Povodom teksta “Gorivo skuplje 3 centa, ka Jugopetrolu guraju trgovce” reagovalo je Ministarstvo energetike i rudarstva, čije reagovanje prenosimo integralno.
“Navedenim tekstom iznesen je niz neutemeljenih i potpuno netačnih informacija, krajnje tendenciozno i nedobronamjerno, a koje se odnose na zakonsko rješenje koje uređuje pitanje sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima. Udruženje naftnih kompanija Crne Gore i Grupacija distributera nafte i naftnih derivata navode, između ostalog, da se privatnim uvoznicima nameće obaveza da o svom trošku obezbijede i čuvaju potrebne rezerve; da se domaćim kompanijama nameće obaveza koju one ne mogu finansijski da ispune; da ih zakon tjera da usluge plaćaju direktnom konkurentu Jugopetrolu, da će sve to dovesti do njihovog gašenja; da im se nameće obaveza skladištenja bez obzira da li raspolažu skladišnim kapacitetima u Crnoj Gori, što je u potpunoj suprotnosti sa namjerom zakonopisca i tekstom predloženog zakonskog rješenja.
Naime, Predlogom zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima predviđeno je da obavezne rezerve naftnih derivata formira Uprava za ugljovodonike i najveći uvoznici naftnih derivata. Naftne derivate koji su najviše zastupljeni na tržištu Crne Gore u promet stavljaju dominantno četiri kompanije i to motorne benzine oko 98%, a eurodizel preko 95% ukupnih potreba, i to su upravo kompanije koje će imati obavezu formiranja obaveznih rezervi.
Dakle, naftne kompanije koje Udruženje naftnih kompanija deklariše kao “domaće”, uopšte nemaju obavezu formiranja obaveznih rezervi naftnih derivata, iako su sve naftne kompanije koje posluju na našem tržištu registrovane u Crnoj Gori i posjeduju licencu za trgovinu na veliko i/ili malo naftnim derivatima, shodno Zakonu o energetici. Zakonsko rješenje ne pravi razliku po osnovu domicilno stranih ili domaćih naftnih kompanija, već isključivo po količini uvezenih derivata, što znači da niti jedna članica Udruženja naftnih kompanija nema obavezu formiranja rezervi, niti će je imati shodno najavljenom povećanju prometa naftnih derivata za potrebe potrošnje u 2024. godini koji je za 12,3% viši od ostvarenja potrošnje u 2023. godini, u skladu sa Energetskim bilansom Crne Gore za 2024. godinu.
Uprava za ugljovodonike svoju obavezu formiranja obavezih rezervi mora da ispuni čuvanjem gotovih proizvoda, dok isti uslov za uvoznike naftnih derivata ne važi. Dakle, uvoznici naftnih derivata koji imaju obavezu formiranja rezervi mogu sami odlučiti hoće li svoju obavezu u dijelu ili cjelosti ispuniti čuvanjem gotove robe ili samom rezervacijom robe, osiguravajući da tu robu mogu povući u bilo kom momentu. Naftne kompanije će dobiti dio naknade, koja se uvodi za potrebe finansiranja obaveznih rezervi, pri čemu im se u potpunosti priznaju troškovi rezervacije, odnosno čuvanja rezervi. Ostale, odnosno manje naftne kompanije svoju obavezu prenose na Upravu za ugljovodonike. U skladu sa navedenim, jasno se zaključuje da nijedna naftna kompanija ovim zakonskim rješenjem nije dovedena u poziciju da o svom trošku formira rezerve naftnih derivata, niti će na bilo koji način formiranja rezervi uticati na dalje poslovanje naftnih kompanija u finansijskom smislu.
Finansiranje obaveznih rezervi je predviđeno uvođenjem naknade na cijenu naftnih derivata koju snose krajnji korisnici, pri čemu visinu naknade utvrđuje Vlada, i u ovom trenutku njen iznos nije precizno definisan. Cilj je da iznos naknade bude toliki da formiranje i čuvanja obaveznih rezervi bude finansijski neutralno i za naftne kompanije i za Upravu, ali i da istovremeno ne utiče na standard građana, svjesni činjenice da cijena goriva igra ključnu ulogu u ekonomiji, i dominantno utiče na usklađivanje cijena raznih proizvoda i usluga i posljedično na inflaciju, što znači da će formiranju visine naknade prethoditi temeljna analiza vođenja odgovornošću prema krajnjim potrošačima.
Formiranjem rezervi osiguravamo stabilnost i sigurnost naftnog tržišta, čime se direktno štiti interes kako građana i privrede, tako i naftnih kompanija, stvaranjem mogućnosti nesmetanog funkcionisanja u vanrednim i nepredviđenim okolnostima. Važnost ovog pitanja ogleda se i u činjenici da sigurnost snbdijevanja naftnim derivatima predstavlja ključno mjerilo za zatvaranje pristupnih pregovora u Poglavlju 15 – Energetika, u okviru pristupanja Crne Gore u Evropsku uniju.
Predloženi nacrt zakona koncipiran je tako da neutrališe glavne negativne specifičnosti naftnog tržišta Crne Gore, kao što je oligopol u veleprodaji i ograničenu raspoloživost skladišnih kapaciteta u Crnoj Gori, ne utičući na profitabilnost naftnih kompanija, te štiteći manje kompanije od obaveze formiranja strateških rezervi, uvođenjem praga ispod kojeg ne postoji obaveza po ovom zakonskom rješenju.
Za sve nejasnoće po ovom pitanju Ministarstvo energetike i rudarstva upućuje otvoreni poziv u cilju otklanjanja istih, jednako kao što je sve vrijeme rada na ovom zakonskom rješenju bilo otvoreno za sve sugestije i komentare od strane svih naftnih kompanija u Crnoj Gori i drugih zainteresovanih strana”.
