Stav je i da bi Razvojna banka Crne Gore „najbolje služila društvu tako što bi zadržala svoj fokus na njen mandat koji je imala ranije“, a kako bi ispunila svoju odgovornost očuvanja finansijske stabilnosti, CBCG mora da ostane operativno nezavisna i da bude adekvatno kadrovski popunjena.
Međunarodni monetarni fond (MMF) procijenio je da će fiskalni deficit Crne Gore u 2025. godini porasti na između 3,5 i 3,7 odsto BDP-a, što je iznad zakonski dozvoljenog limita, dok bi bez novih mjera mogao premašiti i četiri odsto BDP-a do kraja decenije. U najnovijem izvještaju nakon posjete Podgorici, MMF upozorava da je neophodno hitno uvesti mjere za obuzdavanje potrošnje i povećanje budžetskih prihoda, kako bi se javne finansije stabilizovale i uskladile sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti, te omogućio put ka ulasku u eurozonu 2028. godine. Fond naglašava da rastući rashodi za zdravstvo, penzije i odbranu, kao i efekti programa Evropa sad 2.0, predstavljaju ključne izazove za održivost budžeta.
Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koju je predvodio Srikant Seshadri, a koju su činili Serhan Čevik, Amit Kara i Jiaćiong Jao, posjetila je Podgoricu tokom perioda od 15. do 26. septembra i sastala sa predsjednikom Jakovom Milatovićem, ministrom finansija Novicom Vukovićem, guvernerkom Centralne banke Irenom Radović, kabinetom predsjednika Vlade, poslanicima Skupštine, državnim zvaničnicima, predstavnicima privatnog i finansijskog sektora, akademskom i diplomatskom zajednicom. Na kraju posjete, Misija je dala sljedeću izjavu:
„Vijesti“ prenose cijeli nalaz Misije MMF-a:
Faza ekonomskog oporavka nakon pandemije je sazrela. Ekonomija se proširila u prosjeku za nekih 9 procenata tokom perioda 2021-2023. Ovaj snažan oporavak je pokrenut izrazitim skokom međunarodnog turizma, prilivom migranata iz Rusije i Ukrajine, kao i mjerama fiskalnog podsticaja. Međutim, ekonomski rast je došao na umjereni nivo na 3,2 procenta u 2024. godini, a poslednji podaci ukazuju na to da se kreće oko istog nivoa u prvoj polovini 2025. Ovi trendovi upućuju na to da je ekonomija sada konvergirala ka svom produktivnom potencijalu. Kao što se vidi i u drugim djelovima regiona, inflacija sada ima uzlazni trend, djelimično podstaknuta rastućim bruto zaradama. Nakon oštrog pada sa vrhunca koji je iznosio 13 procenata u 2022. godini na samo 1 procenat u septembru 2024, ukupna inflacija se povećala na 4,6 procenata u avgustu 2025, dok je bazna inflacija (isključujući kretanje cijena hrane i energije) bila na 3,7 procenata.
Projektovano je da će rast ostati oko trenutnih nivoa u srednjoročnom periodu, dok će se inflacija postepeno smirivati. Na osnovu naših projekcija iz osnovnog scenarija, ekonomski rast je projektovan na 3,2 procenta u 2025. godini, u velikoj mjeri zasnovan na preliminarnim indikacijama umjerene ljetnje turističke sezone. U ovom trenutku se predviđa da će rast u periodu od 2026-2030. ostati na sličnim nivoima, što se poklapa sa trenutnom potencijalnom stopom rasta ekonomije. Očekuje se da će ukupna inflacija ostati povišena ove godine, sa mjesečnim prosjekom od 4 procenta, usporavajući prema 2 procenta na srednji rok.
Fiskalni pritisci se postepeno povećavaju. Mi projektujemo da će fiskalni deficit opšteg nivoa države porasti sa 2,9 procenata BDP-a iz 2024. na 3,5-3,7 procenata BDP-a ove godine. Bez svježih mjera kojima bi se ograničila potrošnja i povećali prihodi, prognoza u osnovnom scenariju je da će fiskalni deficit nastaviti da postepeno raste, prebacujući 4 procenta BDP-a do 2030. godine. Ovo je uglavnom zbog toga što će dugoročni rashodi za socijalno staranje (zdravstvo i penzije) biti pod pritiskom starenja stanovništva, dok su se i obaveze za vojnu potrošnju takođe povećale. Projektuje se da će odnos duga i BDP-a postepeno rasti na oko 65 procenata BDP-a do 2030. godine, kako budu rasli fiskalni deficiti.
Eksterni disbalansi se takođe proširuju. Očekuje se da će se deficit tekućeg računa oštro proširiti na oko 18 procenata BDP-a u 2025. godini. Ovo je usljed privremenog pada izvoza električne energije, indikacija umjerenosti u turizmu, kao i značajnog povećanja potražnje potrošača za uvoznom robom. Pod pretpostavkom da će se izvoz električne energije povratiti od 2026. i nakon toga, deficit tekućeg računa će se djelimično ublažiti u pravcu nivoa od 15 procenata BDP-a na srednji rok (što je veće od nedavnog prosjeka od 12,6 procenata BDP-a). Deficiti tekućeg računa zahtijevaju proporcionalne prilive kapitala kako bi bili u potpunosti finansirani. Da bi Crna Gora povećala svoj proizvodni kapacitet, a da pritom ne povećava dug kroz dodatno zaduživanje, Crna Gora treba da privuče prilive kapitala kroz veće strane direktne investicije (SDI).
Fiskalnu politiku treba ponovo kalibrirati, kako bi se prilagodila ekonomskim okolnostima koje se mijenjaju. Kako je napomenuto, projektovano je da će se fiskalni deficiti proširiti u 2025. na 3,5-3,7 procenata BDP-a. Nadležni organi su preduzeli ohrabrujuće korake kako bi nadomjestili pad [prihoda od] doprinosa za socijalno osiguranje od usvajanja Evropa sad 2.0 (koji smo mi procijenili na 1,6 procenata BDP-a). One uključuju promjene PDV-a, akciznih poreza i naknada od igara na sreću. Čak iako bi ove mjere u potpunosti nadomjestile pad kod [prihoda od] doprinosa za socijalno osiguranje, nije jasno da li će one biti adekvatne u budućnosti, kako se drugi dugoročni rashodi budu povećavali (kako je prethodno navedeno). Pored toga, kako se ekonomija sada približava svom trenutnom produktivnom potencijalu, nastavljanje sa injekcijom fiskalnih podsticaja bi dovelo do rizika da dođe do podgrijavanja inflatornih pritisaka. Stoga se nadležnim organima savjetuje da implementiraju svježe mjere kako bi obuzdali rashode i povećali prihode. Ako bi to uradili, to bi takođe pomoglo da se fiskalna pozicija uskladi sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti Crne Gore (kojim se zahtijeva da deficiti ne prelaze 3 procenta BDP-a i da javni dug ne bude veći od 60 procenata BDP-a). Dodatno, ovo bi bilo konzistentno sa aspiracijama Crne Gore da se pridruži eurozoni nakon pristupanja Evropskoj uniji, koje je ciljano za 2028.
Mi preporučujemo da nadležni organi imaju za cilj izbalansirani primarni budžet. Kako bi se postigao ovaj cilj, nadležni organi bi mogli da: (i) ograniče stopu rasta ukupnog fonda zarada javnog sektora; (ii) pažljivo eliminišu neproduktivna poreska izuzeća; i (iii) uštede očekivane prilive prihoda koji će nastati od davanja koncesije za modernizaciju i upravljanje aerodromima u zemlji. Međutim, u periodu nakon tri naredne godine, ove mjere neće više biti dovoljne kako bi se postigao izbalansirani primarni budžet. Do 2035. godine, Crnoj Gori će biti potrebno dodatnih prihoda u iznosu od 5-6 procenata BDP-a kako bi pokrila pritiske na strani potrošnje koji proizilaze iz starenja stanovništva, preuzetih obaveza koje se odnose na odbranu i klimatskih promjena (vidjeti u nastavku). Prikupljanje tih resursa će zahtijevati dublje strukturne fiskalne napore, kao što su: (i) reforma državnog službeničkog sistema, uključujući sveobuhvatnu reviziju njegove veličine i strukture zarada; (ii) snažnije povezivanje starosne granice za penzionisanje sa očekivanim životnim vijekom i sprovođenje pažljive revizije opcija za prijevremeno penzionisanje; (iii) povećanje efikasnosti rashoda za zdravstvenu zaštitu kroz unaprijeđene procese nabavke ljekova i izdavanja lijekova na recept, kao i istraživanje mogućnosti za uštede troškova kroz spajanje zdravstvenih institucija gdje je to izvodljivo; (iv) bolje ciljanje socijalnih davanja ka onima kojima je to potrebno kroz unaprijeđenu provjeru imovinskog stanja; i (v) snaženje upravljanja javnim investicijama kroz dobro definisanje liste projekata, gdje je njihov prioritet utvrđen na osnovu njihovog ekonomskog povrata i povrata po društvo.
Unaprijeđenje Zakona o fiskalnoj odgovornosti i operecionalizacija nezavisnog fiskalnog savjeta predstavljaju trenutne prioritete. Snažnija usklađenost sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti će zahtijevati izmjene kako bi se jasno i usko definisale izuzetno vanredne okolnosti pod kojima se on može privremeno suspendovati. Zakon bi takođe trebalo da uključi dobro definisane vremenske rokove za korektivne radnje u takvim izuzetnim slučajevima. Operacionalizacija dugo odlaganog nezavisnog fiskalnog savjeta, tako što će odmah finalizirati njegovi članovi, bi poboljšala praćenje fiskalnog učinka i podržala fiskalnu održivost stvaranjem mehanizma za transparentno davanje savjeta i rana upozorenja ako postoji rizik da fiskalni rezultati krenu izvan plana.
Klimatske promjene imaju značajne ekonomske implikacije za Crnu Goru. Zemlja je posvećena ubrzavanju svoje tranzicije ka niskougljeničnoj ekonomiji i smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte (za 55 procenata do 2030. i za 60 procenata do 2035. u odnosu na nivoe iz 1990. godine), zajedno sa eliminisanjem proizvodnje električne energije iz uglja do 2041. Očekuje se da će nacionalna cijena za emisiju ugljenika (cijena koju zagađivači plaćaju za emisije gasova sa efektom staklene bašte) povećaće se do nivoa u EU. Iako se konkretni vremenski okvir za konvergenciju cijena za emisiju ugljenika i dalje razmatra, vjerovatno će ovo na kraju rezultirati većim troškovima za domaću električnu energiju. Crna Gora je takođe jako izložena rizicima koji su povezani sa klimatskim promjenama – uključujući suše, šumske požare i poplave – dok s druge strane povećanje broja stanovnika u glavnom gradu i primorskom regionu pojačava pritisak na vodene resurse. Prilagođavanje na ove rizike će zahtijevati investicije u infrastrukturu koja je otporna na klimatske promjene.
Bankarski sektor Crne Gore ostaje generalno zdrav. Indikatori kapitala, likvidnosti i kvaliteta aktive su snažni. Kreditiranje od strane banaka prema privatnom sektoru se brzo proširilo, a cijene nekretnina su naglo porasle, naročito u posljednje dvije godine. To je podstaklo Centralnu banku Crne Gore (CBCG) da poveća nivoe kapitala za banke, kao odgovarajuću mjeru za potrebe predostrožnosti. CBCG bi trebalo da nastavi da prati rane znake stresa – naročito u segmentima gotovinskih kredita i kredita za nekretnine – kao i da održava snažne supervizorske kapacitete i sprovođenje propisa u oblasti sprečavanja pranja novca. Mi pozdravljamo integraciju Crne Gore u SEPA i TIPS Clone, jer će to smanjiti transakcione troškove i osnažiti finansijsku integraciju.
Po našem mišljenju RMMF upozorava da će javni dug dostići 65% BDP-a do 2030. ako se ne sprovedu reforme penzionog sistema, zdravstva i poreske politike.. RBCG je istorijski obavljala funkciju poboljšanja pristupa kreditiranju u određenim sektorima i regionima koje sektor poslovnog bankarstva nije adekvatno pokrivao. To je naročito koristan društveni poduhvat i treba da bude i dalje u središtu fokusa RBCG-a. Kako bi se izbjegli potencijalni rizici po fiskalnu i finansijsku stabilnost, mi pozivamo na izuzetnu obazrivost kada je u pitanju predloženo proširenje aktivnosti RBCG-a (kao što su primanje depozita i učešće u platnom prometu).
Kako bi ispunila svoju odgovornost očuvanja finansijske stabilnosti, CBCG mora da ostane operativno nezavisna i da bude adekvatno kadrovski popunjena. CBCG nije samo odgovorna za regulaciju i superviziju banaka, već je zadužena i za makroprudencijalne politike, planiranje u slučaju nepredviđenih okolnosti i zaštite finansijskog sektora od malignih uticaja kao što je pranje novca. Kako i kada se Crna Gora pridruži Eurozoni, CBCG će takođe preuzeti odgovornosti koje se tiču monetarne politike. To će zahtijevati da CBCG ostane operativno nezavisna i kadrovski ekipirana pojedincima koji imaju specijalizovane vještine i relevantno iskustvo. Mi snažno pozivamo na sve aktere da osiguraju da se upražnjene pozicije na visokom nivou adekvatno popune što je prije moguće, u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci.
Strukturne politike treba da imaju za cilj da unaprijede ekonomsku otpornost i da proizvedu veći kvalitet ekonomskog rasta. Turistička ponuda se može proširiti u oblastima kao što su ekološki segmenti i segmenti avanturističkog turizma, a istovremeno učiniti da zemlja bude privlačnija za digitalne nomade. To bi pomoglo u rješavanju sve većih eksternih disbalansa. Istovremeno, generalno ekonomsko oslanjanje na turizam mora da se smanji kroz diverzifikovanje u oblastima kao što su obnovljivi izvori energije (s obzirom na njena prirodna bogatstva), kao i kroz stvaranje privlačnog i predvidljivog poslovnog okruženja i za mala i srednja preduzeća (MSP) i strane direktne investitore. Ekonomski rast postaje sve više vođen potrošnjom i mora se ponovo usmjeriti prema investicijama. Ne samo da će biti potrebne veće investicije u fizičku i digitalnu infrastrukturu, već će i radna snaga morati da se prilagodi stalnim tehnološkim inovacijama kako bi se privuklo više stranih direktnih investicija. Trenutno su SDI u Crnoj Gori u velikoj mjeri koncetrisane u nekretnine i građevinarstvo, čime se naglašava potreba da se zemlja učini privlačnijom destinacijom za investicije i u druge sektore. Ekonomska integracija sa EU može da pomogne da se povećaju i diverzifikuju izvori SDI, ukoliko budu propraćeni sa sprovođenjem struktrunih reformi.
Treba ponovo uspostaviti usku vezu između rasta produktivnosti i rasta zarada. Programi Evropa sad su ostvarili značajan napredak u formalizovanju „zarada na ruke“ (neprijavljane isplate radnicima u gotovini). Procjenjuje se da su ovi programi generisali do jedne trećine povećanja formalne zaposlenosti u periodu 2021-2024. Poboljšala se i finansijska inkluzija, kako je smanjenje „zarada na ruke“ povećalo pristup potrošačkim kreditima. Važno je da se osigura da budući rast zarada prati rast produktivnosti. U protivnom, postoji rizik da bi se snažniji zahtjevi za zaradama mogli proširiti na cijelu distribuciju zarada, što bi moglo da rezultira potkopavanjem konkurentnosti, kao i spiralama povećanja zarada i cijena. Poslodavci su takođe razumljivo zabrinuti da bi suštinske promjene radnog vremena mogle dodatno da oslabe vezu između zarada i produktivnosti i povećaju njihove troškove.
Metode za prikupljanje primarnih podataka o turizmu treba da odgovore na uslove koji se mijenjaju. Trenutno CBCG izračunava prihode od turizma za potrebe izrade podataka o bilansu plaćanja. Ona to radi na način koji je u potpunosti konzistentan sa MMF-ovom statističkom metodologijom BPM6. Međutim, to uključuje transformaciju izvornih primarnih podataka koje obezbjeđuju drugi organi (kao što su Ministarstvo turizma, MONSTAT i lokalne turističke organizacije), a koji se odnose na broj posjetilaca, kao i na trajanje boravka i vrstu smještaja tokom njihovog boravka. Nedavni razvoj dogođaja ukazuje na potrebu za podacima sa većim stepenom detalja i detaljnijim metodama kako bi se tačno napravila razlika između turista i migranata i povezanih rashoda koje se odnose na njih. Za poboljšanja koja su potrebna biće potrebno određeno vrijeme i koordinacija, kako bi se ista realizovala. Podstičemo relevantne organe koji su zaduženi za proizvodnju primarnih podataka da implimentaciju ovih promjena postave kao visok prioritet i da na kraju preuzmu nadležnost za proizvodnju podataka o turizmu. U međuvremenu, treba nastaviti objavljivanje detaljnih podataka o bilansu plaćanja.
