“Kada je u pitanju tema izbora kandidata za sudiju Ustavnog suda, želim da vas obavijestim da se na poziv koji sam objavio prošle godine prijavilo deset kandidata. To je bio, po mom sudu, jedan od najboljih poziva u kontekstu kvaliteta kandidata koji su se prijavili, a to su:
Almir Muratović, sudija Višeg suda u Bijelom Polju,
Ivan Adamović, sudija Višeg suda u Bijelom Polju,
Jelena Ružičić, sutkinja Vrhovnog suda Crne Gore,
Marija Bošković, sutkinja Višeg suda u Podgorici,
Marko Blagojević, sudija Višeg suda u Podgorici,
Milica Kovačević, glavna savjetnica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda u oblasti zaštite prava djeteta, mladih i socijalne zaštite,
Mirsad Mujević, sudija Osnovnog suda u Rožajama i predsjednik Osnovnog suda u Rožajama,
Nataša Radonjić, načelnica u Direkciji za organizaciju pravosuđa u Ministarstvu pravde Crne Gore,
Nenad Đorđević, glavni administrator opštine Herceg Novi i
Nenad Vujanović, sudija Višeg suda u Podgorici.
U postupku utvrđivanja prijedloga za sudiju Ustavnog suda obavio sam razgovore sa svim kandidatima i, na osnovu intervjua, referenci i biografija, odlučio sam da za sudiju Ustavnog suda Skupštini predložim sutkinju Vrhovnog suda Crne Gore, gospođu Jelenu Ružičić.
Jelena Ružičić rođena je 1971. godine u Nikšiću. Tamo je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Takođe je položila i pravosudni ispit.
Svoju pravničku karijeru započela je kao sudijski pripravnik u Osnovnom sudu u Nikšiću. Nakon toga je bila i saradnik u Osnovnom sudu u Podgorici, a svoju sudijsku karijeru započinje 2006. godine kao sutkinja Osnovnog suda u Nikšiću.
Gospođa Ružičić je, nakon što je bila sudija Osnovnog suda u Nikšiću, 2018. godine birana za sudiju Upravnog suda Crne Gore, ovdje u Podgorici, a u februaru 2024. godine izabrana je za sudiju Vrhovnog suda Crne Gore.
Pored ovog zaista impresivnog sudijskog iskustva, sudija Ružičić je u periodu od 2013. do 2016. godine bila radno angažovana u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, kao sekondirani sudija, gdje je osim rada na predmetima iz Crne Gore i zemalja regiona obavljala i brojne druge zadatke u okviru Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.
Želim vrlo jasno da kažem da je gospođa Ružičić sudija sa 30 godina rada u pravosuđu, od čega 20 godina na sudijskoj funkciji. Upravo je to ono što je, u odnosu na sve ostale izuzetne kandidate, čini najboljim prijedlogom za sudiju Ustavnog suda.
Dužina njenog sudijskog staža, raznovrsnost njene sudijske funkcije, prije svega kao sutkinje Osnovnog suda u Nikšiću, koji je drugi najveći osnovni sud u Crnoj Gori, njeno iskustvo kao sudije Upravnog suda Crne Gore, i posljednje dvije godine kao sutkinje Vrhovnog suda Crne Gore, govore da se u crnogorskom pravosuđu ovakva biografija teško može naći. Takođe, sutkinja Ružičić se ističe i u kontekstu svog boravka kao sekondirani sudija u Evropskom sudu za ljudska prava, gdje je boravila tri godine i gdje se dodatno upoznala sa praksom jednog od najvažnijih evropskih sudova.
U poređenju sa ostalim kandidatima, sudija Ružičić ima najraznovrsnije pravosudno iskustvo: Osnovni sud u Nikšiću, Upravni sud Crne Gore i Vrhovni sud Crne Gore. Pored toga, ima najduže sudijsko iskustvo od svih kandidata. Sve ovo je čini izuzetnim kandidatom da bude sudija Ustavnog suda Crne Gore.
Želim, zbog javnosti, takođe da skrenem pažnju da ovo nije prvi put da se sutkinja Ružičić prijavljuje za javni poziv. U decembru 2022. godine sutkinja Ružičić, tada kao sutkinja Upravnog suda, bila je predložena od strane Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore da bude birana za sudiju Ustavnog suda. Tada su je podržali i nekadašnji Demokratski front, URA, SNP i Demokrate, i u kontekstu glasanja u plenumu ja očekujem da će podrška doći od svih pomenutih partija, a dodatno i od partija opozicije, imajući u vidu njenu impresivnu sudijsku biografiju.
Želim da spomenem da sam prije tri mjeseca, kao rezultat drugog konkursa, predložio sudiju Višeg suda u Podgorici, gospodina Predraga Krstonijevića, takođe za sudiju Ustavnog suda. Nažalost, više od tri mjeseca, poslanici u Skupštini Crne Gore nijesu uspjeli da urade svoj posao.
Ja sam danas svoj posao završio predlažući sutkinju Vrhovnog suda gospođu Ružičić za sudiju Ustavnog suda i predlažući ranije gospodina Predraga Krstonijevića, sadašnjeg sudiju Višeg suda. Ovdje se posao predsjednika države završava, i u kontekstu pune funkcionalnosti Ustavnog suda Crne Gore odgovornost je u potpunosti na Skupštini Crne Gore.
Pozivam poslanike u Skupštini Crne Gore da prije svega budu odgovorni prema građanima Crne Gore, prema vladavini prava i funkcionalnosti ove izuzetno važne pravosudne institucije kakav je Ustavni sud.”
Komentarišući dva aktuelna prijedloga zakona, Prijedlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Prijedlog zakona o unutrašnjim poslovima, Predsjednik je kazao:
“Evropska komisija je, kao što smo juče vidjeli, jasno ukazala da predložene izmjene ovih zakona nijesu u skladu sa pravnom tekovinom Evropske unije na način kako su sada predloženi, posebno u dijelu zaštite podataka predviđenih uredbom GDPR, odnosno Opštom uredbom o zaštiti podataka.
Nažalost, građani su bili djelimično obmanuti u prethodnom periodu od strane političkih subjekata, odnosno Vlade Crne Gore, da su upravo predložena rješenja evropski standard, a čuli smo od strane Evropske komisije da to nije tako.
Još jednom ponavljam da evropske integracije ne smiju biti simulacija, ne smiju biti manipulacija, niti instrument za bilo kakvu vrstu političkog opravdavanja loših zakonskih rješenja.
Razumijem cilj. Ovdje je cilj borba protiv organizovanog kriminala i korupcije i, u tom kontekstu, predložene su pomenute zakonske norme. Međutim, cilj ne smije da opravdava sredstvo.
Ovdje je predloženo sredstvo pogrešno. Radi se o ataku na ono što su fundamentalna prava pojedinaca, a fundamentalna prava pojedinaca, prije svega kada je u pitanju zaštita njihove privatnosti, je temelj svakog demokratskog društva.
U kontekstu predloženih zakonskih normi, ta fundamentalna prava se ograničavaju i pozivam Vladu Crne Gore da u komunikaciji sa nevladinim sektorom, sa Evropskom komisijom, sa drugim zainteresovanim stranama u Crnoj Gori pronađemo pravu mjeru promijenjenih zakonskih normi i u dijelu zakona o ANB i u dijelu zakona o unutrašnjim poslovima.
Na taj način ćemo pokazati i našu demokratsku zrelost kao društvo”, zaključio je Milatović.
