godine pronađen kriptomat, uređaj za razmjenu virtuelnog novca.
Bio je smješten u privatnom klubu Salon Prive, u luksuznom kompleksu Porto Montenegro.
Vlasnik Yong Hon Kong, malezijskog porijekla, u policiji je rekao da je legalno nabavio i uvezao aparat, ali da nikad nije stavljen u funkciju iz tehničkih razloga.
U izjavi policiji, u koju je Radio Slobodna Evropa imao uvid, Kong je pojasnio da je u Vladi pokušao da provjeri zakonski okvir za postavljanje automata ali da je njegovom advokatu rečeno da ta oblast u Crnoj Gori nije regulisana zbog čega se ne može odobriti ali ni zabraniti njegovo postavljanje i rad.
Iz tadašnje Vlade je saopšteno da se radi o nelegalnom uređaju.
„Ne postoji zakonski osnov da bi se sprovodila ta trgovina. Sve vezano za trgovinu preko tog aparata je nelegalno“, kazao je tadašnji ministar finansija, Aleksandar Damjanović.
Da se aparat i dalje nalazi u Tivtu za Radio Slobodna Evropa je potvrdio Kongov advokat, Ratko Pantović.
Kako je rekao, protiv njegovog klijenta nikakav postupak nije pokretan jer za to nema zakonskog osnova.
Prema riječima Svrkote, postoje dva segmenta rada sa elektronskim novcem: jedan su kupoprodaje na kripto tržištu, a drugi korišćenje kriptovaluta za plaćanja,
„Kupovine je mnogo više, naročito kada dođe do skokova na tržištu. Istovremeno, plaćanja kriptovalutama inostranstvu su brža i jeftinija nego prebacivanje sredstava uobičajenim načinom preko banaka čije su provizije i konverzije često nepovoljne“, kaže Svrkota.
Kada je riječ o obimu transakcija u Crnoj Gori, Svrkota kaže da je to teško procijeniti.
„Iznosi variraju i zavise od stanja na kriptotržištu. Ta valuta se koristi u trgovini nekretninama na primorju, a programeri dio zarade dobijaju u digitalnom novcu. Koriste je osobe iz zemalja kao što su Ukrajina i možda Rusija koja je pod sankcijama, kako bi izbjegli komplikacije koje nosi interakcija sa bankarskim sistemom“, ističe on.
Svrkota dodaje da svjetske berze kriptovaluta korisnicima iz Crne Gore dozvoljavaju registraciju kako bi trgovali u ovim valutama.
Jedna od njih je i Marija iz Podgorice koja za Radio Slobodna Evropa navodi da je prije sedam godina investirala kupujući manju količinu Bitkoin, najpoznatije digitalne valute.
„To je bilo iz znatiželje, da okušam sreću bez ikakvog očekivanja da zaradim. Bilo je interesantno svakodnevno pratiti kako iznos u digitalnom novčaniku raste. U momentu kada je vrijednost bitkoin dostigla deset puta veću vrijednost, prodala sam i od novca organizovala egzotično bračno putovanje za mene i supruga“, kaže Marija.
Ona navodi da ima pozitivno iskustvo, ali da danas nema želju da nastavi sa investiranjem.
Boris Radović kaže da je imao i dobitaka i gubitaka u trgovini digitalnim valutama.
„Nikad ne znate hoće li nešto porasti ili pasti u bescjenje. Oscilacije u kripto svijetu su daleko veće nego na klasičnoj berzi“, ističe Radović.
On objašnjava da bitkoin u početku nije vrijedio ništa, da bi u maksimumu dostigao vrijednost od 60 hiljada eura. Potom su se pojavile nove valute Ethereum, Ripple, Stellar, Tether… i još stotine drugih.
„Rođene su virtuelne berze, trgovinska razmjena i mnoštvo korisnih mogućnosti. Plašt anonimnosti koji je nosilo plaćanje kriptovalutama, omogućavao je cvjetanje i kriminalnih aktivnosti, pa smo od 2016. kao korisnici Interneta, stalno na meti raznih crypto-locker virusa“, kaže Radović.
Ocjenjuje da je novi svijet kriptovaluta neregulisan, nema centralni autoritet, ima samo ravnopravne članove – Nodove.
„Cijenu kriptovaluta ne određuje niko zasebno, osim nama poznatih zakona ponude i potražnje. Ako je nešto traženo, pogotovo od miliona ljudi, dobiće na cijeni, makar bilo parče programerskog koda. Ogroman procenat tih ljudi nema predstavu šta je u stvari kriptovaluta i kako sve to funkcioniše“, riječi su Radovića.
I analitičar Novak Svrkota potvrđuje da postoje rizici u trgovini kriptovalutama, zbog čega je potrebno znanje o platformama koje treba koristiti.
Upozorava i da ne treba nasjedati na oglase u kojima se obećava brza zarada.
„Pored edukacije, neophodno je minimum pet godina za investiranje“, riječi su Svrkote.
Zbog činjenice da je oblast kriptovaluta u Crnoj Gori zakonski neregulisana, država gubi novac.
„Država gubi jer nema kontrolu nad tokovima novca i nema poreskih benefita. Regulacija bi donijela neku sigurnost kompanijama i ljudima koji se time bave i podsticaj da razvijaju biznis. A bankarskom sektoru bi dala odriješene ruke da pružaju usluge za razmjenu kriptovaluta ili investiranje“, kaže Svrkota.
Iz Ministarstva finansija nisu odgovorili na pitanje RSE da li Vlada priprema zakon koji bi regulisao tržište kriptovaluta te koliki je obim trgovine elektronskim novcem u Crnoj Gori.
U preporukama izvještaja Evropske komisije iz 2022. se navodi da Crna Gora mora ojačati kapacitete kako bi se utvrdili i analizirali ilegalni finansijski tokovi kriptovalutama.
Evropska komisija ovu preporuku nije ponovila u izvještaju za 2023.
Evropska unija je u martu 2022. najavila mjere protiv moguće upotrebe kriptovaluta u nelegalnoj trgovini.
U junu je uvela nove zakone kako bi osigurala da će se „kriptoimovina pratiti i identifikovati kako bi se spriječilo pranje novca, finansiranje terorizma i druga krivična djela“.
I ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država je preduzelo korake da spriječi nelegalnu upotrebu kriptovaluta.
