Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da on nije prava adresa za pitanje o formiranju Vlade.
„To pitanje je za mandatara. Po prvi put je urađen u potpunosti inkluzivan i transprentan proces konsultacija. Razgovorao sam sa svim partijama. Transparentno sam obavijestio javnosti i mandat sam dao Milojku Spajiću.
Ono što objektivni analitičari mogu da zaključe da je dugo trajalo, ali suštinski jedina faza koja je kratko trajala je kada sam ja vodio proces“ rekao je Milatović.
Na pitanje koliko je zadovoljan tempom i načinom na koji Spajić vodi razgovore Milatović je kazao da je po Ustavu jako dug vremenski period u kojem neko može da napravi Vladu.
„Ustavopisac je naveo da rok od 90 dana. Upravo držanjem mandata u ovom vremenskom periodu, po mom utisku dozvoljava svim učesnicima političkog procesa da se pozicioniraju i sve to otežava pravljenje Vlade. Siguran sam da je rok puno kraći da bi Crna Gora već dobila Vladu“ naglasio je Milatović.
Kazao je da je „fer reći da je nakon izbora 11. juna nova situacija u kojoj imamo 18 novih političkih aktera.“
„Treba imati na umu da sve to otežava kompletan proces. Ni gospodinu Spajiću niti bilo kome zadatak nije lak, ali to ne znači da je mogao da učini proces bržim. Analitički ako analizirate 33 godina višestranačja u Crnoj Gori, Spajiću je u odnosu na sve druge mandatare bilo najlakše izabrati, jer je imao najviše opcija na koji način je mogao da napravi vladu“, kazao je Milatović.
Njegovo duboko ubjeđenje je da se svaka koaliciona vlada pravi na osnovu načela.
„Mislim da je to izostalo. Mislim da je mogao puno adekvatnije da iskoristi ovaj proces, da od političkih partija dobije odgovore na važna programska pitanja. Nikome nije bilo lako napraviti vladu u Crnoj Gori“, poručio je Milatović.
Na pitanje da li je želio koaliciju za budućnost Crne Gore u novoj Vladi, Milatović je kazao da je bio jasan od početka.
„Nikada nisam govorio ko treba ili ne treba biti u vladi. Ono što iz ugla predsjednika Crne Gore je meni važno je da vlada bude politički stabilna. Govorio sam o određenim principima. Mislim da je vlada koja je podržana od više poslanika stabilnija od on koja to nije, to je matematički precizno. To je bitno kako bi odblokirali reformu provosuđa, što je ključ našeg evropskog napretka. Smatrao sam da bi svaka buduća lada, a i ova naredna trebala da ima partije koje predstavljaju manje brojne narode, da bi se dodatno dao jedna impuls inkluzivnosti toj vladi. Sada imate različite medijske spinove od analitičara, političkih partija, koji su pokušavali da me stave u određeni koš. Mislim da je mene teško staviti u bilo koji koš. Kada je u pitanju crnogorska spoljna politika, bio sam jasan, smatram da su tri ključna prioriteta, ubrzanje evropskog puta, drugi je kredibilno članstvo u NATO saveza i treće je ono kada morate da izađete iz regiona Zapadnog Balkana, da je proces evropskih integracija ujedno regionalne integracije“, kazao je Milatović.
Milatović je istakao da je platformom ponudio da se svi okupe oko zajedničkog cilja.
„Prošle godine smo imali svaku političku partiju u minulom zasijedanju koja je znala da predlaže izmjene i dopune zakona koje su protive Ustavu. Ništa se nije desilo, pojeo vuk magarca, niko od poslanika nije odgovarao. Zato sam pozvao na ozbiljnije ponašanje koje građani direktno biraju“, kazao je Milatović.
On je kazao da su Crnom Gorom upravljala četiri režima, prvo dinastija Petrović, drugi dinastija Karađorđević, treći komunistički nakon Drugog svjetskog rata i četvrti koji je vladao Crnom Gorom nakon pada Berlinskog zida u okviru DPS.
„Mi smo kao narod prvi put u našoj istoriji koja je velika i sjajna, demokratski promijenili vlast 2020. Ova četiri režima, koje posmatramo, neke više romantični, ali su u svojoj biti autoritativno nastrojeni. Suštinska demokratija je došla nakon prve demokratske vlasti. Da bi bili suštinski demokratska vlast, treba da imate strah od izbora. Prvi put taj strah, u pozitivnom smislu je došao 2020. Ono što se nažaost nije desilo, politička elita koja je došla nije u potpunosti odgovorila trenutku. Vi već imate u protekle tri godine smjenjivost vlasti. Upravo to ranije nije postojalo u Crnoj Gori. Mislim da je u prethodne tri, četiri godine nivo reformi veliki. Veliki stvar je kada prvi put u istoriji promijenite demokratski vlast, pa je ponovo promijenite“, naglasio je Milatović.
Kako je kazao suštinski se razlikuje od Mila Đukanovića.
„Đukanović je mnoge stvari radio ne iz vrijednosnih, nego politički oportunih razloga“, kazao je on.
Upitan da li mu se dio PES-a oteo, da će ponovo imati izbore, Milatović je kazao da njegov savjet da krivca treba tražiti kod onih kod kojih je lopta.
„Lopta je kod mandatara. On je prije svega svoj, ja mislim da smo izašli iz onog perioda „mi smo Titovi, Tito je naš“. Ne bih volio da PES niti bilo koja partija u Crnoj Gori naliči Komunističkoj partiji Jugoslavije. Da dođe demokratija u okviru političkih partija. Ne mogu tačno odgovoriti šta se dešava u predsjedništvu PES-a jer ne prisustvujem već četiri mjeseca. Nadam se da će desetak pametnih glava izaći još pametniji i jači. Ne želim da savjetujem PES, nego i ostale partije u Crnoj Gori. Važno je da bi Crna Gora bila bolja, svaka politička partija da bude bolja“, poručio je on.
Milatović je kazao da je na nama da pokažemo da je suštinska promjena, a ne da je došlo do generacijske promjene na političkoj sceni.
Kolika je bitna podrška SAD Crnoj Gori, Milatović je kazao da je kod njega u poređenju sa svim političarima postoji kontinuitet i utemeljenje na tri ključna spoljopolitička prioriteta i tri unutrašnja.
„Spoljnapolitički sam rekao, tri unutardržavna cilja su ekonomski napredak, snažna reforma pravosuđa za brobu protiv korupcije i organizovanog kriminala, i i treća je Crna Gora jednakih prava i šansi za sve“, naglasio je on.
Milatović naveo je da kada objašnjava strancima, da i pored suštinskih promjena koje se prave u Crnoj Gori, postoji institucionalna neizvjesnost.
„Ja im kažem, to je isto kada imate troje male djece, te slike kada su počinjali da hodaju su vrlo bliske i to se ne desi preko noći. Dijete kada uči da hoda, je isto kada se mi učimo demokratiji. Ustanemo i padnemo. Meni je bitno kao predsjedniku da držim tu magistralu prohodavanja“, kazao je on.
Upitan da li je etnički Srbin ili Crnogorac, Milatović je kazao da je etnički Crnogorac.
„Ja se borim za Crnu Goru gdje se svako osjeća kako misli, i da prestanemo da ubijeđujemo jedni druge ko smo“, kazao je Milatović.
Milatović je kazao da u Crnoj Gori žive Crnogorci, Srbi, Hrvati, Romi, Bošnjaci…
„Svi oni posmatraju ovu državu kao svoju. Bez obzira kako se ko osjećao, prvo treba da prestanemo da učimo jedni druge. U prethodnom periodu u Crnoj Gori zbog određenih osjećaja nijesu imali podjednake šanse. E, Crna Gora treba da bude država u kojoj bez obzira kako se ko osjeća da ima podjednake šanse. Ne mora Crna Gora da bude socijalno ujedinjena, da budemo ovo ili ono, već da svako ko se osjeća bilo kako, da ima podjednake šanse u životu. Ja sam do sada imao osjećaj, umjesto da gradi društvo jednakih šansi, na račun tih identitetskih podjela, grabio državno i pretvarao u privatno. Zato smo imali jednu malu grupicu ljudi koja je iskoristila autokratsku vlast da se obogati. Zato smo imali u Crnoj Gori da nije u proteklih 30 godina izgrađena ni jedna bolnica, da je izgrađeno 40 kilometara autoputa, da smo imali predsjednicu Vrhovnog suda koja je vedrila i oblačila. Imali smo ljude koji su mijenjali sve identitet, bili su prvo Srbi, pa Crnogorci, pa ekstremni Srbi“, kazao je Milatović.
Milatović je kazao da što se više pominje popis, to se više politizuje.
„Dajte da ga više ne spominjemo. Ja ga ne spominjem. Da li je bilo ko u ovoj sali promijenio osjećaj, jer svi misle na dva tri pitanja, a ne 50 koliko ih ima. Da li će bilo ko promijeniti osjećaj, tako što će mu neko reći. Dajte nemojte nipodaštavati građane. Najvažnija stvar na popisu da se ljudi slobodno izjasne. Ako je ikada u Crnoj Gori bilo da se može reći šta ko misli i kako se osjeća to je sada“, zaključio je Milatović.
