Milionska odšteta raste: Država ni poslije četiri mjeseca nije postupila po presudi o pilotaži u Boki

Milionska odšteta raste: Država ni poslije četiri mjeseca nije postupila po presudi o pilotaži u Boki

Ni više od četiri mjeseca nakon što je Upravni sud Crne Gore, po drugi put, kao nezakonito poništio rješenje Komisije za koncesije Vlade Crne Gore iz jula 2022. i naložio joj da donese novu, zakonitu odluku o rangiranju ponuda na tenderu za dodjelu koncesije za obavljanje poslova pilotaže u Boki Kotorskoj, država Crna Gora u konačnom, još nije postupila po toj presudi.

To znači da se nastavilo “kucanje taksimetra”, odnosno rast sada već milionskih odštetnih zahtjeva firme “Boka pilot & TugService” iz Bijele koja je zbog nezakonitog postupanja Tenderske komisije, Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, kao i same Vlade Crne Gore, već godinama bukvalno blokirana u obavljaju pilotaže kao jedne od svoje dvije osnovne djelatnosti.

Ministarstvo pomorstva, koje vodi Filip Radulović (PES), i Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore (UPSUL), na čijem je čelu Nebojša Kaljević, od 31. marta, kada je donesena najnovija odluka Upravnog suda u sporu što traje već skoro pet godina, “prave se mrtvi” i ne postupaju po pravosnažnoj upravnoj presudi iako je po zakonu, jasan prekršaj. Pri tome, ovo nepostupanje svakog dana proizvodi dodatnu štetu za građane Crne Gore – poreske obveznike koji će na kraju morati da plate pozamašne odštetne zahtjeve firmi koja je, kako se ispostavlja, nezakonito od strane države spriječena da obavlja djelatnost za koju ispunjava sve tražene uslove.

“Upravni sud je u martu ove godine, kao nezakonito ukinuo rješenje Komisije za koncesije Vlade Crne Gore i odlučio da je ponuda “Boka pilota” na tenderu za dodjelu koncesije za pilotažu u Boki Kotorskoj iz 2018. bila u potpunosti sačinjena u skladu sa zakonom, te da je primjenom nepostojećeg pravnog propisa i isključenjem iz tenderskog postupka ove do tada prvorangirane ponude, povrijeđen zakon na štetu “Boka pilota”. Vezana takvom odlukom Ustavnog suda, Komisija za koncesije je usvojila prigovor “Boka pilota” i predmet je vraćen Tenderskoj komisiji na ponovni postupak i rangiranje ponuda sva tri ponuđača, kako bi se konačno zakonito sproveo tenderski postupak iz 2018. godine. Međutim, tenderska komisija do danas nije izvršila svoju obavezu koju joj nameće odluka Upravnog suda, te je “Boka Pilot” i dalje u situaciji da joj je nelegalnim postupanjima predstavnika države, uskraćena mogućnost obavljanja osnovne djelatnosti zbog čega firma trpi veliku štetu”, kazali su “Vijestima” pravni zastupnici ove kompanije iz advokatske kancelarije Mićović u Podgorici. Napominju da je u Boki već godinama na snazi nezakoniti monopol većinski državne firme Luka Kotor AD u obavljanju djelatnosti pilotaže brodova u zalivu, dok je istovremeno situacija na drugom kraju države – u akvatorijumu Luke Bar, potpuno drugačija jer tamo tri pružaoca ovih usluga mogu svi neometano i pod jednakim uslovima da obavljaju taj posao.

Shodno zvaničnim rezultatima tendera iz 2018, Vlada premijera Duška Markovića (DPS) je tek u ljeto 2020. godine koncesiju za pomorsku pilotažu u Boki dodijelila kompanijama “Luka Kotor” AD iz Kotora i “Sea Pioneer Montenegro” iz Herceg Novog, te su sa njima u avgustu te godine potpisani koncesioni ugovori na period od pet godina. Međutim, treći učesnik u nadmetanju za koncesiju, firma “Boka Pilot&Tug Service” iz Bijele koja nije prošla na tom tenderu, pokrenula je spor pred Upravnim sudom koji je, po sprovedenom postupku, sada već i drugi put usvojio navode “Boka pilota” i donio presudu kojom je u praksi poništio odluku Vlade o dodjeli koncesije “Luci Kotor” i “Sea Pioneer Montenegru”.

Naime, ponuda “Boka pilota” je na tenderu iz 2018. bila prvorangirana, da bi naknadno bila proglašena “nepodobnom” jer, po ocjeni Tenderske komisije koju je formiralo tadašnje Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), a tender sprovodila tadašnja Luka uprava Crne Gore, CD sa elektronskom ponudom “Boka pilota” nije bio fizički uvezan sa njenim papirnatim dijelom. Zbog toga je firma iz Bijele koja je do tada bila glavni pružalac ovih usluga, jer je imala najviše kadrova i opreme za obavljanje tih poslova, a njene cijene su brodarima koji moraju angažovati pilota bile najkonkurentnije, bukvalno vještački istjerana sa tržišta. Vlasnik “Boka pilota”, kapetan Željko Malović, uprkos svemu, ipak nije otpuštao svoje radnike, niti je prodao remorkere, pilotski čamac i drugu opremu već je firmu održao u životu najviše zahvaljujući vanrednom “usipanju” oko milion eura u nju, a koje je po presudama dobio iz stečajne mase nekadašnjeg Jadranskog brodogradilišta Bijela što je Boka pilotu ostalo dužno značajan novac, pa je ta kompanija bila jedna od najvećih povjerilaca stečajne uprave brodogradilišta.

Bez obzira što je u međuvremenu dva puta dobio državu pred Upravnim sudom koji je ocijenio naknadno eliminisanje njegove prvorangirane ponude na tenderu iz 2018. kao nezakonito i neosnovano, Malović je još uvijek blokiran u obavljanju djelatnosti pilotaže. Zbog toga je on već pokrenuo dva postupka protiv države pred Privrednim sudom, a vjerovatno će ih biti i još jer šteta koju njegova fima svakodnevno trpi, nastavlja da raste.

Ponuda „Boka pilota“ je na tenderu iz 2018. bila prvorangirana, da bi naknadno bila proglašena „nepodobnom“ jer, po ocjeni Tenderske komisije koju je formiralo tadašnje Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), a tender sprovodila tadašnja Luka uprava Crne Gore, CD sa elektronskom ponudom „Boka pilota“ nije bio fizički uvezan sa njenim papirnatim dijelom

Pravni zastupnici “Boka pilota” posebno naglašavaju činjenicu da već godinama traje pravna gimnastika države oko poslova pilotaže u Boki.

Objašnjavaju da je Vlada Duška Markovića 2018. odlučila da prvenstvenu koncesiju kao ekskluzivno pravo na obavljanje ukupno 26 djelatnosti iz pomorskog, lučkog i marinskog sektora i putničkog terminala, dodijeli “Luki Kotor” AD pri čemu je Vlada izbjegla da sprovede tenderski postupak za dodjelu tog prava, a što je morala da uradi po Zakonu o koncesiji i Zakonu o lukama.

Ističu da ovaj slučaj predstavlja jasan primjer državnog intervencionizma i ograničavanja konkurencije, odnosno vještačkog pribavljanja monopolskog položaja na tržištu za neke državi bliske firme, a što se kosi i sa pravilima EU o zaštiti konkurencije.