„Možda u Srbiji nisu razmišljali tako, pa se došlo do ovoga do čega se došlo“, kazao je, govoreći o jučerašnjoj pucnjavi u beogradskoj školi, u kojoj je učenik sedmog razreda osumnjičen za ubistvo osmoro đaka i radnika obezbjeđenja.
„Vršnjačko nasilje moramo shvatiti ozbiljno kao čitavo društvo i moramo preduzeti mjere da se eskalacija spriječi“, istakao je Miljanić.
Jedino rješenje je, prema njegovim riječima, jačanje pozornih rejona, koji ne obuhvataju samo škole, već cijele gradske kvartove.
„Pozornici policajci su nekad bili veoma efikasni, brzo dolaze do informacije, ali ulivaju i strah delinkventima. Ako nema dovoljno policajaca za svaku školu, pozorni policajci bi bili prelazno rješenje“, smatra on.
Miljanić je kazao da legalnu dozvolu za držanje oružja u Crnoj Gori ima 52.340 građana. „Ilegalnih, po nekim istraživanjima koje su radile strane kuće, u Crnoj Gori bi moglo da bude između 40 i 80 hiljada“, dodao je.
„Po nekim istraživanjima, koje su radile svjetske istraživačke kuće, Crna Gora dijeli treće i četvrto mjesto sa Srbijom po broju izdatih dozvola građanima u svijetu, iza SAD i Jemena. Ako to nije upozorenje, onda ne znam šta je“, ukazao je ministar.
Najveći problem u Crnoj Gori, kako je kazao, su „veze i protekcija“, odnosno „da neko ko nije zdravstveno u stanju“ može doći do dozvole za posjedovanje oružja.
Upitan da li je u toku generalno provjera imovine policijskih službenika, Miljanić je podsjetio da je Zakonom o unutrašnjim poslovima iz 2021. precizirano formiranje jedinice za antikorupciju, kojoj je uglavnom posao da provjerava imovinu pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova.
„Još tada smo negdje imali određene sumnje da u policiji radi veliki broj pripadnika kojima je plata džeparac, koji imaju veliku i skupu imovinu. Zadatak te jedinice je upravo da ispitaju te pojedince, njihov stil života, i u skladu sa tim da alarmiraju nadležne“, naveo je.
Miljanić se, kao član Komisije za praćenje postupanja u istragama o napadima na novinare, osvrnuo i na istragu ubistva urednika „Dana“ Duška Jovanovića iz 2004. godine.
„Komisija je u decembru prema Vladi uputila izvještaj koji je objavljen na sajtu Vlade. Tužilaštvo je moglo sa tog sajta da se upozna sa sadržajem dokumenta, da popiše koja lica nisu saslušana, koje mjere nisu preduzete… To je jedan od najtežih zločina u posljednjih 30 godina u Crnoj Gori, u odnosu na uznemirenje javnosti.
„Tužioci kažu da su radili određene provjere, presjeke i analize. Međutim, ono što je Komisija dostavila kao nedostatke u radu državnih organa do juče nije uzeto u rad. Juče smo dogovorili sa postupajućom tužiteljkom, direktorom policije i šefom SPO-a da se hitno preduzmu mjere, svako da se maksimalno aktivira u tom predmetu.
„Nećemo ih pustiti na miru, koliko budemo u mogućnosti ćemo se truditi da se taj predmet ne zaboravi i arhivira. U tom predmetu su primjetne opstrukcije od dana ubistva, pa do skoro, na svim mogućim nivoima. Kao da se sve radilo da se ubistvo ne rasvijetli“, kazao je on.