Kancelarija Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa podnijela ustavnu žalbu, navodeći da redovni sudovi time presuđuju mimo Ustava Crne Gore i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava
Vlada se ni na jedan način nije osiguravala, pa ni administrativnim zabranama, kada je javnim funkcionerima i državnim službenicima omogućavala hiljade eura povoljnih kredita i stanove za male pare, zbog čega sada teško može da naplati potraživanja od više od 200 osoba koje je skućila.
Čini se da ni sudovi ne štite državnu kasu – od početka aprila pravosnažna je presuda, prema kojoj službenica Skupštine Crne Gore nije povrijedila propise i neće trpjeti posljedice, iako godinama nije plaćala ratu od tridesetak eura za kredit po povoljnim uslovima u iznosu od gotovo 10.000.
Zbog toga je kancelarija Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa (ZIPI) od Ustavnog suda, kroz institut ustavne žalbu, tražila poništenje te presude.
Razlozi za podnošenje ustavne žalbe su, stoji u dokumentu u koji “Vijesti” imaju uvid, povreda prava na pravično suđenje – prvenstveno prava na obrazloženu sudsku odluku, a potom i očigledno proizvoljne primjene materijalnog prava iz člana 32 Ustava Crne Gore, člana 6 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao i povreda prava na imovinu iz člana 58 Ustava Crne Gore.
“Vijestima” je iz Uprave za državnu imovinu nedavno potvrđeno da više od 200 nekadašnjih funkcionera službenika ne vraća uredno rate za kredite ili nije isplatilo ugovoreni iznos za kupovinu stana po povoljnim uslovima.
Radi se o 179 kredita po povoljnim uslovima u iznosima od 15.000 do 40.000 eura, ali i o 25 osoba koje ne izmiruju obaveze po ugovoru o kupovini stana po povoljnim uslovima. Ti ugovori su potpisani u periodu od 2004. do 2020. godine.
31,53 eura iznosila je rata službenici Skupštine Crne Gore za otplatu kredita od blizu 10.000 eura. Ona te rate nije plaćala, sve dok joj nije stigla tužba države, kada je uplatila dug od oko 2.000 eura
Iz kancelarije ZIPI redakciji je nedavno rečeno da su dobili dokumentaciju od Uprave da su ti predmeti raspoređeni na postupanje kao prioritetni, ali i da je “plan da se pokrenu postupci za naplatu dugovanja, ali da se prethodno opomenu korisnici da izmire dugovani iznos dobrovoljno”.
U ustavnoj žalbi navodi se da je presudom podgoričkog Osnovnog suda od 30. januara prošle godine odbijen tužbeni zahtjev države kojim je traženo da se tužena obaveže da vrati novčani iznos od 7.838,39 eura na ime sredstava uplaćenih po osnovu ugovora od 6. juna 2018, sa zakonskom kamatom.
U toj presudi, dostupnoj na sajtu Osnovnog suda, navodi se da je službenica sklopila ugovor sa državom o kreditu od blizu 10.000 eura 2018. godine, a da je trebalo da vrati 2.086, u ratama od 31,53 eura tokom narednih pet godina (do 6. juna 2023).
Kako ta službenica nije izmirivala obaveze, država je tužila, a ona je tek po prijemu tužbe uplatila dugovanja.
Za Osnovni sud to nije bilo problematično, a nije ni za podgorički Viši, koji je početkom aprila ove godine tu presudu i potvrdio.
“Osporenim odlukama povrijeđeno je pravo ovdje podnosioca ustavne žalbe na pravično suđenje iz člana 32 Ustava Crne Gore i člana 6 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana 58 Ustava Crne Gore i člana 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. U vezi sa tim, podnosilac ustavne žalbe navodi da osporene odluke prvenstveno ne sadrže valjane razloge, uprkos ukazivanju od strane ovdje podnosioca ustavne žalbe na to da je podnošenjem tužbe sa tuženom kao korisnikom raskinut ugovor o vraćanju kredita od 6.6.2018. godine”, navodi se u ustavnoj žalbi ZIPI, u koju “Vijesti” imaju uvid.
Institucija, na čijem je čelu Bojana Ćirović , naglašava da je na tu “odlučujuću činjenicu ukazano od strane zakonskog zastupnika tužioca u tužbi kojom je tražen povraćaj novčanih sredstava i u konačnom u žalbi na presudu Osnovnog suda u Podgorici P.br. 3132/23 od 30.1.2024. godine”.
“Zakonski zastupnik tužioca je konkretno ukazao da se tužba smatra izjavom o raskidu ugovora, te da su ispunjeni uslovi za raskid bez ostavljanja naknadnog roka za ispunjenje obaveze, budući da tužena počev od 6.6.2018. godine, kao dana zaključenja ugovora, pa sve do dana podnošenja tužbe nije izvršila uplatu nijednog mjesečnog anuiteta na način propisan odredbom člana 3 predmetnog ugovora. Iz navedenog razloga su redovni sudovi proizvoljno primijenili materijalno pravo kada su odbili tužbeni zahtjev kao neosnovan, nalazeći da tužilac ima pravo na povraćaj iznosa koji je tužena bila u obavezi da vrati shodno zaključenom ugovoru, u konkretnom slučaju iznos od 2.086,61 euro”, stoji u ustavnoj žalbi.
Redovni sudovi, navodi se, a naročito Osnovni sud u Podgorici, propustili su da daju valjane razloge na ključni argument države Crne Gore kao tužioca – podnošenjem tužbe raskinut je predmetni ugovor o vraćanju kredita, te je posljedica raskida povraćaj datog, a ne iznosa koji je tužena iz postupka, kao korisnik bila u obavezi da vrati.
“Vijesti” su kroz godine više puta pisale o stanovima i desetinama hiljada kredita za rješavanje stambenih potreba, koje je Vlada za male pare dijelila funkcionerima i “zaslužnim” službenicima.
Među njima je veliki broj i sudija i tužilaca, uključujući i više nekadašnjh sudija Ustavnog suda.
Nakon smjene vlasti u avgustu 2020, novoformirani Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou, obrazovao je stručni tim koji je pokušao da uđe u trag kome je sve i koliko novca otišlo za rješavanje stambenog pitanja.
Tadašnji rukovodilac stručnog tima Vanja Ćalović Marković u aprilu 2021. upozorila je na to da je Vladina arhiva o dodjeli stanova i stambenih kredita po povlašćenim uslovima “u velikoj mjeri uništena”.
Ona je tada ukazala na to da je od 2011. do 2021. najmanje 580 osoba, koje su radile u državnim organima, dobilo tu vrstu pomoći iz državne kase, a da je bar 175 njih bilo na javnim funkcijama.
Iako stručni tim tada nije mogao naći svu dokumentaciju, proračunali su da je samo tokom te decenije podijeljeno najmanje 25 miliona eura za rješavaje stambenih pitanja, ali i dodijeljeno oko 20.000 metara kvadratnih stambenog prostora.
Dvosobni stanovi za nekoliko hiljada eura ili petocifreni krediti koji se vraćaju u ratama od tridesetak eura, posljedica su Odluke o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera iz 2014. koju je potpisao tadašnji premijer Milo Đukanović .
Primjera radi, prema tada zvanično objavljenim podacima, Vlada je početkom 2018. odobrila više stambenih kredita zaposlenima i funkcionerima pojedinih resora, u vrijednosti od 20.000 do 40.000 eura i sa mjesečnim ratama od 30,3 do 97,22 eura.
To je samo jedna od povoljnosti, uz vraćanje kredita na rate do 20 godina i umanjenje iznosa kredita u visini od pet odsto za svaku punu godinu staža i starosti zgrade od najmanje tri odsto, a najviše do 80 odsto njegovog iznosa.
Sutkinja specijalizovanog odjeljenja Višeg suda u Podgorici Vesna Kovačević nedavno je, prvostepenom presudom, oslobodila optužbi sve okrivljene u predmetu “Stanovi”.
Optužnica je podignuta protiv funkcioner abivše vlasti: Predraga Boškovića , Budimira Šegrta , Suada Numanovića , Sanje Vlahović , Ivana Brajovića , Dražena Miličkovića , Damira Šehovića , Dragice Sekulić , Osmana Nurkovića , Suzane Pribilović , Jelene Radonjić i Aleksandra Jovićevića , zbog postojanja osnovane sumnje da su u periodu od 2016. do 2020. godine, kao članovi Komisije za stambena pitanja Vlade Crne Gore, u saizvršilaštvu, učinili produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja, za koje je propisana kazna zatvora od dvije do 12 godina.
Njima se stavljalo na teret da su, suprotno Odluci o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera prema kojoj kredit za poboljšanje uslova stanovanja nije smio biti veći od 15.000 eura, dodjeljivali iznose između 17.500 i 40.000 eura za više od 100 funkcionera i njihovih saradnika i tako im pribavili korist, a budžetu Crne Gore nanijeli štetu od 2.604,740,59 eura.
U obrazloženju oslobađajuće presude, Kovačević je rekla da su sudu neprihvatljivi dokazi koji su dostavljeni kao fotokopije. Kazala je da su fotokopije bile neovjerene.
