Najnovije prognoze MMF-a donose zabrinjavajuće tonove za bosanskohercegovačku ekonomiju. Prema objavljenim podacima, rast realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) BiH usporiće sa projektovanih 2,4 odsto u 2025. na 2,3 odsto u 2026. godini. Istovremeno, prosječna godišnja inflacija, umjesto smirivanja, zabilježiće rast sa četiri na pet procenata.
Stručnjaci Fonda ističu da se osnovni razlozi za ponovno razbuktavanje inflatornih pritisaka nalaze u globalnim poremećajima cijena energenata, ali prije svega u rastu cijena hrane na domaćem i međunarodnom tržištu.
Poljoprivreda pod pritiskom klimatskih šokova
Poseban segment u analizama privrednih kretanja zauzima poljoprivredni sektor, koji se ove godine suočio sa ozbiljnim elementarnim nepogodama i dugim sušnim periodima. Značajan pad prinosa ključnih poljoprivrednih kultura — u prvom redu kukuruza, čiji su rod i kvalitet na mnogim parcelama u Semberiji i Posavini pretrpjeli dvocifren procenat štete — direktno utiče na rast cijena stočne hrane, a posljedično i mesa i mliječnih proizvoda.
„Usporavanje privrednog rasta uz rast inflacije dovodi nas u opasnu zonu takozvane niske konjunkture, gdje kupovna moć građana opada brže nego što ekonomija uspijeva da stvori novu vrijednost. Posebno brine činjenica da su primarni udari koncentrisani u sektoru hrane, gdje su nepovoljni vremenski uslovi znatno smanjili prinose ratarskih kultura poput kukuruza, što direktno preliva troškove na cjelokupan lanac snabdijevanja”, navodi se u reakcijama ekonomskih analitičara na najnoviji izvještaj MMF-a.
Građani pred novim udarom na kućne budžete
Rast inflacije na pet odsto znači da će troškovi života ponovo preteći rast prosječnih plata u oba entiteta. Predstavnici udruženja za zaštitu potrošača naglašavaju da je potrošačka korpa već dospjela do nivoa koji je nepriuštiv za prosječno domaćinstvo, te da će novi talas poskupljenja hrane najteže pogoditi penzionere i radnike sa najnižim primanjima.
S druge strane, MMF u svojim preporukama vlastima u BiH ponovo podvlači potrebu za provođenjem strukturnih reformi, obuzdavanjem tekuće javne potrošnje i usmjeravanjem budžetskih sredstava u kapitalne investicije i podršku poljoprivredi kako bi se ublažili spoljni i klimatski šokovi.
Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda, postepeno smirivanje inflatornih pritisaka i stabilizacija cijena u BiH mogu se očekivati tek od 2027. godine, pod uslovom da ne dođe do novih geopolitičkih ili energetskih poremećaja na globalnom tržištu.
